Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA provela je testiranje znanja kandidata koji su uputili otvorene molbe za zaposlenje.

Svi pristupnici koji su pristupili testiranju i ostvarili 8 bodova ili više prešli su prag i zadovoljili kriterije za prolaz u daljnju fazu evaluacije.

O daljnjim fazama evaluacije kandidat s ostvarenih 8  bodova i više bit će obaviješteni putem e-pošte.

Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA sudjelovala je 25. rujna na Europskoj noći istraživača, održanoj na Novom kampusu Sveučilišta u Zadru.

Europska noć istraživača manifestacija je koja znanost približava građanima kroz radionice, eksperimente, interaktivne sadržaje i susrete s istraživačima. Ovogodišnje izdanje održano je istodobno u Dubrovniku, Splitu, Zadru, Rijeci i Puli, u okviru projekta Blue-connect 3.0 – Reconnecting Science with the Blue Society.

Posebnu pozornost posjetitelja privukao je atraktivan drone light show, koji je spojem tehnologije, svjetla i precizno programiranih formacija na nebu dodatno obogatio večernji program. Jedan od najupečatljivijih trenutaka bio je i prelet akrobatske skupine Krila Oluje, koji je oduševio okupljene.

ZADRA NOVA predstavila je posjetiteljima dio svojih aktivnosti i projekata među njima EUROPE DIRECT Zadar, TOURAL, RECIRCLE, APOLLO i GUSTI, a sudjelovanje na Europskoj noći istraživača povezala je i s obilježavanjem Europskog dana jezika, koji se svake godine obilježava 26. rujna.

Tim povodom za posjetitelje je organiziran edukativni nagradni kviz o europskim jezicima. Sudionici su imali priliku provjeriti svoje znanje, saznati zanimljive činjenice o jezičnoj raznolikosti Europe te osvojiti prigodne nagrade.

Europski dan jezika podsjeća na važnost jezične raznolikosti, cjeloživotnog učenja jezika i međukulturnog razumijevanja. Poznavanje jezika olakšava komunikaciju, povezuje ljude i kulture te otvara dodatne mogućnosti za obrazovanje, mobilnost, putovanja i rad.

Sudjelovanjem na Europskoj noći istraživača ZADRA NOVA još je jednom povezala europske teme s edukativnim i interaktivnim sadržajima namijenjenima široj javnosti, s posebnim naglaskom na učenje, znanje i povezivanje.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen jučer je pred Europskim parlamentom u Strasbourgu održala Govor o stanju Unije 2026., tradicionalni godišnji govor u kojem se osvrće na ostvareno tijekom protekle godine te predstavlja ključne prioritete i smjer djelovanja Europske unije u razdoblju koje slijedi.

Govor o stanju Unije važan je trenutak europskog političkog i institucionalnog kalendara jer daje širu sliku o prioritetima Europske komisije i područjima u kojima će Europska unija usmjeravati svoje aktivnosti, politike i resurse. Istodobno, predstavlja priliku za sagledavanje zajedničkih izazova s kojima se Europa suočava te za promišljanje o odgovorima koji će oblikovati budućnost Unije.

Za regionalne i lokalne dionike posebno je važno pratiti europske prioritete jer se odluke i inicijative na razini Europske unije izravno ili neizravno odražavaju na razvoj regija, mogućnosti financiranja, ulaganja, konkurentnost, zelenu i digitalnu tranziciju te kvalitetu života građana.

U tom je kontekstu Govor o stanju Unije važan izvor smjernica za razumijevanje budućeg europskog razvojnog okvira i prilika za promišljanje o tome kako europske prioritete povezati s potrebama i razvojnim potencijalima hrvatskih regija, uključujući Zadarsku županiju.

Govor predsjednice Europske komisije o stanju Unije 2026. dostupan je na poveznici: Govor predsjednice o stanju Unije 2026.

S prvim danom listopada započeli su hortikulturni radovi i radovi na razvoju zelene infrastrukture na području Općine Pašman u sklopu projekta „Otporan arhipelag“.

Radovi će se izvoditi na tri lokacije – u Parku u Pašmanu, okolišu Pomorskog muzeja u Ždrelcu te Parku Ždrelac.

Marina Dujmović Vuković, ravnateljica Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA tom je prilikom istaknula: „Početkom hortikulturnih radova ulazimo u novu, vrlo vidljivu fazu provedbe projekta ‘Otporan arhipelag’. Uloga Agencije ZADRA NOVA u ovom projektu nije usmjerena samo na razvoj zelene infrastrukture i stvaranje kvalitetnijih, sigurnijih i pristupačnijih javnih prostora, već u projektu sudjelujemo od samog početka koordinirajući suradnju među partnerima sudjelujući u pripremi projekta i pružajući potporu sad u provedbi. Sretni smo jer u Pašmanu i Ždrelcu ne uređujemo samo parkove i igrališta, već stvaramo prostore koji će dugoročno doprinositi kvaliteti života stanovnika i očuvanju okoliša.“

Značaj uređenja i doprinos lokalnoj zajednici istaknuo je načelnik Općine Pašman Krešimir Ćosić: „Ovi radovi važni su prije svega za naše mještane, jer uređujemo prostore koje svakodnevno koriste obitelji, djeca i stariji stanovnici Pašmana i Ždrelca. Želimo da parkovi budu sigurni, uređeni, zeleni i dostupni svima, ali i da zadrže mediteranski karakter i budu ugodno mjesto susreta i boravka tijekom cijele godine. Posebno nam je važno što će se urediti i sadržaji prilagođeni djeci s invaliditetom i djeci s posebnim potrebama.“

U Parku u Pašmanu predviđena je revitalizacija postojeće zelene površine, uređenje dječjeg igrališta, sadnja novih stabala i ukrasnog bilja, obnova travnatih površina te zamjena dotrajalih pokrovnih slojeva dekorativnim riječnim oblutkom. Radovima je obuhvaćeno i orezivanje postojećih stabala te uklanjanje panjeva radi povećanja sigurnosti korisnika.

U okolišu Pomorskog muzeja u Ždrelcu planirano je uređenje terena i pristupnih površina, postavljanje zaštitne ograde, sadnja mediteranskog bilja, uređenje ulaznog prostora te postavljanje dječjeg igrališta s igralima prilagođenima djeci s invaliditetom i djeci s posebnim potrebama.

U Parku Ždrelac radovi obuhvaćaju sadnju mediteranskog bilja, izgradnju novih pješačkih staza, postavljanje urbane opreme i dječjih igrala, uređenje travnatih površina te sadnju stabala i zaštitne živice.

Provedbom planiranih zahvata unaprijedit će se kvaliteta i funkcionalnost javnih prostora na području Općine Pašman, povećati sigurnost i pristupačnost javnih površina te doprinijeti očuvanju prirode i okoliša i ublažavanju posljedica klimatskih promjena.

Ugovor o nabavi hortikulturnog uređenja sklopili su Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, kao naručitelj, i DIVNA, obrt za hortikulturu vlasnika Dina Kulonje, kao odabrani izvođač radova. U pripremi i provedbi radova sudjeluju i Općina Pašman kao nositelj projekta te društvo Floramye Zadar d.o.o., zaduženo za stručni nadzor nad hortikulturnim radovima. Rok za izvođenje radova je 90 kalendarskih dana. Ugovorena vrijednost radova je 94.791,49 eura s PDV-om.

Projekt „Otporan arhipelag“ financira se iz Europskog fonda za regionalni razvoj kroz Integrirani teritorijalni program za otoke. Vodeći partner projekta je Općina Pašman, a partneri su Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, Općina Pakoštane, Općina Sali i Vatrogasna zajednica Zadarske županije.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 5.919.999,90 eura, od čega Europska unija sufinancira 5.009.631,16 eura. Projekt traje 48 mjeseci, od 21. ožujka 2024. do 21. ožujka 2028. godine.

Glavni cilj projekta je povećati otpornost i održivost otočnog područja Zadarske županije kroz jačanje sustava zaštite od požara i klimatskih rizika te razvoj kvalitetne i uključive javne infrastrukture.

Projekt obuhvaća niz ulaganja u vatrogasnu i civilnu infrastrukturu, protupožarne prometnice, opremu za zaštitu i spašavanje te razvoj zelene infrastrukture. Dio projektnih aktivnosti već je realiziran – za potrebe DVD-a Pakoštane nabavljena je vatrogasna oprema i skladišni kontejner ukupne vrijednosti 146.595,00 eura s PDV-om, čime su dodatno ojačani kapaciteti za zaštitu i intervencije na otoku Vrgadi. U sklopu projekta započela je i izgradnja vatrogasnog i društvenog doma na Pašmanu, dok je Vatrogasna zajednica Zadarske županije započela postupak nabava specijaliziranog vatrogasnog plovila za intervencije na moru. U okviru projekta ZADRA NOVA provodi mjere zelene infrastrukture i komunikacijske aktivnosti.

U Zadru je 10. rujna 2026. održana radionica s dionicima u okviru projekta FutureECOS, usmjerena na razmjenu znanja, iskustava i ideja o razvoju kvalitetnijih i otpornijih životnih prostora.

Radionica je okupila predstavnike Sveučilišta u Zadru iz različitih znanstvenih područja, javnog i razvojnog sektora te druge relevantne dionike. Uz predstavljanje projekta i njegovih ciljeva, poseban naglasak stavljen je na uključivanje dionika i prikupljanje njihovih mišljenja o budućem razvoju Zadra i zadarskog zaobalja.

Kroz anketu su kao najvažniji izazovi izdvojeni sezonalnost i pritisak turizma, gubitak zelenih i otvorenih površina, dostupnost i priuštivost stanovanja te prometna povezanost i dostupnost.

Kada je riječ o konkretnim rješenjima do 2040. godine, dionici su posebno istaknuli učinkovitiji javni prijevoz, razvoj lokalnih prehrambenih sustava i povezivanje grada i zaobalja, poboljšanje zdravstvenih i socijalnih usluga, priuštivo stanovanje te razvoj zelene i plavo-zelene infrastrukture.

Kao područje u kojem Sveučilište može značajno pridonijeti izdvojeni su znanstvena istraživanja i prikupljanje podataka, urbanističko i prostorno planiranje, prostorne analize i GIS, praćenje stanja okoliša te edukacija građana.

Prikupljeni odgovori predstavljaju vrijedan doprinos daljnjem radu na projektu FutureECOS i mogu poslužiti kao podloga za razvoj konkretnih pilot-aktivnosti na području Zadra i zadarskog zaobalja.

Radionica je još jednom pokazala važnost povezivanja znanstvene zajednice, javnog sektora i lokalnih dionika u zajedničkom promišljanju budućnosti prostora.

Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA i Ministarstvo regionalnog razvoja i europskih fondova dio su partnerskog konzorcija projekta FutureECOS sufinanciranog kroz program Interreg Europe.

Međunarodna konferencija „Energetske zajednice u praksi“ događaj je usmjeren na razmjenu iskustava i predstavljanje modela lokalne energetske tranzicije kroz projekte APOLLO, ISLET, COMET i DBU/ECF Fast Forward Energy Communities.

Okuplja donositelje odluka i lokalne dionike te obrađuje razvoj, provedbu i praktične modele energetskih zajednica u Hrvatskoj, regiji i EU.

The international conference “Energy Communities in Practice” is an event focused on exchanging experiences and presenting models of local energy transition through the APOLLO, ISLET, COMET and DBU/ECF Fast Forward Energy Communities projects.

It brings together decision-makers and local stakeholders and addresses the development, implementation and practical models of energy communities in Croatia, the region and the EU.

  Poveznica za prijavu sudjelovanja / Registration link Poveznica za prijavu sudjelovanja / Registration link

Energetske zajednice sve se češće spominju kao jedan od važnih alata energetske tranzicije, no njihov stvarni učinak ovisit će o tome koliko će ih biti moguće pretvoriti u konkretne, provedive modele prilagođene lokalnim potrebama. Upravo na tom prijelazu – od regulatornog okvira prema stvarnoj primjeni – fokus je projekta APOLLO, kojem je vodeći partner Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA.

Projekt APOLLO povezuje energetsko upravljanje, obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost i razvoj energetskih zajednica u javnom sektoru. Na području Zadarske županije jedan od njegovih ključnih ciljeva jest razvoj modela energetske zajednice koji bi mogao povezati javne zgrade, lokalne institucije i druge relevantne dionike te stvoriti temelje za učinkovitije korištenje lokalno proizvedene energije. Energetske zajednice su inicijative građana i lokalnih zajednica koji žele proizvoditi i dijeliti energiju.

O tome kako energetske zajednice iz zakonskog okvira pretvoriti u funkcionalan model raspravljalo se i na međunarodnoj konferenciji „Energetske zajednice u praksi“, održanoj 24. i 25. rujna u Bolu na otoku Braču. Konferencija je okupila predstavnike Europske komisije, resornih ministarstava, regulatornih i energetskih institucija, lokalne i regionalne samouprave, razvojnih organizacija i postojećih energetskih zajednica.

Za Agenciju ZADRA NOVA konferencija je bila prilika za povezivanje iskustava projekta APOLLO s aktualnim regulatornim, tehničkim i financijskim pitanjima koja određuju koliko brzo energetske zajednice mogu zaživjeti u hrvatskim lokalnim sredinama.

Dujmović Vuković: Energetska tranzicija mora se provoditi tamo gdje ljudi žive i koriste energiju

Ravnateljica Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA Marina Dujmović Vuković u svom je obraćanju naglasila da energetska tranzicija ne može ostati samo na razini strategija i zakonskih rješenja.

„Energetska tranzicija neće se dogoditi sama od sebe. Potrebni su primjenjivi modeli, institucije koje ih znaju provesti i građani koji mogu aktivno sudjelovati“, istaknula je Dujmović Vuković.

Upravo tu ulogu imaju projekti poput APOLLO-a – omogućiti da se novi modeli najprije razviju i testiraju u stvarnim lokalnim uvjetima, a zatim, tamo gdje se pokažu uspješnima, prilagode i primjenjuju u drugim sredinama.

ZADRA NOVA kroz APOLLO povezuje projektno iskustvo, lokalne potrebe i konkretna ulaganja. Projekt uključuje aktivnosti povezane s obnovljivim izvorima energije, povećanjem energetske učinkovitosti, održivom mobilnošću i razvojem modela energetske zajednice u javnom sektoru.

Takav pristup posebno je važan jer se energetske zajednice ne mogu razvijati prema jednom univerzalnom modelu. Svaka lokalna sredina ima drugačiju strukturu potrošnje energije, raspoložive objekte, administrativne kapacitete, tehničke uvjete i razvojne prioritete.

Zadarska županija prema uspostavi vlastitog modela energetske zajednice

Perspektivu Zadarske županije na konferenciji je predstavio Martin Varenina, pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove Zadarske županije, sudjelujući na panelu „Gradovi, općine i županije kao pokretači energetskih zajednica“.

Uloga županija u ovom procesu može biti posebno važna jer upravo regionalna razina može povezivati veći broj javnih ustanova, infrastrukturu i razvojne projekte te koordinirati različite lokalne dionike.

Zadarska županija kroz projekt APOLLO već poduzima korake prema razvoju modela energetske zajednice u sektoru javnih zgrada. Time se koncept energetskih zajednica iz opće ideje pretvara u konkretno pitanje: koji se objekti mogu uključiti, koliko energije mogu proizvoditi i trošiti, kako organizirati dijeljenje energije te koji su tehnički, regulatorni i organizacijski preduvjeti za funkcioniranje takvog sustava.

Upravo je to jedna od najvećih vrijednosti pilot-projekata. Umjesto da se polazi od teorijskog modela, kroz konkretne objekte, podatke i potrebe lokalne sredine moguće je utvrditi gdje postoje prepreke i koja su rješenja potrebna kako bi energetska zajednica mogla dugoročno funkcionirati.

Iskustva predstavljena u Bolu pokazala su da lokalna i regionalna samouprava pritom ne mora nužno imati samo ulogu korisnika energetskog sustava. Može postati aktivan sudionik koji okuplja institucije, priprema projekte, mapira objekte i energetske potencijale te stvara uvjete za uključivanje drugih dionika.

Pravni okvir postoji, ali sada slijedi zahtjevniji dio

Rasprave s konferencije potvrdile su da je razvoj energetskih zajednica ušao u novu fazu. Pitanje više nije samo postoji li zakonska mogućnost njihova osnivanja, nego mogu li one u praksi jednostavno priključiti proizvodne kapacitete, razmjenjivati podatke, dijeliti energiju i osigurati održiv financijski model.

Predstavnici Europske komisije naglasili su da je pravni okvir tek početak, dok su među ključnim pitanjima izdvojeni pristup mreži, financiranje i razvoj lokalnih kapaciteta.

Aida Liha Matejiček iz DG REGIO istaknula je da bi energetske zajednice u idućem programskom razdoblju mogle imati važniju ulogu u financiranju, osobito u kontekstu pripreme nacionalnih i regionalnih planova za razdoblje 2028.–2034.

„Pravni okvir je nužan, ali nije dovoljan. Ključni su priključenje na mrežu, pristup financijama i lokalni kapaciteti“, poručila je Matejiček.

Ascanio Troiani iz DG REGIO dodatno je naglasio odgovornost država članica da aktivno uklanjaju prepreke i stvaraju uvjete u kojima energetske zajednice mogu funkcionirati i u praksi.

Važno je i to što su u Hrvatskoj već napravljeni prvi praktični koraci u dijeljenju energije. Danijela Žaja iz HEP Operatora distribucijskog sustava navela je da se tijekom 2026. energija već počela dijeliti unutar prvih zajednica, što pokazuje da koncept postupno prelazi iz normativnog okvira u stvarni elektroenergetski sustav.

Daljnji razvoj zahtijevat će naprednu mjernu infrastrukturu, kvalitetnu razmjenu podataka, jasna pravila i jednostavnije procedure.

Lokalni modeli moraju odgovarati stvarnim potrebama

Iskustva predstavljena na konferenciji pokazala su i da ne postoji jedan model energetske zajednice primjenjiv na sve gradove, općine i otoke.

Na važnost otočnih sredina u razvoju novih modela upravljanja energijom i vodom ukazao je Veljko Radić iz Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Predstavljajući mogućnosti koje donosi novi Zakon o otocima, istaknuo je da otoke treba promatrati kao prostor za primjenu rješenja koja se kasnije mogu primjenjivati i šire.

„Otoke vidimo kao dobra mjesta za primjenu novih načina upravljanja energijom i vodom, koji se kasnije mogu replicirati na obalu i šire“, poručio je Radić.

Manje sredine suočavaju se s različitim izazovima – od nedostatka stručnih kapaciteta i početnog kapitala do tehničkih i administrativnih prepreka. Istodobno, upravo lokalna razina često najbolje poznaje svoje energetske potrebe i potencijale.

Iskustva Općine Lumbarda, energetske zajednice na Cresu te drugih gradova, županija i lokalnih inicijativa pokazala su da interes postoji, ali da je za prijelaz iz ideje u operativni model potrebna sustavna podrška.

Iskustvo razvoja energetske zajednice na Cresu predstavila je Maja Jurišić iz Pokreta otoka, koja je naglasila da je jedan od ključnih sljedećih koraka operacionalizacija.

„Pravni okvir je važan, ali sada moramo omogućiti da zajednice stvarno funkcioniraju. Ne postoji jedan model za sve – svaki otok, svako mjesto i svaka zajednica imaju drugačiji kontekst, kapacitete i potrebe“, istaknula je Jurišić.

Upravo potreba za povezivanjem regulatornog okvira, lokalnih kapaciteta, znanja i konkretnih ulaganja predstavlja važan kontekst projekta APOLLO kojem je ZADRA NOVA vodeći partner.

APOLLO kao poveznica između politike, infrastrukture i lokalne provedbe

Projekt APOLLO ne promatra energetsku zajednicu izolirano. Ona je dio šireg sustava koji uključuje upravljanje energijom, energetsku učinkovitost, proizvodnju iz obnovljivih izvora i održivu mobilnost.

Takav integrirani pristup trebao bi omogućiti javnom sektoru da ne bude samo potrošač energije, već i aktivni sudionik energetske tranzicije.

Za ZADRA NOVU projekt je pritom prilika da se na području Zadarske županije razvije konkretno iskustvo koje će pokazati što je potrebno za uspostavu i funkcioniranje energetske zajednice u praksi – od tehničkih analiza i organizacijskog modela do povezivanja institucija i pripreme budućih ulaganja.

Konferencija u Bolu dodatno je potvrdila da upravo takvi pilot-projekti mogu imati važnu ulogu u sljedećoj fazi razvoja energetskih zajednica. Zakonski okvir postoji, prve zajednice već dijele energiju, a sljedeći izazov je razviti modele koji će biti dovoljno jednostavni, financijski održivi i prilagođeni lokalnim uvjetima da ih gradovi, općine i županije doista mogu primijeniti.

Za Zadarsku županiju taj proces kroz projekt APOLLO već traje.

O projektu APOLLO

Projekt APOLLO – APplication Of upscaLed interregionaL renewable & energy efficiency sOlutions provodi se od 15. srpnja 2024. do 14. siječnja 2027. godine u okviru programa Interreg VI-A IPA Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021.–2027.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 2.262.234,00 eura, uz intenzitet potpore od 85 %. Vodeći partner je Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, a partneri su Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Javna ustanova Razvojna agencija Županije Zapadnohercegovačke – HERAG, Općina Tivat i Grad Mostar.

Konferenciju „Energetske zajednice u praksi“ organizirali su Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, Zelena energetska zadruga ZEZ i Pokret otoka, u okviru i uz doprinos projekata APOLLO, LIFE ISLET, LIFE COMET i DBU/ECF Fast Forward Energy Communities.

Zavod za javno zdravstvo Zadar, Sveučilište u Zadru i Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, zajedno s partnerima iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore, započeli su provedbu projekta DIABEYES – Diabetes Prevention and Eye Health Through Community-Based Early Screening and Nutrition Support. Projekt je usmjeren na unaprjeđenje prevencije i ranog otkrivanja dijabetesa i njegovih komplikacija, osobito među stanovnicima ruralnih i teško dostupnih područja.

Kroz projekt će se razvijati i praktično testirati zajednički prekogranični model preventivne zdravstvene skrbi koji uključuje mobilne timove, terenske preglede, zajedničke edukacije i digitalne alate za procjenu individualnog rizika od dijabetesa i povezanih komplikacija. Cilj je zdravstvene usluge približiti građanima koji zbog udaljenosti ili drugih okolnosti imaju otežan pristup preventivnoj zdravstvenoj skrbi.

Projekt se provodi u okviru programa Interreg VI-A IPA Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021. – 2027. Vodeći partner je Zavod za javno zdravstvo Zadar, a projektni partneri su Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, Sveučilište u Zadru, Komora magistara farmacije Federacije Bosne i Hercegovine te Institut za javno zdravlje Crne Gore.

Projekt DIABEYES javnosti je predstavljen na početnoj konferenciji održanoj 10. rujna 2026. godine u hotelu Hyatt Regency Zadar. Konferenciji je nazočila i Ivana Šimić, pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo Zadarske županije i izaslanica župana Zadarske županije.

Okupljenima su se obratili Marina Dujmović Vuković, ravnateljica Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, Benito Pucar, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Zadar, te prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić, prorektor za znanost i informacijsku infrastrukturu Sveučilišta u Zadru.

Ravnateljica Dujmović Vuković istaknula je kako projekt pokazuje važnost prekogranične suradnje u suočavanju sa zajedničkim javnozdravstvenim izazovima. Dijabetes ne poznaje državne ni administrativne granice, dok se stanovnici ruralnih, otočnih i teško dostupnih područja Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore susreću sa sličnim poteškoćama u pristupu preventivnoj zdravstvenoj skrbi.

Naglasila je da DIABEYES neće ostati samo na razini analiza i preporuka, nego će se kroz projekt razvijati i praktično testirati zajednički prekogranični model ranog otkrivanja dijabetesa i povezanih zdravstvenih rizika. Mobilni timovi izlazit će na teren, provoditi probire i mjerenja, savjetovati građane te ih, prema potrebi, upućivati na daljnju zdravstvenu ili nutricionističku skrb.

Posebno je istaknuta i važnost informiranja građana. ZADRA NOVA u projektu je zadužena za komunikaciju, informiranje javnosti i podizanje svijesti o prevenciji dijabetesa te za koordinaciju projektnih aktivnosti vidljivosti i promocije. Komunikacija se pritom promatra kao sastavni dio prevencije jer dostupnost zdravstvene usluge puni učinak ostvaruje tek kada građani znaju da im je usluga dostupna, razumiju važnost pravodobnog pregleda i dobiju jasnu informaciju o mogućnostima prevencije.

Ravnatelj Pucar predstavio je razvoj ustanove i njezinu ulogu u zaštiti zdravlja stanovništva. Podsjetio je na ključne razvojne etape Zavoda, od osnivanja prvoga kemijsko-bakteriološkog laboratorija, preko izdvajanja Zavoda kao samostalne ustanove, do preseljenja u suvremene prostore Poliklinike. Posebno je naglasio predanost kvaliteti rada i činjenicu da su pojedine službe Zavoda akreditirane prema međunarodnim normama.

Zavod, uz redovite javnozdravstvene aktivnosti, provodi brojne nacionalne i europske projekte, a DIABEYES predstavlja nastavak nastojanja da se preventivne zdravstvene usluge što više približe građanima. Uspostavom mobilnih timova suvremeni dijagnostički postupci neće biti dostupni isključivo unutar zdravstvenih ustanova, nego će stručnjaci izlaziti u zajednicu, osobito prema stanovnicima udaljenih područja.

Prorektor Penezić istaknuo je važnost suradnje Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, koje imaju različite zdravstvene sustave i organizacijske okvire, ali dijele slične izazove u ruralnim i udaljenim područjima. Projekt omogućuje zajednički razvoj metodologije probira, protokola, digitalnih alata i edukacijskih sadržaja, usporedbu rezultata te oblikovanje modela koji će se moći primjenjivati i nakon završetka pilot-aktivnosti.

Sveučilište u Zadru u projektu ima konkretnu stručnu i razvojnu ulogu. Odjel za zdravstvene studije sudjeluje u razvoju digitalne aplikacije za procjenu individualnog rizika od dijabetesa i njegovih komplikacija, obradi i analizi prikupljenih podataka, stručnoj podršci razvoju digitalnih rješenja, edukaciji zdravstvenih stručnjaka te razvoju metodologije radionica. Dio opreme koja će se koristiti u terenskom radu već je nabavljen.

U stručnom dijelu konferencije prim. Ljilja Balorda, voditeljica Službe za javno zdravstvo Zavoda za javno zdravstvo Zadar, govorila je o javnozdravstvenom značaju dijabetesa, dok je voditelj projekta Vanja Lipovac predstavio projektne ciljeve, aktivnosti, očekivane rezultate i partnerstvo.

Projekt odgovara na izražen javnozdravstveni izazov rastuće pojavnosti dijabetesa i njegova nedovoljnog pravodobnog otkrivanja. U Zadarskoj županiji broj osoba s dijagnozom dijabetesa porastao je s 12.025 u 2019. godini na 15.200 u 2024. godini, dok je dijabetička retinopatija među najčešće evidentiranim oftalmološkim komplikacijama. Rano otkrivanje bolesti i pravodobno praćenje pacijenata stoga su iznimno važni za smanjenje rizika od težih komplikacija.

Jedan od ključnih elemenata projekta bit će uspostava mobilnih timova za terenske preglede. Timovi će provoditi mjerenja glukoze u krvi i HbA1c, krvnog tlaka, antropometrijska mjerenja i analizu sastava tijela, uz savjetovanje građana i preporuke za daljnje medicinsko ili nutricionističko praćenje. Projekt uključuje i razvoj digitalne aplikacije za procjenu individualnog rizika od dijabetesa i povezanih komplikacija.

Projekt DIABEYES provodi se 24 mjeseca, od 1. lipnja 2026. do 31. svibnja 2028. godine. Njegova ukupna vrijednost iznosi 1.186.156,20 eura, od čega je 1.008.232,77 eura, odnosno 85 posto, sufinancirano sredstvima programa Interreg VI-A IPA Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021. – 2027.

Kroz prekograničnu suradnju projekt povezuje javnozdravstvene ustanove, akademsku zajednicu, farmaceutsku struku i razvojnu agenciju. Konačni je cilj razviti praktičan, zajednički i održiv model preventivne zdravstvene skrbi koji će građanima olakšati pristup pregledima, potaknuti ranije otkrivanje bolesti te biti primjenjiv i nakon završetka projekta i prenosiv u druge regije i zdravstvene sustave.

Završna konferencija projekta AdriaClimPlus uspješno je održana 28. srpnja 2026. u sjedištu Zaklade CMCC u Lecceu, okupivši projektne partnere, istraživače, donositelje odluka i dionike iz Italije i Hrvatske kako bi zajedno predstavili ostvarene rezultate projekta te razmotrili buduće mogućnosti za prilagodbu klimatskim promjenama na području Jadranske regije.

Na konferenciji su sudjelovali i predstavnici Agencije ZADRA NOVA, jednog od projektnih partnera, koji su aktivno sudjelovali u predstavljanju rezultata projekta te razmjeni iskustava i primjera dobre prakse s ostalim partnerima.

Konferencija je označila završetak višegodišnje prekogranične suradnje usmjerene na jačanje otpornosti na klimatske promjene kroz znanstvena istraživanja, inovativne sustave praćenja, napredne klimatske usluge i praktične alate za prilagodbu obalnih zajednica.

Postignuća projekta i buduće perspektive

U jutarnjem dijelu programa predstavljen je sveobuhvatan pregled rezultata projekta i njegova dugoročnog učinka.

Predstavnici projektnih partnera predstavili su ključna postignuća ostvarena u okviru sva tri radna paketa, uključujući napredak u području klimatskih istraživanja, sustava praćenja, klimatskih usluga te uključivanja dionika. Program je također obuhvatio pozvana predavanja posvećena Planovima održive energije i klimatske prilagodbe (SECAP), regionalnom prilagođavanju klimatskih modela za obalna područja (downscaling) te međunarodnim iskustvima u području prilagodbe klimatskim promjenama.

Posebna pozornost posvećena je mogućnostima primjene rezultata projekta AdriaClimPlus i nakon njegova završetka te daljnjem razvoju suradnje na području Jadranske regije.

U središtu pozornosti – inovacije i primijenjena klimatska znanost

Poslijepodnevni program bio je posvećen predstavljanju znanstvenih i tehničkih postignuća projekta kroz izlaganja o inovativnim mrežama za praćenje okoliša, klimatskom modeliranju, daljinskim istraživanjima, FAIR skupovima podataka, uključivanju dionika te aktivnostima podizanja svijesti o klimatskim promjenama.

Na konferenciji je istaknuta važnost pretvaranja znanstvenih spoznaja u praktična rješenja koja podupiru donošenje odluka utemeljenih na dokazima i doprinose jačanju otpornosti obalnih zajednica.

U sklopu programa partneri su predstavili komunikacijske i diseminacijske aktivnosti projekta, pokazujući kako je AdriaClimPlus uspješno pridonio podizanju svijesti o klimatskim promjenama među predstavnicima javne uprave, stručnjacima, istraživačima, studentima i lokalnim dionicima diljem Jadranske regije.

Pogled u budućnost

Završna konferencija zaključena je raspravom o stečenim iskustvima i budućim mogućnostima suradnje nakon završetka projekta AdriaClimPlus. Projektni partneri ponovno su potvrdili zajedničku predanost nastavku prekogranične suradnje te daljnjem razvoju znanja, alata i partnerstava uspostavljenih tijekom provedbe projekta.

Konferencija je još jednom potvrdila da učinkovita prilagodba klimatskim promjenama zahtijeva ne samo znanstvenu izvrsnost, već i snažnu suradnju između istraživačkih institucija, tijela javne vlasti i lokalnih zajednica kako bi se uspješno odgovorilo na sve izraženije klimatske izazove koji pogađaju Jadranski bazen.

Projekt AdriaClimPlus – Adriatic coastal areas science-based solutions for climate adaptation provodi se u okviru Programa prekogranične suradnje Interreg Italija – Hrvatska 2021. – 2027. s ciljem jačanja otpornosti jadranskih obalnih područja na klimatske promjene. Projekt okuplja osam partnere iz Hrvatske i Italije koji zajednički razvijaju znanstveno utemeljena rješenja za bolje razumijevanje klimatskih promjena, unaprjeđenje sustava praćenja okoliša te razvoj alata i klimatskih usluga koji će pomoći donositeljima odluka u planiranju učinkovitih mjera prilagodbe. Projekt se provodi od 1. ožujka 2024. do 31. kolovoza 2026., a njegova ukupna vrijednost iznosi 2,7 mil. eura.