S ciljem što bolje izrade programskih dokumenata, objavljene su javne konzultacije iz prekograničnih programa Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora 2014. – 2020. i Hrvatska-Srbija 2014. – 2020. Stoga se poziva sva zainteresirana javnost da izrazi svoje mišljenje o predloženom sadržaju budućih programskih dokumenata. U proteklom razdoblju procesa programiranja, izrađeni su nacrti programskih dokumenata koji sadržavaju analizu stanja programskog područja, tematske prioritete, ciljeve i aktivnosti, te postavljene indikatore rezultata novog Programa. Konzultacije za oba prekogranična programa otvorene su do 1. rujna 2014. godine.
IPA Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora 2014.-2020.: http://www.mrrfeu.hr/default.aspx?id=4238
IPA Hrvatska-Srbija 2014.-2020.: http://www.mrrfeu.hr/default.aspx?id=4237
Izvor: http://www.mrrfeu.hr/
Sslika: Google Images
U sklopu Poziva na dostavu projektnih prijedloga iz Europskog socijalnog fonda pod nazivom “Širenje mreže socijalnih usluga u zajednici – faza 3” objavljena su nova pitanja i odgovori potencijalnih prijavitelja. Odgovori na pitanja dostupni su u kategoriji “Dokumentacija” za svaki od natječaja. Opći cilj ovog poziva na dostavu projektnih prijedloga jest unaprijediti mogućnosti zapošljavanja pružajući podršku razvoju učinkovitih i uključivih socijalnih usluga, a rok prijave projekata je 5. rujna 2014. godine.
Krajnji rok za usvajanje Programa ruralnog razvoja RH, ali i Programa ostalih zemalja članica, od strane Europske Komisije (EK) je 15.1.2015. Do trenutka konačnog odobrenja, RH će, na vlastiti rizik, započeti s provedbom nekih mjera novog Programa. Prema najavi, prvi će natječaj biti iz Mjere 5. „Obnova poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima te uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti“.
Osnova za prijavu na taj natječaj biti će dokument o procjeni štete koje je izdalo Državno povjerenstvo za procjenu štete od elementarnih nepogoda. Potpore iznose do 100% prihvatljivih troškova, a prihvatljivi troškovi su:
- Obnova poljoprivrednog zemljišta i tla
- Obnova i rekonstrukcija poljoprivrednih gospodarskih objekata i infrastrukture
- Kupnja i sadnja višegodišnjih biljaka te kupnja životinja
- Obnova ili kupnja mehanizacije i opreme za poljoprivrednu proizvodnju u visini procijenjene štete
Nakon mjere obnove, očekuju nas Mjera 4. „Ulaganje u materijalnu imovinu“, sa svojim podmjerama Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva te Prerada, razvoj i trženje poljoprivrednih proizvoda. To će biti nastavak dosadašnjih IPARD mjera 101 i 103, no uz širi opseg i intenzitet financiranja uz maksimalnu potporu od 5 milijuna EUR po projektu. Potom slijedi i objava natječaja iz Mjere 7. „Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima“ namijenjene jedinicama regionalne i lokalne samouprave, javnim poduzećima i ustanovama u naseljima do 5.000 stanovnika. Početkom slijedeće godine, nakon usvajanja Programa ruralnog razvoja, otavrati će se natječaji iz ostalih mjera, uključujući ruralni turizam.
Program ruralnog razvoja 2014.-2020.: http://goo.gl/6mCEpB
Ministarstvo poljoprivrede, Uprava ribarstva u suradnji sa Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju organizira informativno-edukativnu radionicu pod nazivom „Provedba mjere 2.1. Proizvodne investicije u akvakulturi“, a koja će se održati u Zagrebu, u četvrtak 21. kolovoza 2014. godine u 11,00 sati u prostorijama Ministarstva poljoprivrede, Ulica grada Vukovara 78, dvorana na II. katu. Radionica je namijenjena prvenstveno korisnicima koji se planiraju prijaviti za korištenje sredstava u okviru ove mjere. Zbog ograničenog broja mjesta, mole se zainteresirani da svoje sudjelovanje na radionici obavezno potvrde putem e-maila: martina.kudeljnjak@mps.hr ili na telefon 01/6443-182, najkasnije do srijede, 20. kolovoza 2014. godine, do 15,00 sati. Također, u slučaju većeg broja zainteresiranih korisnika, prema potrebi održati će se dodatne radionice.
Pravilnik u sklopu natječaja: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_08_99_1957.html
Donosimo Vam natječaje za bespovratna sredstva iz fondova Europske unije koji su trenutno otvoreni, a na koje se mogu prijaviti različite vrste prijavitelja (poduzetnici, obrtnici, jedinice lokalne samouprave, udruge, obrazovne institucije, znanstvene institucije).
Naziv natječaja: Fond za razvoj turizma u 2014. godini
Rok prijave: 31.10.2014.
Naziv natječaja: Istraživačke stipendije za profesionalni razvoj mladih istraživača i poslijedoktoranada
Rok prijave: 20.10.2014.
Naziv natječaja: Obrazovanje za poduzetništvo i obrt
Rok prijave: 01.10.2014.
Naziv natječaja: Jačanje sposobnosti organizacija civilnoga društva za pružanje socijalnih usluga
Rok prijave: 22.09.2014.
Naziv natječaja: Mikro projekti podrške inovativnim aktivnostima malih organizacija civilnog društva za lokalni razvoj
Rok prijave: 06.10.2014.
Naziv natječaja: Širenje mreže socijalnih usluga u zajednici – faza 3
Rok prijave: 05.09.2014.
Naziv natječaja: Unapređivanje kvalitete u visokom obrazovanju uz primjenu Hrvatskog kvalifikacijskog okvira
Rok prijave: 13.10.2014.
Naziv natječaja: Modernizacija školskih kurikuluma u strukovnim školama u skladu s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom i potrebama tržišta rada – faza II
Rok prijave: 15.09.2014.
„U Hrvatskoj će biti izgrađeno 13 centara za gospodarenje otpadom. Prva dva, Marišćina i Kaštijun, započet će s radom do kraja ove godine. Za 5 će se u sljedećih šest mjeseci podnijeti zahtjevi za financiranje prema EU, a natječaji za preostalih 6 idu do kraja 2015. Upravo je izdano i rješenje o prihvatljivosti zahvata na okoliš te okolišna dozvola za Centar za gospodarenje otpadom u Biljanima Donjim za Zadarsku županiju. Kako bismo do kraja 2018. uspostavili sve centre ubrzane su sve aktivnosti na pripremi dokumentacije i povlačenju sredstava iz EU fondova“, rekao je ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović danas u Zadru.
Ministar Zmajlović sa suradnicima predstavio je cjeloviti sustav gospodarenja otpadom sa naglaskom na centrima za gospodarenje otpadom predstavnicima lokalne samouprave i komunalnih društava sa područja Zadarske županije.
Na okruglom stolu sudjelovao je i potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić koji je kazao kako je gospodarenje otpadom iznimno važan segment ulaganja iz EU fondova, te jedno od ključnih pitanja za mnoge gospodarske grane, posebice turizam.
“Od gotovo 5 milijardi kuna osiguranih za izgradnju centara gospodarenja otpadom u Hrvatskoj, čak 3,2 milijarde su bespovratna EU sredstva. Uz te investicije, ugovoreni su ili su pred ugovaranjem značajni projekti u vodoopskrbi, prometu, jačanju konkurentnosti naših poduzetnika, poboljšanju poslovne infrastrukture i drugim područjima. Svi ti projekti koji će se financirati milijardama eura iz EU fondova doprinijet će oporavku građevinskog sektora, a time i gospodarskom rastu, te ravnomjernijem regionalnom razvoju” – istaknuo je potpredsjednik Grčić.
Do kraja 2018. godine Hrvatska treba uspostaviti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom.
Ciljevi koji su zacrtani u Zakonu o održivom gospodarenju otpadom i preuzeti iz pristupnih pregovora s Europskom unijom su smanjenje odlaganja i povećanje recikliranja, zatim sanacija postojećih odlagališta otpadom i izgradnja centara za gospodarenje otpadom.
„Nakon deset godina stagnacije na svim područjima, u samo dvije godine napokon se zaista vide značajni pomaci u razvrstavanju otpada – u posljednjih dvije i pol godine Fond je sufinancirao projekte izgradnje reciklažnih dvorišta, mobilnih jedinica, nabave komunalne opreme ukupne vrijednosti čak 400 milijuna kuna. Ove investicije u samo 2 godine značajno premašuju vrijednost investicija u proteklih 8 godina zajedno, tijekom dva mandata prethodnih vlada. Sanacije odlagališta su nakon godina stagnacije ponovo krenule, kao i aktivnosti na izgradnji centara za gospodarenje otpadom. Ovo pokazuje da napokon postoji stvarna politička volja za promjene.“ – rekao je ministar Zmajlović.
Ministar je naglasio kako je, na žalost, previše vremena izgubljeno jer nije bilo političke volje za uvođenje cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. Upravo zahvaljujući jasnoj političkoj volji ove Vlade, gospodarenje otpadom postalo je ključna tema u državi i napokon se događaju velike promjene u uvođenju primarne selekcije, premda je takva obaveza postojala i po zakonu iz 2005. godine.
Kasni se, na žalost, i sa izgradnjom centara za gospodarenje otpadom te se nakon 10 godina nalazimo u poziciji da se tek ove godine otvaraju prva dva, Marišćina i Kaštijun. Ali zato će se u sljedećih šest mjeseci za sufinanciranje prijaviti još 5 centara za gospodarenje otpadom, a natječaji za preostalih 6 idu do kraja 2015. godine.
Ministar je istaknuo kako je važno da se krenulo i da se stigne ispuniti cilj, a to je uvođenje cjelovitog sustava gospodarenja otpadom do kraja 2018. godine.
Centri za gospodarenje otpadom jedan su od ključnih elemenata za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom.
U Hrvatskoj će ih ukupno biti izgrađeno 13. Iako je Plan gospodarenja otpadom u RH omogućavao 21 centar, odnosno po jedan u svakoj županiji, dodatnim analizama i studijama pokazalo se da je 13 CGO-a optimalno i po cijeni za građane prihvatljivo rješenje.
Među 5 centara koji će se u narednih 6 mjeseci prijaviti za sufinanciranje je i regionalni centar za gospodarenje otpadom Piškornica koji će pokrivati 4 županije. Također, za CGO Biljane Donje za Zadarsku županiju upravo je izdano Rješenje o prihvatljivosti zahvata na okoliš te okolišna dozvola.
Sada slijedi izrada preostale potrebne dokumentacije i ishođenje dozvola što će biti odrađeno do kraja ove godine, te će početkom 2015. biti raspisan natječaj za izvođenje radova. Otvaranje CGO-a Biljane Donje očekuje se do kraja 2017. godine. Vrijednost projekta je preko 420 milijuna kuna, od čega je 70% sredstava iz EU fondova.
Upravo je izrađena i zadnja studija kojom su analizirane potrebe i optimalna rješenja za 7 Panonskih županija.
Svake godine najmanje 60% sredstava COSME programa odnosit će se na financijske instrumente. Financijski instrumenti COSME programa koriste se s ciljem investiranja u mala i srednja poduzeća u fazi rasta i to kroz 2 instrumenta:
· garancije za kredite MSP do 150.000 € (Loan Guarantee Facility)
· direktno ulaganje u fondove rizičnog kapitala koji investiraju u MSP u fazi rasta(Equity Facility for Growth).Financijska sredstva na temelju ugovora s Europskom komisijom osigurava Europski investicijski fond. Sredstva se plasiraju u izravnoj suradnji s nacionalnim financijskim institucijama (banke, garancijska društva i fondovi, fondovi rizičnog kapitala) kao financijskim posrednicima. Podupiru se investicije u tehnološki razvoj, transfer tehnologije i prekogranično širenje poslovnih aktivnosti. Hrvatske financijske institucije zainteresirane da postanu financijski intermedijari mogu se prijaviti izravno Europskom investicijskom fondu.
· garancije za kredite MSP do 150.000 € (Loan Guarantee Facility)
· direktno ulaganje u fondove rizičnog kapitala koji investiraju u MSP u fazi rasta(Equity Facility for Growth).Financijska sredstva na temelju ugovora s Europskom komisijom osigurava Europski investicijski fond. Sredstva se plasiraju u izravnoj suradnji s nacionalnim financijskim institucijama (banke, garancijska društva i fondovi, fondovi rizičnog kapitala) kao financijskim posrednicima. Podupiru se investicije u tehnološki razvoj, transfer tehnologije i prekogranično širenje poslovnih aktivnosti. Hrvatske financijske institucije zainteresirane da postanu financijski intermedijari mogu se prijaviti izravno Europskom investicijskom fondu.
Sva dokumentacija dostupna je na slijedećim linkovima:
Sve informacije dostupne su, također, i na web stranici Europskog investicijskog fonda: http://www.eif.org/what_we_do/equity/single_eu_equity_instrument/index.htm
Otvorene su javne konzultacije o studiji Strateške procjene utjecaja na okoliš budućeg Programa transnacionalne suradnje Dunav 2014. – 2020. u skladu s Direktivom 2001/42/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2001. godine o procjeni utjecaja određenih planova i programa na okoliš (SEA Direktiva). Svi zainteresirani se pozivaju da pogledaju nacrt studije Strateške procjene utjecaja na okoliš (engl. Draft SEA report), uključujući ne-tehnički sažetak na engleskom i hrvatskom jeziku te nacrt programskog dokumenta za Program transnacionalne suradnje Dunav 2014. – 2020. Budući da se radi o programu transnacionalne suradnje u kojem sudjeluje 14 država (9 članica Europske unije i 5 nečlanica), konzultacije se obavljaju na engleskom jeziku.
Komentari na navedene dokumente na engleskom jeziku mogu se dostaviti na adresu e-poštemislav.kovac@mrrfeu.hr do 12. rujna 2014. godine.
Jedan od rijetkih primjera uspješnog korištenja sredstava iz pretpristupnih fondova u privatnom sektoru prezentiran je u ponedjeljak, 11. kolovoza 2014., u IMPACT centru d.o.o. u Zadru gdje je održana završna konferencija projekta „EE MAREX – Energy Efficiency manufacture in Marex-elektrostroj“ tvrtke Marex-elektrostroj d.o.o. Zadar.
Za projekt tvrtke Marex-Elektrostroj d.o.o. u 2013. godini Europska unija osigurala je sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj, u okviru Operativnog programa za regionalnu konkurentnost 2007.- 2013. A da je riječ o važnom i dobro pripremljenom projektu najbolje govori podatak da je ušao u krug od 53 odabrane tvrtke među više od 1000 prijavljenih.
Vodeći ljudi na projektu objasnili su kako je smisao konferencije predstavljanje rezultata projekta kao primjera dobre prakse u području korištenja obnovljivih izvora energije te su pozvali sve koji su zainteresirani sa slične projekte u svojim tvrtkama da im se jave jer su ima savjetom i iskustvom spremni pomoći.
Konferenciju je otvorila voditeljica projekta Tatjana Beneti koja je podsjetila prisutne na početak provođenja projekta ukupne vrijednosti 151.694,57 € (1.135.801,41 kn) od čega je Europska unija sufinancirala 84,70 posto vrijednosti budžeta odnosno 128.485,30 € (962.023,79 kn). Projekt je započeo 20. lipnja 2013., a datum službenog završetka projekta je 19. kolovoza 2014.godine.
Opći cilj projekta je povećanje konkurentnosti tvrtke na tržištu koja će se temeljiti na razvoju energetske učinkovitosti i zelenoj ekonomiji kroz sve poslovne procese čime će se naglasiti orijentiranost tvrtke kao društveno odgovornog subjekta koji takvom politikom pridonosi razvoju i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.
Provedene projektne aktivnosti obuhvaćale su: upravljanje projektom, izradu studije učinkovitosti projekta, nabavu opreme za foto-naponsku elektranu te instalaciju iste na krovištu poslovne zgrade, edukaciju djelatnika i promotivne aktivnosti – objasnile su Tatjana Beneti, voditeljica projekta i Stefani Mikulec, suradnica na projektu.
U Beneti i Mikulec, koje su činile projektni tim, drugo tijelo na projektu je bio Koordinacijski odbor (čiji su članovi Vedrana Kevrić predstavnica ZADRA-e i Dinko Basioli predstavnik HGK-e ). Njihov posao je bio koordiniranje i upravljanje projektom na strateškoj razini.
Konačni rezultati projekta su:
-Izgradnja samostalnog fotonaponskog solarnog sustava-električne centrale (na krovištu poslovne zgrade) čime je osiguran preduvjet za uštedu energije (na razini postojeće tehnološke opremljenosti)
-Osigurani su preduvjeti za razvojni potencijal kroz uvođenje novih tehnologija u proizvodni proces temeljen na energetskoj učinkovitosti i zaštiti okoliša
-Osigurana je kvalitetnija kvalifikacijska struktura zaposlenika
-Osigurani su preduvjeti za proširenje suradnje s obrazovnim ustanovama na području praktične obuke učenika.
Važnost ovog projekta kao poticaj ostalim privatnim tvrtkama da apliciraju za EU fondove ali i da razmišljaju i posluju zeleno naglasili su Šime Erlić, pročelnik Upravnog odjela za Eu fondove Grada Zadra te Tihomir Tomčić, ravnatelj Strukovne škole Vice Vlatković.
Dinko Basioli iz zadarske HGK ja pak poručio poduzetnicima da je put kroz EU birokraciju trnovit no da je uspjeh moguć.
S njime su se složile i Beneti i Mikulec, istaknuvši kako su radom na ovom projektu stekle puno novih znanja.
Piše:
