Europska komisija usvojila je Operativni program „Učinkoviti ljudski potencijali“ kojim se definiraju područja u koja će Republika Hrvatska, do 2020. godine, moći investirati sredstva iz Europskog socijalnog fonda i Inicijative za zapošljavanje mladih. Temeljni cilj ovog Operativnog programa je pridonijeti rastu zapošljavanja i jačanju socijalne kohezije u Hrvatskoj. Njegova je ukupna vrijednost 1,85 milijarde eura, od čega se 1,58 milijardi financira iz proračuna Europske unije, uključujući 66 milijuna eura iz Inicijative za zapošljavanje mladih.
U sklopu dokumenta razrađena su ulaganja u četiri osnovna područja:
- Više od trećine sredstava namijenjeno je mjerama za potporu pristupu održivom i kvalitetnom zapošljavanju nezaposlenih osoba. Naglasak je osobito stavljen na učinkovite mjere aktivne politike tržišta rada za mlade, dugotrajno nezaposlene, žene i starije radnike, kao i na preventivne mjere za smanjenje rizika od gubitka radnih mjesta u izmijenjenim gospodarskim prilikama.
- Oko 28% proračuna OP-a investirat će se u osiguravanje adekvatnog usklađenja znanja i vještina s potrebama tržišta rada i u tom će se smislu poticati tercijarno obrazovanje, strukovno obrazovanje i cjeloživotno učenje te poboljšanje pristupa kvalitetnom obrazovanju.
- Aktivnosti vezane uz područje socijalnog uključivanja predviđaju promicanje socijalne i ekonomske jednakosti, suzbijanje diskriminacije, prijelaz s institucionalne skrbi na skrb u zajednici, poboljšanje dostupnosti i održivosti socijalnih i zdravstvenih usluga, kao i poticanje društvenog poduzetništva.
- Potpora javnoj upravi obuhvaćena je kroz aktivnosti poboljšanja kapaciteta i usluga javne uprave, uključujući bolje upravljanje javnim financijama, razvoj e-uprave i borbu protiv korupcije. Predviđa se i promicanje javnog dijaloga, partnerstva i jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva i socijalnih partnera. U pravosuđu se osobit naglasak stavlja na poboljšanje učinkovitosti i neovisnosti.
Europska komisija je do sada zaprimila 187 prijedloga operativnih programa za financiranje iz Europskog socijalnog fonda, od čega je do sada usvojeno njih 68, među kojima se nalazi i Operativni program Republike Hrvatske. Usvajanje Operativnog programa za državni proračun znači i priljev od 15 milijuna eura predfinanciranja kojim se osiguravaju početna sredstva za početak provedbe projekata. Usvajanjem Operativnog programa Hrvatska je ispunila sve preduvjete za povlačenje sredstava iz EU. Hrvatska je među prvim zemljama EU kojima su odobreni operativni programi.
Zadnju verziju dokumenta OP Učinkoviti ljudski potencijali možete preuzeti na: http://goo.gl/Do9vbK
Europska komisija je uz pomoć konzultanata i predstavnika JASPERS-a (Zajedničke pomoći za potporu projektima u europskim regijama) izradila ažuriranu verziju Vodiča za analizu troškova i koristi koju je potrebno koristi za sve velike projekte koji se prijavljuju u sklopu Europskih strukturnih i investicijskih fondova u razdoblju od 2014. do 2020. godine. Vodič se temelji na iskustvu u pripremi i procjeni velikih projekata u programskom razdoblju 2007.-2013., a ima za cilj pružiti praktične preporuke i studije slučaja za tijela uključena u velike projekte kao i za konzultante uključene u pripremu projektne dokumentacije. Glavna promjena u odnosu na prijašnju verziju Vodiča koji je objavljen 2008. godine odnosi se na jačanje operativnog pristupa i na jači fokus na investicijske prioritete kohezijske politike.
Vodič možete preuzeti na: http://www.europski-fondovi.eu/sites/default/files/dokumenti/cba_guide.pdf
Kako bi potaknula korištenje sredstava iz EU fondova, Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) uvela je novi Program kreditiranja EU projekata ruralnog razvoja, ribarstva i vinske omotnice. Zahtjev za odobrenje kreditnih sredstava po ovom programu mogu podnijeti svi subjekti koji zadovoljavaju uvjete natječaja u okviru kojeg podnose zahtjev. Sredstvima iz ovog kredita moći će se financirati troškovi provedbe projekta i to uz prihvatljive izdatke (dio projekta koji će se kandidirati za EU bespovratna sredstva ), i neprihvatljivi izdaci, odnosno izdaci koji čine dio projekta, a koje nije moguće kandidirati za bespovratna sredstva. Na ovaj način HBOR će omogućiti zatvaranje cjelokupne financijske konstrukcije potrebne za provedbu projekta.U sklopu novog programa, krediti će se odobravati izravno i putem poslovnih banaka s rokom otplate do 14 godina uključujući do 3 godine počeka, odnosno do 5 godina počeka za podizanje i/ili restrukturiranje dugogodišnjih nasada. Krediti će moći biti odobreni uz kamatnu stopu od najmanje 3% za subjekte koji se uklapaju u propise intenziteta državnih potpora.
U okviru programa kreditiranja predviđena je mogućnosti izdavanja bankarske garancije za povrat predujma iz EU bespovratnih sredstava, i to za investitore koji će podnositi izravni zahtjev za kredit u HBOR i koji će Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju podnositi zahtjev za isplatu predujma. HBOR može, na zahtjev takvih investitora, izdati bankarsku garanciju za povrat predujma u korist nadležne Agencije. Novim programom kreditiranja bit će omogućeno kreditiranje projekata koji se kandidiraju za sufinanciranje sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, Europskog garancijskog poljoprivrednog fonda te Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo, odnosno projekata koji se kandidiraju za natječaje temeljene na Programu ruralnog razvoja 2014. – 2020., Operativnom programu za pomorstvo i ribarstvo 2014.-2020., te Nacionalnom programu pomoći sektoru vina 2014. – 2018. HBOR je i do sada bio vrlo uspješan partner hrvatskim poduzetnicima koji su koristili sredstva pretpristupnih fondova namijenjenih razvoju poljoprivrede te ruralnom razvitku (SAPARD i IPARD). U okviru programa SAPARD financirano je 68% ukupne vrijednosti ulaganja svih projekata, dok je u okviru IPARD programa (Mjera 101 i 103 te Mjera 301 i 302) HBOR financirao 53% projekata odobrenih od strane Agencije, odnosno 81% kreditnih zahtjeva zaprimljenih u HBOR.
Od 26. do 27. listopada 2014. Sveučilište u Makedoniji (University of Macedonia) u Solunu bilo je domaćin međunarodne konferencije “Green Your Mind! Aqua & Terra”. Konferencija je organizirana od strane grčkih partnera u projektu GuardEn – Regije Peloponez, Saveza industrija sjeverne Grčke i Američke poljoprivredne škole, uz potporu ostalih domaćih partnera – Europskog informacijskog centra” EuropeDirect”i “Jean Monnett” sjedišta pri Sveučilištu u Makedoniji.
Uz konferenciju održan je i sastanak Upravnog odbora projekta GuardEn, posljednji u sklopu provedbe transnacionalnog projekta suradnje, odobrenog u okviru programa South East Europe s ciljem da se razvije integrirani mehanizam kojim se daje potpora izrade i provedbe lokalnih strategija za sprječavanje rizika za okoliš i rehabilitaciju područja kojima prijeti zagađenje tla i voda.
Predstavnici svih međunarodnih partnerskih institucija ocijenili su realizirane rezultate, razmijenili iskustva u provedbi aktivnosti na lokalnoj i regionalnoj razini, i dogovorili širenje i praćenje aktivnosti koje bi mogle biti provedene nakon trajanja projekta. Predstavnici Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA-e predstavili su aktivnosti posljednjeg razdoblja provedbe – sudjelovanje na posljednjem sastanku programa South East Europe, sastanke sa ključnim dionicima projekta, okrugle stolove namijenjene predstavnicima lokalne samouprave i poljoprivrednicima, i izradu Strategije za područje Zadarske županije. Partneri su izrazili nadu da će lokalne i regionalne strategije, razvijene u suradnji s drugim dionicima, pronaći svoj izraz i u budućim teritorijalnim politikama. Također, nadaju se i praktičnoj primjeni od strane poljoprivrednih subjekata koji su sudjelovali u projektnim aktivnostima i onih koji informirani o projektu.
Detaljnije informacije o aktivnostima provedenim tijekom projekta i rezultatima istih, možete pronaći na stranici www.guarden.eu .
Po uzoru na prošlogodišnji izbor za najuspješniji lokalni EU projekt u RH, koji je pobudio veliki interes javnosti, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije pokreće Izbor za najuspješniji lokalni EU projekt u RH u razdoblju 2012.-2014. u cilju daljnje prezentacije uspješnih projekata financiranih EU sredstvima.
Primjerima ovih uspješnih projekata MRRFEU želi istaknuti doprinos i značaj koji imaju na poboljšanje životnih uvjeta lokalne zajednice, krajnjih korisnika te hrvatskih građana u cjelini odnosno gospodarskog razvoja Republike Hrvatske.
Projekti su nominirani od strane regionalnih razvojnih agencija (regionalnih koordinatora), a pokrivaju brojna područja: poduzetništvo i razvoj poslovne infrastrukture, istraživanje i inovacije, zaštitu okoliša, socijalnu uključenost i zapošljavanje te poljoprivredu i zastupljeni su na području cijele Hrvatske, od Srijema i Slavonije preko Zagreba i Like do Istre i Dalmacije. Projekt Una – Spring of Life nominiran je od strane ZADRA NOVA-e za područje Zadarske županije.
O tome kakva je korist ostvarena od samog projekta za razvoj određenog područja, možete pročitati klikom na naslovnicu pojedinog projekta na http://www.strukturnifondovi.hr/izbor-za-najuspjesniji-lokalni-eu-projekt-u-rh-2012-2014
Podržite promociju uspješnih lokalnih EU projekata i usput se informirajte o tome što je sve moguće financirati sredstvima Europske unije. Možda Vam ovi uspješni primjeri pomognu da i sami dobijete ideju za projekt i da je prijavite za sredstva iz EU fondova.
Zbog iznimnog interesa, a ograničenog kapaciteta konferencijske dvorane, Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj i Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, kao organizatori ovog događanja, nažalost, nisu bili u mogućnosti uvažiti sve pristigle prijave za sudjelovanje na konferenciji „EU za mlade“.
Uvažavajući iskazani interes uočen prilikom zaprimanja prijava na konferenciju i želju da se informacije s ove konferencije učine dostupnima što većem broju zainteresiranih, osiguran je prijenos konferencije uživo putem web streaminga na internetskim stranicama Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.
Ne propustite priliku saznati kakve su mogućnosti obrazovanja, stažiranja i volontiranja iz EU fondova, kako se zaposliti uz pomoć EU fondova ili koje mogućnosti kao mladi poduzetnik imate iz EU fondova. Gledajte konferenciju „EU za mlade“ putem web streaminga u petak, 12. prosinca 2014. godine od 10 sati.
Detaljan program konferencije možete preuzeti ovdje.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta objavilo je vijest o novim rokovima za dostavu projektnih prijedloga na “Javni poziv za dostavu projektnih prijedloga za pripremu zalihe infrastrukturnih projekata za Europski fond za regionalni razvoj 2014. – 2020″. Tijekom pregovora s predstavnicima Europske komisije o strateškim dokumentima Republike Hrvatske za novo programsko razdoblje korištenja Europskih strukturnih i investicijskih fondova promijenili su se prioriteti ulaganja te se na ovaj način produljuje rok za dostavu prijava dok se Operativni programi ne odobre, kada će se sa sigurnošću moći modificirati Javni poziv prema prihvatljivim prioritetima. Sukladno usvojenom Sporazumu o partnerstvu između Republike Hrvatske i Europske komisije za korištenje EU strukturnih i investicijskih fondova za rast i radna mjesta u razdoblju 2014. – 2020., trenutno su za financiranje prihvatljiva sljedeća prioritetna područja ulaganja u sektoru znanosti i obrazovanja:
Tematski cilj 1: JAČANJE ISTRAŽIVANJA, TEHNOLOŠKOG RAZVOJA I INOVACIJA
- Izgradnja infrastrukture za istraživanje i razvoj usmjerene na poboljšanje organizacije i fokusa istraživanja, primjerice na stvaranje kritične mase potrebne za učinkovito rješavanje izazova u istraživanju usmjerenom na potrebe u gospodarstvu i društvu.
Tematski cilj 10: ULAGANJE U OBRAZOVANJE, OSPOSOBLJAVANJE I STRUKOVNO OSPOSOBLJAVANJE ZA VJEŠTINE I CJELOŽIVOTNO UČENJE
- Poboljšati vještine za zapošljivost i napredovanje uz poboljšanje kvalitete i važnosti strukovnog obrazovanja (moguća infrastrukturna ulaganja u sektorima srednjega strukovnog obrazovanja te strukovnog obrazovanja na razini visokog obrazovanja)
- Povećati stope završetka tercijarnog obrazovanja i smanjiti broj napuštanja studija studenata u nepovoljnome položaju tj. studenata lošega socijalno-ekonomskog statusa (moguća infrastrukturna ulaganja u obnovu/izgradnju studentskoga smještaja)
- Iskoristiti potencijal IKT-a za poboljšanje ishoda učenja predtercijarnih programa i poboljšati informatičku pismenost (infrastrukturna ulaganja u digitalizaciju škola).
Projektni prijedlozi koji su zaprimljeni nakon 1. srpnja 2014. godine neće biti vrednovani poslije roka dostave 31. prosinca 2014. godine jer se rok produljuje do 30. lipnja 2015. godine. Svi do tada zaprimljeni prijedlozi projekata bit će vrednovani nakon završetka novoga roka za dostavu prijedloga tj. vrednovanje će započeti 1. srpnja 2015. godine. Detaljnije informacije o investicijskim prioritetima bit će dostupne nakon usvajanja Operativnoga programa za konkurentnost i koheziju 2014. – 2020. Obavijest o novom roku za dostavu projektnih prijedloga biti će objavljen naknadno i to nakon izmjene Javnog poziva sukladno Operativnom programu za konkurentnost i koheziju 2014. – 2020. kad ga usvoji Europska komisija.
Ministarstvo poduzetništva i obrta potpisalo je s poslovnim bankama ugovore o poslovnoj suradnji u programu Kreditom do uspjeha 2014. Ugovori su potpisani za mjeru „Kreditom do uspješnog poslovanja“ u kojoj će Ministarstvo subvencionirati kamate na kredite poslovnih banaka kako bi malim poduzetnicima omogućili što povoljnije kredite.
„Kreditom do uspješnog poslovanja“ , namjena kredita je financiranje tekuće likvidnosti i trajnih obrtnih sredstava, a u njoj sudjeluju 22 hrvatske banke. Program će se provoditi kroz naredne četiri godine ili do kraja iskorištenja kreditnog potencijala.
Cijeli članak pročitajte ovdje.
Projekt GuardEn čini partnerstvo 8 zemalja područja Jugoistočne Europe koje su se suočile s problemom onečišćenja tla i voda, i uložile napore u prevenciji njihova onečišćenja. Projekt GuardEn okupio je partnere iz Hrvatske, Grčke, Italije, Mađarske, Bugarske, Rumunjske, Slovenije i Srbije koji su tokom 26 mjeseci provedbe projekta zajedničkim djelovanjem uspješno završile projekt. Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA jedini je partner-predstavnik Republike Hrvatske.
Aktivnosti koje je ZADRA NOVA provodila odnose se na pregled trenutnog stanja na području Zadarske županije, izradu metodologije za racionalno strateško planiranje prevencije onečišćenja tla i rehabilitacije na lokalnoj razini, te izradu Strategije za prevenciju onečišćenja tla i rehabilitaciju onečišćenih područja. Za uspješnu provedbu projekta presudna je bila suradnja sa ključnim dionicima na području Zadarske županije – predstavnicima jedinica lokalne samouprave Zadarske županije, Poljoprivrednom savjetodavnom službom Zadar, LAG-ovima Zadarske županije, Parkom prirode Vransko jezero, Sveučilištem u Zadru, poljoprivrednim zadrugama, obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, tvrtkama unutar sektora prehrambene industrije, udrugama za zaštitu okoliša, i mnogim drugima.
Tokom provedbe projekta, tim ZADRA NOVA održao je radionicu čija je svrha bio pregled trenutnog stanja, i osvještavanje javnosti o problematici. Osnovan je teritorijalni GuardEn klaster za područje Zadarske županije, čijih se ukupno 10 članova svakodnevno aktivno suočavaju s okolišnim rizicima na području Zadarske županije, i koji su kao takvi dijelom partnerskog GuardEn klastera. Naime, klaster Zadarske županije jedan je od ukupno 14 partnerskih klastera – svaki od klastera odnosi se na područje nad kojima se projekt provodio. Tim ZADRA NOVA proveo je 2 treninga sa ključnim projektnim dionicima, kako bi isti bili upoznati sa pozitivnim mjerama kojima mogu doprinijeti rješavanju problema na području Zadarske županije. Materijali za trening izrađeni su od strane i u suglasnosti svih projektnih partnera. Sa ključnim dionicima na području Zadarske županije održana su 2 okrugla stola i značajan broj sastanaka, sve u svrhu aktivne rasprave o problematici i prijedlozima pozitivnog djelovanja. GuardEn partneri zajedno su kreirali i predstavili GuardEn Standard, normativni dokument čiji kriteriji definiraju društveno odgovorno poslovanje unutar poljoprivredno-prehrambenog sektora. Sukladnost djelovanja sa GuardEn Standardom provjerena je sa ukupno 5 subjekata aktivnih u sektoru primarne poljoprivrede na području Zadarske županije. Više informacija o projektu GuardEn možete pronaći na službenoj stranici www.guarden.eu .
Projektni tim ZADRA NOVA-e krajem prošlog mjeseca sudjelovao je na završnoj konferenciji projekta GuardEn u Solunu u Grčkoj, i prezentirao uspješne rezultate provedbe projekta na području Zadarske županije. Tim ZADRA NOVA koristi priliku da se svim sudionicima zahvali na uspješnoj suradnji.
Članovi projektnog tima projekta Coworking Zadar sudjelovali su od 24. do 26. studenog u Lisabonu na trodnevnoj Coworking Europe konferenciji.
Na konferenciji, u organizaciji konzultantske kuće Global Enterprise, Cowork Lisboa i lisabonskog Gradskog vijeća, sudjelovalo je gotovo 300 operatora coworking prostora, voditelja startup inkubatora, poduzetnika, predstavnika gradskih vijeća, sveučilišta te agencija za javni razvoj. Blizu pedeset govornika i panelista iz Europe, Sjeverne Amerike i Azije, predstavilo je globalne trendove i najbolje prakse u vezi ovog rastućeg koncepta poslovanja te njegovog utjecaja na poduzetništvo, inovacije i gospodastvo uopće, a sudionici su imali priliku obići lisabonske coworking prostore i inkubatore te se upoznati s lokalnom startup scenom.
Zadarski coworking tim sastavljen od predstavnika partnerskih institucija na projektu – Grada Zadra, Udruženja obrtnika Zadar, Zadarske županije, HGK Županijske komore Zadar te Razvojne agencije Zadarske županije, sudjelovao je u nizu rasprava u sklopu konferencije te upoznao sudionike s projektom Coworking Zadar, sufinanciranim kroz Shemu dodjele bespovratnih sredstava za poslovnu infrastrukturu u sklopu IPA III C programa, kao i budućim prostorom COIN – Coworking Industries Zadar, čije se otvaranje očekuje tijekom ljeta sljedeće godine.
Uzimajući u obzir činjenicu da su coworking zajednice i prostori u pravilu privatne poduzetničke inicijative, zadarski coworking prostor jedan je od rijetkih javnih coworking prostora i primjer dobre prakse suradnje institucija iz javnog sektora u korištenju sredstava iz EU fondova za razvoj potpore malom poduzetništvu. Stoga je projekt izazvao zanimanje i podršku sudionika konferencije, što je stvorilo dobre pretpostavke za umrežavanje zadarske inicijative s drugim europskim coworking zajednicama i promociju projekta potencijalnim korisnicima izvan Hrvatske.
Pored navedenog, konferencija je bila i prilika za uspostavu novih suradnji i partnerstava. U tom smislu, pročelnik Upravnog odjela za EU fondove Šime Erlić posjetio je Odjel za gospodarstvo i inovacije lisabonske gradske uprave gdje se upoznao s posebnostima lokalnog gospodarstva i djelovanju gradske uprave u pravcu njegovog poticanja te razgovarao o mogućnostima suradnje na zajedničkim projektima. Zamjenica direktora lisabonskog Odjela za gospodarstvo i inovacije, gđa Susy Silva predstavila je ključne inicijative za poticanje poduzetništva poput „Startup Lisboa“, inkubatora za startup tvrtke, „Fab Lab Lisboa“, laboratorija digitalne proizvodnje te programa za poticanje mladih poduzetnika. Istovremeno je izrazila zanimanje za iskustva Grada Zadra na provedbi EU projekata te želju za suradnjom na nekom od budućih projekata.
