Prilagodba pristupačnosti

Image

Regionalni koordinator razvoja

Zadarske županije

Nova infrastrukturna politika Europske unije

U okviru najtemeljitije reforme infrastrukturne politike od njezina nastanka 1980-ih, Komisija je danas objavila nove karte na kojima je prikazano devet glavnih koridora koji će biti okosnica za promet unutar europskog jedinstvenog tržišta i kojima će se bitno izmijeniti veze između Istoka i Zapada. U skladu s tim ciljem, financijska sredstva EU-a za prometnu infrastrukturu utrostručit će se za razdoblje 2014. – 2020. i iznositi 26 milijardi eura.
Novom infrastrukturnom politikom EU-a, ako je promatramo u cijelosti, postojeća rascjepkana mreža europskih cesta, željeznica, zračnih luka i kanala bit će pretvorena u jedinstvenu transeuropsku prometnu mrežu (TEN-T).Novom se politikom prvi put utvrđuje osnovna prometna mreža utemeljena na devet glavnih koridora: dva koridora sjever – jug, tri koridora istok – zapad i četiri dijagonalna koridora.
Tom će se osnovnom mrežom bitno izmijeniti prometne veze između Istoka i Zapada, ukloniti uska grla, poboljšati infrastruktura te pojednostaviti prekogranični promet za putnike i poduzeća diljem EU-a. Poboljšat će se veze među različitim vrstama prijevoza i pridonijeti ostvarenju ciljeva EU-a u području klimatskih promjena. Osnovnu je mrežu potrebno dovršiti do 2030. Dostupnost financiranja ovisit će o uspjehu zaključenja pregovora o ukupnom višegodišnjem financijskom okviru 2014. – 2020.Financijska sredstva za prometnu infrastrukturu utrostručit će se za razdoblje 2014. – 2020. i iznositi 26 milijardi eura. Ta će se sredstva EU-a usmjeriti na osnovnu prometnu mrežu u kojoj leži najveća dodana vrijednost EU-a. Kako bi veze između Istoka i Zapada bile na prvom mjestu, gotovo će polovica ukupnog financiranja EZ-a za prometnu infrastrukturu (11,3 milijarde eura iz Instrumenta za povezivanje Europe) biti ograničena isključivo na kohezijske države.
Novu osnovnu prometnu mrežu podupirat će sveobuhvatna mreža putova koji će se uključivati u osnovnu mrežu na regionalnoj i nacionalnoj razini. Tom sveobuhvatnom mrežom osigurat će se potpuna pokrivenost EU-a i dostupnost svih regija. Cilj je osigurati da postupno, do 2050., velika većina europskih građana i poduzeća od te sveobuhvatne mreže ne bude udaljena više od 30 minuta.Iznos od 26 milijardi eura (trenutačna cijena) dodijeljen za promet u okviru Instrumenta za povezivanje Europe iz višegodišnjeg financijskog okvira zapravo će se upotrijebiti kao početni kapital za poticanje daljnjeg ulaganja država članica kako bi se dovršile prekogranične veze koje se drugačije možda ne bi izgradile. Procjenjuje se da će troškovi u prvoj fazi financiranja osnovne mreže u razdoblju 2014. – 2020. iznositi 250 milijardi eura. Osnovnu je mrežu potrebno dovršiti do 2030.
Kartu osnovne TEN-T mreže (transeuropska prometna mreža) i devet glavnih koridora možete pogledati na:http://europa.eu/rapid/press-release_IP-13-948_en.htm 
Slika: google image

 

Nacionalni strateški plan razvoja ribarstva

lada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 26. rujna 2013. godine donijela je Odluku o donošenju Nacionalnog strateškog plana razvoja ribarstva. Nacionalni strateški plan razvoja ribarstva (NSP) izrađen je u skladu sa zahtjevima Uredbe (EZ br. 1198/2006) o Europskom fondu za ribarstvo i ostalim odredbama i ciljevima u sklopu Zajedničke ribarstvene politike EU.
Dokument opisuje stanje cjelokupnog sektora ribarstva, daje strateške odrednice, identificira ciljeve, smjernice razvoja i izvore financiranja za 2013. godinu (sadašnje programsko razdoblje), te daje opću viziju perspektive razvoja hrvatskog ribarstva u okviru sljedećeg programskog razdoblja (od 2014. do 2020. godine), uzimajući u obzir ključne elemente reformirane Zajedničke ribarstvene politike EU.
Sadašnje programsko razdoblje obuhvaća period od 2007. do 2013. godine, a u sljedećem programskom razdoblju (od 2014. do 2020. godine), mjere strukturne politike u ribarstvu provodit će se kroz Europski fond za pomorstvo i ribarstvo.
S obzirom da programsko razdoblje obuhvaća period od datuma pristupanja do 31. prosinca 2013. godine (s provedbom do 31. prosinca 2015. godine), predviđeno je da u tom periodu Republika Hrvatska koristi sredstva iz Europskog fonda za ribarstvo, IPARD programa i nacionalnog proračuna za ostvarenje sljedećih prioriteta i ciljeva :
1. Prilagodba ribarske flote
  • Cilj: Uspostava održive ravnoteže između ribolovnog kapaciteta i raspoloživih ribolovnih resursa
2. Održivi razvoj akvakulture
  • Cilj: Povećanje proizvodnje i jačanje konkurentnosti akvakulture
3. Održivi razvoj prerade i marketinga proizvoda ribarstva i akvakulture
  • Cilj: Jačanje prerađivačkih i tržišnih kapaciteta
4. Unapređenje administracije u ribarstvu i sektora za korištenje strukturne potpore kroz Tehničku pomoć
  • Cilj: Poboljšanje administrativnih kapaciteta i informiranosti dionika sektora
Slika: google images

Otvoren poziv za prijave projekata na europski program stručnog usavršavanja “EKRAN”

Do 2. prosinca 2013. otvorene su prijave na EKRAN, europski program stručnog usavršavanja koji se usredotočuje na proces kreativne predprodukcije, a namijenjen je ključnim kreativnim osobama na filmskom projektu.

 EKRAN je europski program stručnog usavršavanja namijenjen specifično segmentu kreativne predprodukcije dugometražnih filmova koji traje od 2007. godine.
Projekt se odvija u partnerstvu između partnerstvu između nositelja projekta: Studija i filmske škole Andrzej Wajda i mnogobrojnih europskih filmskih fondova i europskih organizacija stručnog usavršavanja filmskih profesionalaca kao što su FOCAL, nordmedia GmbH, Austrijski filmski institut i uz financijsku pomoć Poljskog filmskog instituta, fondacije AGORA i Programa MEDIA Europske unije. U 2014. godini kao partner programa ponovno sudjeluje i Hrvatski audiovizualni centar.
Na projekt se može prijaviti tim koji se sastoji od:
  • Redatelj ili scenarist
  • Pisac ili co-pisac scenarija
  • Producent posvećen projektu
  • Direktor fotografije s kojim namjeravaju raditi
Više o detaljima prijave saznajte na: http://www.wajdaschool.pl/en/news/ekran_nabor
Slika: google images

FI-CONTENT 2

Datum objave:
30.09.2013.
Datum završetka natječaja:
08.01.2013.
Status:
Budžet:
1.350.000,00 €
Kratak opis natječaja:
Natječaj je otvoren s ciljem financiranja specifičnih mjera koje će provoditi novi subjekti koji se pridružuju projekti FI-CONTENT nakon što je njegova provedba već započela. Subjekti se pridružuju konzorciju te trebaju dopuniti tri platforme koje se izgrađuju ovim projektom kroz stvaranje novih aplikacija i pružanja tehnologija koje nedostaju kako bi se proširile sposobnosti platformi.
Cilj projekta je stvaranje temelja za Europsku infrastrukturu za promicanje i testiranje novih načina korištenja audio-vizualnih sadržaja na umreženim uređajima.
Projektom se žele stvoriti sljedeće platforme:
  • Socijalno umrežena televizija
  • Usluge “pametnog grada”
  • Igre bazirane na lokaciji
Dokumenti:
ATTACHMENT SIZE

FIC2_OpenCall_GuideForApplicants.pdf

430.35 KB

FIC2_Open_call_FAQ.pdf

181.45 KB

Ministarstvo uprave održalo konzultacije s predstavnicima Europske komisije vezane za korištenje sredstava iz strukturnih fondova EU

U Ministarstvu uprave održane su tehničke konzultacije predstavnika Europske komisije s predstavnicima tijela lokalne, državne i javne uprave, pravosudnim tijelima, te socijalnim partnerima kao što su organizacije civilnog društva, Hrvatska obrtnička komora, Hrvatska gospodarska komora, predstavnici sindikata i drugi, a vezano uz korištenje sredstava iz strukturnih fondova EU. Naime, državama članicama EU dostupna su sredstva europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova i Republika Hrvatska je u ovom trenutku u procesu pripreme Partnerskog sporazuma i operativnih programa za korištenje fondova u financijsko razdoblju 2014. – 2020. U tom procesu tematski cilj „Jačanje institucionalnih kapaciteta javnih tijela i dionika i učinkovita javna uprava“ kojeg pokriva Tematska radna skupina VI jedan je od investicijskih prioriteta za Republiku Hrvatsku, kojom koordinira Ministarstvo uprave.
U procesu pripreme za korištenje ESI fondova za financijsko razdoblje 2014. – 2020. uspostavljen je novi mehanizam za uspješno korištenje sredstava na razini EU – ispunjavanje preduvjeta za korištenje ESI fondova. Slijedom toga, Republika Hrvatska također treba uzeti u obzir određene preduvjete koje valja ispuniti prije korištenja fondova ili u prvim godinama korištenja. Preduvjeti za svaki pojedini tematski cilj zrcale se u Prijedlogu EK za Hrvatsku za novo proračunsko razdoblje 2014. – 2020. (Position of the Commission Services on the development of Partnership Agreement and programmes in Croaita for the period 2014-2020).
Slika: google imeges

Poziv na edukaciju – ”Kako osmisliti i napisati projekt te dobivati sredstva iz predpristupnih fondova”

Razvojna agencija Zadarske županije organizira seminar na temu: ”Kako osmisliti i napisati projekt te dobivati sredstva iz predpristupnih fondova”. Seminar će se održati od 22. – 25. listopada 2013. godine s početkom u 9 sati u prostorijama Razvojne agencije Zadarske županije, Grgura Budislavića 99 (Novi Bokanjac).

U cilju lakšeg praćenja seminara polaznici bi trebali ponijeti prijenosno računalo.

Molim vas da svoje sudjelovanje na seminaru najavite do petka 18. listopada 2013. godine, na e-mail:  marija.bosnic@zadra.hr ili na broj telefona 023 49 28 80.

 

Odluka o odabiru projekata u okviru Programa pripreme i provedbe razvojnih projekata prihvatljivih za financiranje iz fondova EU u 2013. godini

Ovom prilikom objavljujemo Odluku o odabiru projekata za Potprogram II “Priprema lokalnih projekata na potpomognutim područjima”, iz Programa pripreme i provedbe projekata prihvatljivih za financiranje iz fondova Europske unije za 2013. godinu.  Odlukom o odabiru obuhvaćena su 73 projektna prijedloga. Odluku možete pronaći u privitku.

Odluka o odabiru 2013

 

Otvorene javne konzultacije u sklopu transnacionalnog programa MEDITERAN 2014. – 2020.

Transnacionalni program MEDITERAN promiče razmjenu iskustava i znanja te poboljšanje javnih politika između nacionalnih, regionalnih, lokalnih i drugih dionika na odgovarajućoj teritorijalnoj razini. Uključuje 57 regija iz 10 država članica Europske unije (Cipar, Francuska, Grčka, Hrvatska, Italija, Malta, Portugal, Slovenija, Španjolska i Ujedinjeno Kraljevstvo) i triju država kandidatkinja za članstvo (Albanija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora). Republika Hrvatska u Program je uključena cijelim svojim teritorijem. Program se sufinancira iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Instrumenta za pretpristupnu pomoć.
U okviru pripreme novog transnacionalnog programa Mediteran 2014.-2020., države sudionice programa pripremile su e-upitnik putem kojeg žele konzultirati dionike programskog područja kako bi definirale strategiju programa u smislu odabira tematskih prioriteta.
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije kao Nacionalno tijelo unutar transnacionalnog programa Mediteran poziva sve dionike programskog područja da se uključe u proces javnih konzultacija kroz popunjavanje upitnika.

MED PROGRAMME – pomorski pristup

Datum objave:
08.10.2013.
Datum završetka natječaja:
10.01.2014.
Status:
Sektor:
Budžet:
5.250.000,00 €
Podaci o ugovarateljskom tijelu:
Kratak opis natječaja:
Natječaj je otvoren s ciljem identifikacije i pripreme odgovarajućih radnji za njihovu primjenu na međunarodnoj razini. Također, cilj je stvaranje novih oblika partnerstava koja će kasnije biti uključena u provedbu sljedećeg operativnog programa. Partnerstva trebaju raditi na prikupljanju podataka, mapiranju podataka, uspostavi pouzdanog stanja i identificiranju političkih nepravilnosti te identificiranju svih drugih prepreka koje otežavaju potencijal transnacionalne suradnje.
Prioriteti natječaja:
1. Prioritet – Pomorski inovacijski i gospodarski razvoj 
 
  • Obalni i pomorski turizam – identificiranje razvojnog potencijala, prepreka i rizika te predlaganje odgovarajućih međudržavnih akcija
  • Inovacije u novim gospodarskim sektorima – dobivanje jasnih i argumentiranih prijedloga o tome kako pridonijeti plavom rastu (naglasak na gospodarskim aktivnostima kao što su plava energija, akvakultura, biogorivo)
2. Prioritet – Zaštita okoliša 
 
  • Izvori kopnenih i morskih onečišćenja – izrada trancnacionalnog akcijskog plana za pokretanje koordiniranih aktivnosti i stvaranje zajedničkog političkog dogovora
  • Rizici za okoliš – predlaganje integriranih mjera za ublažavanje ekoloških rizika te relevantnih rješenja za probleme na međudržavnoj razini
  • Posljedice klimatskih promjena na obalna područja – definiranje stvarne situacije i postojećeg političkog dogovora, izrada scenarija rizika i trendova
3. Prioritet – Transport i dostupnost
 
  • Razvoj luka – razvoj inovativnih ideja o tome kako se nositi s preprekama te kako osloboditi neiskorišteni potencijal lučkih područja
  • Optimizacija pomorskih veza i interoperabilnost načina prijevoza – rješavanje prepreka za integraciju prekomorskih i zemaljskih prometnih koridora
4. Prioritet – Upravljanje i politički dogovor
 
  • Integrirano upravljanje obalnim područjem i pomorsko prostorno planiranje – pronalaženje mehanizma koordinacije između lokalnih, nacionalnih i teritorijalnih tijela za bolji politički dogovor te analiza postojećeg stanja
Prihvatljivi prijavitelji:
  • Za prioritete 1-3: sveučilišta i istraživački instituti, laboratoriji, strukture civilnog društva, privatna poduzeća (unutar de minimis pravila) te druge strukture koje imaju odgovarajuće kompetencije
  • Za prioritet 4: lokalne, regionalne i državne vlasti (ili njihove udruge)
Projekti unutar poziva moraju biti provedeni u roku od jedne godine.
Dokumenti:
ATTACHMENT SIZE

Dokumentacija.zip

4.33 MB

Besplatna publikacija o Inteligentnoj energiji u Europi

Inteligentna energija u Europi program je pokrenut kako bi Europa dosegla svoj cilj 20-20-20 koji se odnosi na smanjenje emisije stakleničkih plinova za 20%, povećanje udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije od 20% te povećanje energetske učinkovitosti za 20%. IEE je jedini program Europske unije koji je isključivo posvećen održivoj energiji te u razdoblju od deset godina ima na raspolaganju više od milijarde eura. On ulaže svoja sredstva u obliku ponuda i subvencija za javne i privatne organizacije, a stvaranjem veza između tehnologije, istraživanja, inovacija i tržišta, sa potencijalom za masovne implementacija, pozitivno utječe na aktivnosti koje ubrzavaju unos inovativnih rješenja u područje energije.
Slika: google images

Izrada & održavanje: Point Web Factory