Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije donijelo je odluku o povećanju ukupnog indikativnog proračuna Poziva za dostavu projektnih prijava za Shemu dodjele bespovratnih sredstava za poslovnu infrastrukturu (RC.1.1.05), objavljenog 4. prosinca 2013. godine, s 205.561.125,00 kn na 291.206.729,88 kn. Proračun Poziva za dostavu projektnih prijava za Shemu dodjele bespovratnih sredstava za poslovnu infrastrukturu povećan je za neutrošena sredstva na završenim projektima iz prva dva poziva za Shemu dodjele bespovratnih sredstava za poslovnu infrastrukturu, neugovorena sredstva iz trećeg poziva za Shemu dodjele bespovratnih sredstava za poslovnu infrastrukturu te za sredstva planirana za objavu dvaju ograničenih poziva za pripremu projekata.
Navedeno povećanje ukupnog indikativnog proračuna Poziva omogućit će sklapanje dodatnih ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za određeni broj projekata s rezervne liste prema rezultatu kojeg su ostvarili u fazi odabira projekata.
Referenca:
COS–WP 2014-3-04
Datum objave:
29.07.2014.
Datum završetka natječaja:
29.10.2014.
Status:
Tip sredstava:
Program:
Sektor:
Regija:
Budžet:
1.250.000,00 €
Kratak opis natječaja:
Natječaj je otvoren s ciljem nastavka potpore naporima usmjerenima na jačanje upravljanja klasterima izvrsnosti u Europskoj uniji kako bi se osiguralo više profesionalnih poslovnih usluga za male i srednje poduzetnike putem klastera i na taj način doprinijelo razvoju klastera svjetske razine. Cilj je pomoći klaster organizacijama, poslovnim mrežama i njihovim menadžerima kako bi mogli pružati kvalitetne usluge malim i srednjim poduzećima u različitim područjima, uključujući i pristup stranim tržištima.
Zainteresirane klaster organizacije i poslovne mreže trebale bi biti uključene u stratešku suradnju (ili planirati raditi zajedno) duž zajedničkih lanaca vrijednosti ili transnacionalnih projekata u proizvodnom i uslužnom sektoru, te se na taj način suočiti sa izazovima kako bi:
- Poboljšali svoju praksu upravljanja, kao i vlastite tržišne vrijednosti i kapacitete
- Pružili vrhunsku uslugu vlastitim malim i srednjim poduzećima i to posebice olakšavanjem njihove internacionalizacije, boljom eksploatacijom ključnih tehnologija i zaštitom intelektualnog vlasništva
Prihvatljivi prijavitelji:
Na natječaj se mogu prijaviti klaster organizacije i poslovne mreže koje su sposobne dokazati da pružaju usluge podrške na loklanoj razini u skladu sa propisanim uvjetima. Podnositelj projektne prijave mora biti pravna osoba koja je u potpunosti ili djelomično javno ili privatno tijelo.
Prihvatljive aktivnosti:
- Sudjelovanje u benchmarking aktivnostima
- Sudjelovanje na treninzima
- Identifikacija usluga pruženih malim i srednjim poduzetnicima i organizacija studijskih posjeta
- Diseminacija, procjena utjecaja i praćenje
Iznos sufinanciranja:
Maksimalan iznos sufinanciranja po projektu je 250.000 eura.
Stopa sufinanciranja:
Maksimalna stopa sufinanciranja projekata je 95% ukupnih prihvatljivih troškova.
Dokumenti:
| ATTACHMENT | SIZE |
|---|---|
 |
802.15 KB |
Ministarstvo poduzetništva i obrta je u suradnji s Ministarstvom rada i mirovinskog sustava kao upravljačkim tijelom za Operativni program Razvoj ljudskih potencijala 2007.-2013. pripremilo javni poziv „Obrazovanje za poduzetništvo i obrt“.
Za financiranje projekata u okviru ovog poziva osigurano je 18.023.000,00 kn. Operativni program Razvoj ljudskih potencijala 2007.-2013. sufinancira se sredstvima Europskog socijalnog fonda i strateški mu je cilj unaprjeđenje učinkovitosti radne snage, razvoj ljudskog kapitala i jačanje socijalne uključenosti u Republici Hrvatskoj.
Opći cilj ovog poziva je podizanje razine kvalitete stručnog obrazovanja i usavršavanja, usvajanje poduzetničkih kompetencija, poticanje poduzetničke kulture u društvu te razvoj pozitivnog odnosa prema cjeloživotnom učenju u poduzetništvu radi rasta i razvoja poduzetništva te povećanja stope samozapošljavanja i zapošljavanja.
Projekte mogu prijaviti:
• Subjekti malog gospodarstva,
• Obrazovne institucije i ustanove,
• Asocijacije poduzetnika, obrtnika i zadrugara,
• Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,
• Poduzetničke potporne institucije.
Krajnji rok za podnošenje projektnih prijedloga je 01. listopada 2014.
Detalje o pozivu te natječajnu dokumentaciju možete preuzeti OVDJE!
Na istom mjestu bit će objavljena i obavijest o informativnim radionicama za potencijalne prijavitelje.
Ministarstvo poduzetništva i obrta objavljuje Izmjene i dopunu Otvorenog javnog poziva za podnošenje prijava za sudjelovanje u Programu obrazovanja za međunarodno poslovanje International Trade Management ITM 2014 koji se u Republici Hrvatskoj provodi prvi put, u suradnji s ITM Worldwide iz Kraljevine Švedske.
Više informacija pročitajte ovdje.
Svečanim uručivanjem ugovora, Ministarstvo poduzetništva i obrta dodijelilo je danas bespovratna sredstva Poduzetničkog impulsa 2014. u okviru Prioriteta 1: Jačanje konkurentnosti malog gospodarstva, za Mjeru B2: Inovacije u poduzetništvu. Bespovratna sredstva ostvarilo je ukupno 17 projekata, od čega su tri namijenjena fizičkim osobama, a 14 gospodarskim subjektima. Ukupna vrijednost dodijeljenih sredstava iznosi gotovo 6,2 milijuna kuna.
Prilikom dodjele bespovratnih sredstava, ministar poduzetništva i obrta Gordan Marasistaknuo je kako je zadovoljan brojem prijavljenih projekata i njihovom kvalitetom te dodao kako je siguran da su potpore otišle u prave ruke, gdje će biti upotrijebljene za stvaranje proizvoda visoke dodane vrijednosti i zapošljavanja.
„Odabranih 17 projekata u sljedeće dvije godine donijet će najmanje 113 novih radnih mjesta i gotovo 78 milijuna kuna više prihoda od izvoza, odnosno povećanje tih prihoda od 874,7 posto, što je izniman rezultat“, poručio je Maras dodajući kako potičući inovacije izravno potičemo gospodarski rast i pomažemo hrvatskom gospodarstvu da izađe iz krize, razvija se i stvara nova radna mjesta. Stoga je i cilj dodijeljenih potpora, prije svega, povećanje udjela inovativnih tvrtki u ukupnom broju gospodarskih subjekata, poticanje zapošljavanja u inovativnim gospodarskim subjektima, poticanje uvođenja inovativnih poslovnih modela u mikro i malim gospodarskim subjektima, poticanje razvoja mikro i malih gospodarskih subjekata i njihov rast, povećanje stope komercijalizacije inovativnih proizvoda ili usluga, preživljavanje novoosnovanih, na znanju utemeljenih subjekata i osiguranje trajnosti njihovog poslovanja te prelijevanje znanja na druge gospodarske subjekte i na druge sektore s ciljem povećanja nacionalnog inovacijskog kapaciteta.
Osvrnuvši se na rezultate prošlogodišnjih projekata, kada je broj novootvorenih radnih mjesta nadmašio očekivanja, ministar Maras je poručio kako vjeruje da će i realizacija ovogodišnjih projekata također biti bolja od očekivanog.
U ime Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) koja je provodila Mjeru B2, prisutnima se obratio Darko Liović, predsjednik Uprave HAMAG-BICRO-a: „Inovacije su sastavni dio poduzetništva koji vodi produktivnosti i konkurentnosti te je bez njih nezamisliv napredak. Stoga nas veseli svake godine iznova vidjeti impresivne i vrlo kreativne projekte kojima smo preplavljeni. Hrvatska ima veliki istraživački i inovacijski intelektualni kapital i stoga smo zadovoljni što kao Agencija možemo podržati inovatore kao razvojne potencijale našeg gospodarstva i društva u cjelini.“
Među projektima koji su ostvarili potpore najviše je bilo onih koji se tiču računalnog programiranja, čak 12, a potporu su ostvarila i dva prerađivačka projekta, te projekti iz inženjerstva i s njim povezanim tehničkim savjetovanjem, djelatnosti putničkih agencija te botaničkih i zooloških vrtova i prirodnih rezervata.
Dobitnici potpora u okviru Mjere B2 kao kao fizičke osobe su:
- Maja Mesić, za projekt proizvodnje Boya bojica za crtanje
- Ivan Bosnić, za projekt ulaganja u razvoj i ranu komercijalizaciju softvera u oblaku „LegalTie“
- Mislav Radić, za projekt razvoja online booking servisa Marina Booker Adria
Gospodarski subjekti koji su ostvarili potporu su:
- Salona-Var d.o.o., za uvođenje komercijalizacija inovativnih pužnih transportera
- Diversitas IT sustavi d.o.o., za Mash.me – sustav za upravljanje digitalnim likovima
- Citus d.o.o., za dovršetak razvoja komercijalizacije proizvoda C@N Motion – interaktivni multimedijalni kiosk upravljan pokretom ruke ili tijela
- Five by Five d.o.o., za projekt naplata kreditnih kartica putem mobitela – AgentCASH mPOS
- EDC d.o.o., za projekt sustava nadzora nad vodoopskrbnom mrežom mjerenjem tlakova na protupožarnim telemetrijskim hidrantima
- Kreativni odjel d.o.o., za projekt Hyperviz 360, koji čini napredna tehnologija interaktivnih vizualizacija
- Pro Vox d.o.o., za Dreamtrix enfine programske alate koji omogućava brže i lakše programiranje aplikacija
- Itel d.o.o., za projekt Weather Routhing – optimalna ruta za brodove
- Alveus d.o.o., za projekt COMPA – tehnologija popravka čeličnih brodskih struktura i cijevi pomoću kompozitnih zakrpi
- Herbafarm – Magnolija d.o.o., za projekt Herbafertil – pokretanje proizvodnje biorazgradive vrećice s ogranomineralnim gnojivima i intenzivnu prihranu, rast i biološku sanaciju bilja
- IDxLabs j.d.o.o., za projekt Teddy The Guardian – koncept medicinskih senzora integriranih u plišanu igračku
- S.D. Informatika d.o.o., za projekt Uni Gluko – ICT sustav za kontrolu i upravljanje dijabetesom putem univerzalnog sučelja i platforme za učitavanje glukometara
- Slikoplat d.o.o., za projekt PhotoPay realtime Teyt Recognition (RTR) – softverski moduli za preponavanje teksta u realnom vremenu putem kamera mobilnih uređaja
- Omnisdata d.o.o., za projekt GIS Cloud Docs – prostorno beziran sustav za upravljanje dokumentima i informacijama
Budućnost Europe je povezana s njezinom snagom inovacije. Inovacije su sastavni dio strategije Europa 2020 koja ima za cilj stvoriti pametan, održiv i uključiv rast. Europa i njezine države članice i regije trebaju zajednički djelovati u Partnerstvu za pomoć procvata inovacija. Više o smjernicama EU u pogledu inovacija pročitajte u samom vodiču:http://bookshop.europa.eu/en/innovation-union-pbKI3213062/
Vlada Republike Hrvatske je donijela Strategiju pomorskog razvitka i integralne pomorske politike Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2020. godine za čiju je provedbu zaduženo Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture u suradnji s drugim tijelima državne i javne vlasti s nadležnostima u području pomorstva.Ciljevi Strategije su osnaživanje uloge pomorstva u razvoju i konkurentnosti Republike Hrvatske kroz politike i inicijative održivog rasta gospodarske aktivnosti na moru i u priobalju.
Cilj je i jačanje utjecaja hrvatskog pomorskog sektora na europskom i svjetskom tržištu, vrednovanje iznimnog geografskog položaja Jadranskog mora i njegovih ekoloških značajki, kao i razvoja visokih tehnologija i usluga u pomorstvu na temeljima tradicionalnih znanja i usvojenih sposobnosti, vodeći osobitu brigu o visokoj dostupnosti učinkovitih i modernih javnih usluga u pomorstvu, zaštiti morskog okoliša i sigurnosti plovidbe.
Temeljem navedenih potencijala, a s vizijom Hrvatske kao razvijene i prepoznatljive pomorske države Strategijom se utvrđuju dva temeljna strateška cilja; održivi rast i konkurentnost pomorskog gospodarstva i siguran i ekološki održiv pomorski promet, pomorska infrastruktura i pomorski prostor Republike Hrvatske.
Strategija utvrđuje niz konkretnih ciljeva čija je realizacija predviđena do 2020. godine pri čemu su neki od značajnijih:
- povećanje bruto tonaže hrvatske flote za 60 posto kroz porezne i fiskalne mjere,
- povećanje udjela pomorskog prometa u odnosu na druge vidove prometa (sa sadašnjih 22 na 24 posto), a sve kroz mjere daljnjeg razvoja brodarstva
- unaprjeđenje kvalitete sustava pružanja javnih usluga povezivanja otoka s kopnom i otoka međusobno, uz istovremeno smanjenje potreba za subvencioniranje obalnog linijskog pomorskog prometa po prevezenom putniku
- povećanje udjela časnika u ukupnom broju pomoraca sa 64 na 70 posto uz razvoj i promicanje Hrvatske kao međunarodnog centara izvrsnosti za školovanje pomoraca
Nadalje, lučki sustav kroz Strategiju pomorstva proživljava korjenitu promjenu jer se po prvi puta nastoji specijalizirati luke za pojedine djelatnosti:
- luku Rijeka za promet kontejnerskog i tekućeg tereta,
- luku Ploče za promet kontejnerskog i rasutog tereta dok se
- luke Zadar, Šibenik i Split orijentiraju se ka ro-ro /putničkom prometu,te kao luke za prihvat brodova na kružnim putovanjima
- Dubrovnik kao luku za prihvat brodova na kružnim putovanjima.
Republika Hrvatska se razvojem nautičkog turizma sve više promovira kao snažno i važno turističko odredište. S tim u vezi, kao posebni cilj razvoja „Nautičkog sektora“ želi se pozicionirati Hrvatsku kao najznačajnije nautičko odredište u Europi i na Mediteranu.
Više o Strategiji možete pročitati na: http://www.mppi.hr/UserDocsImages/Stragegija_pom_razvitka%20_uz_odluku_2…
Tijekom narednih sedam godina, putem Programa transnacionalne suradnje Središnja Europa 2014. – 2020. bit će dostupno 246 milijuna eura za financiranje suradnje izvan granica pojedinih država. Program predstavlja dio kohezijske politike Europske unije i sufinancirat će projekte suradnje u svrhu jačanja regionalnih inovacija, smanjenja emisije CO2, zaštite okoliša i kulturnih resursa i boljeg prometnog povezivanja središnje Europe.
Program se pokazao značajnim instrumentom za rješavanje zajedničkih izazova i potreba među regijama Austrije, Češke, Njemačke, Mađarske, Italije, Poljske, Slovačke i Slovenije. U novom razdoblju u Programu sudjeluje i Republika Hrvatska. S obzirom na relativno ograničena sredstva za transnacionalnu suradnju, fokus je usmjeren na jačanje kapaciteta putem razmjene dobrih praksi i testiranje novih, inovativnih pristupa, umjesto na velike investicije.
Nakon dvije godine detaljnih konzultacija s partnerima i dionicima, 18. srpnja 2014. godine konačan nacrt Programa suradnje poslan je Europskoj komisiji i objavljen na programskoj web stranici.
Nedavno je pokrenuta platforma „CENTRAL EUROPE 2020 Community“ kojoj je cilj pružiti pomoć u stvaranju projektnih ideja i traženju projektnih partnera. Pridruživanjem online zajednici, dionici imaju mogućnost predstaviti ili tražiti projektne ideje i profile potencijalnih partnera u okviru odgovarajućeg tematskog područja.
Nedavno je pokrenuta platforma „CENTRAL EUROPE 2020 Community“ kojoj je cilj pružiti pomoć u stvaranju projektnih ideja i traženju projektnih partnera. Pridruživanjem online zajednici, dionici imaju mogućnost predstaviti ili tražiti projektne ideje i profile potencijalnih partnera u okviru odgovarajućeg tematskog područja.
Registrirati se možete na: http://www.central2013.eu/nc/about-central/central-europe-community/regi…“
Projektne ideje: http://www.central2013.eu/index.php?id=37&no_cache=1#c187
Programska web stranica na kojoj se mogu naći sve relevantne informacije je http://www.central2013.eu/
Objavljen poziv za prijavu projektni prijedloga u Eurostars program za istraživanje i razvoj. Eurostars je zajednička inicijativa EUREKA-e i Europske komisije kojim upravlja EUREKA program. Obzirom na dugogodišnje uspješno postojanje EUREKA-e Europska komisija odlučila je dati doprinos razvojnim aktivnostima malih i srednjih poduzeća na način da sudjeluje u sufinanciranju do 25% od javnog udjela sufinanciranja.
Više o natjecateljima i intenzitetu potpore pročitajte ovdje.
Šesto izvješće Europske komisije za ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju pokazuje da kohezijska politika EU upučuje na ciljeve rasta strataegije Europa 2020 stvaranjem novih radnih mjesta i smanjenjem nejednakosti u cijeloj Europi. Gledajući naprijed 2014-2020, u izvješću se ističe kako će ulaganja biti usmjerena na ključna područja kao što su energetska učinkovitost, zapošljavanje, socijalna uključenost te mala i srednja poduzeća.Izvješće analizira stanje kohezije Unije te naglašava izazove s kojima se suočavaju nacionalne, regionalne i lokalne vlasti u prevladavanju utjecaja financijske i gospodarske krize. Posebno se utvrdilo da je kohezijska politika ublažila dramatičan pad javnih investicija, ubrizgavanjem prijeko potrebnih investicijskih sredstava u mnogim državama članicama i stvara važnu financijsku stabilnost koja služi za privlačenje privatnih investicija.
Brojke do sada (do kraja 2012.) pokazuju stvaranje oko 600.000 novih radnih mjesta, podržavanje 80.000 novih poslova, 5 milijuna građana dobivaju pristup širokopojasnom internetu i 3,3 milijuna ljudi ima poboljšanu opskrbu pitkom vodom.Ulaganja u periodu 2014.-2020. će ići još dalje s ulaganjima u ključne sektore kao što su niska razina ugljika u, konkurentnost malog i srednjeg poduzetništva, inovacije i zapošljavanje i socijalno uključivanje. Osigurano je više od 38 milijardi € za podršku na prijelaz na više ekološki gospodarstva, kroz ulaganja u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije.
