U Velenju je 12. i 13. studenoga održan šesti transnacionalni sastanak projektnih partnera projekta SMART COMMUTING.

Glavna tema sastanaka bila je vezana uz koordinaciju i implementaciju pilot-aktivnosti usmjerenih poboljšanju općenite slike održive urbane mobilnosti projektnog područja. Nakon pozdravnog govora voditelja investicija Općine Velenje, Maksa Arliča, sudionici su raspravljali o tehničkim, upravljačkim i komunikacijskim aktivnostima projekta, te o sljedećim koracima u provedbi.

Projektni tim Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA u Velenju je održao trilateralni sastanak s projektnim timom Općine Velenje i Regionalne razvojne agencije Koper kako bi se dogovorili daljnji koraci u izradi Studije za uspostavu i organizaciju zone posebnog prometnog značaja - Poluotok, dijela Plana održive urbane mobilnosti Funkcionalnog urbanog područja Zadar.

Projekt SMART COMMUTING je financiran iz programa transnacionalne suradnje Središnja Europa 2014.-2020., a ukupna vrijednost projekta iznosi 1.555.337,00 eura. Vodeći partner projekta je Grad Rimini. Uz Agenciju za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, na projektu sudjeluje još sedam projektnih partnera iz Italije, Austrije, Slovenije, Češke i Mađarske, dok je Grad Zadar pridruženi partner.

Cilj projekta je smanjenje onečišćenja zraka, emisije CO2, buke i nesreća kroz uspostavu koordinacijske strukture na razini Funkcionalnih urbanih područja.

Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA u partnerstvu sa Zadarskom županijom i Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, u sklopu projekta SOS – Surađuj i ostvari sebe info radionicama je započela s provedbom programa SOS Start.

Projekt SOS je financiran iz „Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014-2020" Europskog socijalnog fonda  kroz natječaj „Lokalne inicijative za poticanje zapošljavanja - faza III" ukupne vrijednosti 1.925.833,68 HRK.

Nakon održanih info-radionica u Biogradu, Benkovcu i Zadru, SOS Start se nastavlja s četverodnevnim radionicama namijenjenim budućim poduzetnicima, te s  natjecanjem timova s poduzetničkim idejama (#Zadaryouthchallenge), a što bi trebalo pomoći u pripremi za natječaj za dodjelu financijskih potpora poduzetnicima početnicima. Ove potpore za samozapošljavanje će se dodjeljivati na temelju kriterija za odabir prijava pristiglih na javni poziv čija objava se uskoro očekuje.

Radionice su oblikovane za buduće poduzetnike za koje se pretpostavlja da nemaju prethodnih znanja o poduzetništvu.

Cilj radionica je pripremiti i informirati buduće poduzetnike o tome kako uklopiti svoje poslovne ideje u realne okvire, jasno sagledati poslovne prilike, te usmjeriti i voditi poslovne aktivnosti i troškove.

Na radionicama mogu sudjelovati nezaposlene osobe koje su ujedno i pripadnici ciljanih skupina projekta:

- Dugotrajno nezaposleni,

-  Mladi do 29 godina,

-  Žene,

-  Hrvatski branitelji,

-  Članovi obitelji stradalnika domovinskog rata,

-  Djeca hrvatskih ratnih vojnih invalida,

-  Djeca dragovoljaca domovinskog rata,

-  Osobe s invaliditetom,

-  Pripadnici nacionalne manjine te

-  Osobe od 50 godina i starije.

Pripadnost ciljanoj skupini dokazuje se odgovarajućim dokumentima.

Radionice će se održavati u COIN-u, Put Murvice 14, s početkom u 9 sati.

Program radionica:

• 18.11. – Osnove poduzetništva
• 19.11. – Pokretanje poslovanja i marketing
• 20.11. – Financijsko poslovanje i poslovni plan
• 21.11. – Prezentacija poslovnog plana

Broj sudionika na radionicama je ograničen, a sve zainteresirane pozivamo da se prijave na radionice putem linka.

Za sve dodatne informacije nas možete kontaktirati na zadra@zadra.hr . 

Dva važna pitanja za očuvanje zdravlja čovjeka i njegova okoliša u sebi je ujedinio projekt Zero Waste Blue. Projektom se pokazalo kako masovni sportski događaji i očuvanje prirode mogu i moraju ići „ruku pod ruku“.  Potvrdilo se to ove godine u Zadarskoj županiji tijekom održavanja dviju poznatih sportskih manifestacija - utrke Wing for life i biciklijade Od Branimira do Branimira.

Zadovoljstvo postignutim kroz provedbu projekta nisu krili niti predstavnici projektnih partnera koji su se okupili u Dubrovniku 13. studenoga 2019. na završnoj konferenciji.

Projektne aktivnosti na području Zadarske županije prezentirali su predstavnici Agencije ZADRA NOVA. Osim angažmana u organizaciji i realizaciji dva sportska događanja gdje su distribuirani proizvodi lokalnih proizvođača u biorazgradivoj ambalaži, kroz projekt se razvija i zajednički turistički proizvod Zero Waste sport events Blue brand.

Kako je projekt Zero Waste Blue bio dio Biciklijade Od Branimira do Branimira koja se vozi od Zadra do Nina, konferenciji je nazočila i predstavnica Zadarske županije koja već preko 10 godina sudjeluje u organizaciji biciklijade.

Dodatna vrijednost projekta je u aktivnostima kojima se tražio način kako povećati uključivanje osoba s invaliditetom u sportska događanja, i to kroz npr. osiguravanja pristupačnosti i otklanjanje barijera koje onemogućavaju sudjelovanje.

Projekt Zero Waste Blue provodi se u okviru programa INTERREG Italija - Hrvatska i nastavak je ranijeg projekta Zero Waste. Cilj je bio pokazati kako za sportskim manifestacijama ne moraju nužno ostati gomile plastičnog otpada, jer alternative postoje samo je potrebno kombinirati različite metode i pristupe. Sportske manifestacije idealne su aktivnosti za primjenu instrumenata koji potiču održivi lokalni razvoj, a turističku destinaciju čine atraktivnijom tijekom cijele godine, stoga su ciljevi ovog projekta širenje ideje Zero waste, zaštita i promocija prirodne i kulturne baštine kroz sportsko-rekreativne manifestacije, kreacija zajedničkog turističkog proizvoda Zero Waste sport events Blue brand te olakšavanje pristupa i sudjelovanja osobama s invaliditetom na sportskim događajima.

Vodeći projektni partner je Grad Opatija, a ostali partneri, uz Agenciju ZADRA NOVA, su Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji, Dubrovačko-neretvanska županija, ERVET Agencija za ekonomski razvoj Regije Emilia Romagna, talijanske regije Emilia Romagna, Regija Veneto i Molise, Grad Ancona i tvrtka Veneto inovacije.

U okviru 2. Poziva na dostavu projektnih prijedloga koji se provodi kao dio Programa prekogranične suradnje Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore 2014-2020., financiranog iz Europskog fonda za regionalni razvoj i IPA sredstava odobrena su za sufinanciranje dva projekta u čijoj prijavi je sudjelovala Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, ukupne vrijednosti preko 1,8 mil. EUR.

Dana 29. i 30. listopada 2019. godine Upravljačka tijela izvršila su administrativnu provjeru i provjeru podobnosti podnesenih prijava. Ukupan broj podnesenih prijava bio je 161 projektni prijedlog raznih partnera iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, s ukupno traženim proračunom većim od 200 milijuna EUR. Nakon prvog koraka, ocjenu kvalitete obavili su vanjski procjenitelji koji su prijave razvrstali na četiri rang liste, po jednu na svakoj Prioritetnoj osi, ovisno o dobivenom rezultatu. Zajednički nadzorni odbor, koji predstavljaju lokalni, regionalni i nacionalni predstavnici svih zemalja sudionica, usvojio je sve četiri rang liste i odobrio 30 projekata za financiranje među kojima su 2 projekta u kojima sudjeluju Opća bolnica Zadar i Zavod za javno zdravstvo Zadar.

Projekt PreventiON and early detecTIon for more effective treatMEnt of colon and breast cancer (ON TIME) ukupne vrijednosti preko 800 tisuća EUR kojeg provodi Zavod za javno zdravstvo Zadar kao vodeći partner obuhvaća prekogranično područje koje ima oko 500.000 stanovnika i uključuje Zadarsku županiju, Zapadnohercegovačku županiju i 2 općine u Crnoj Gori (Bar i Podgorica). Projekt je usmjeren prevenciji, ranoj dijagnostici i liječenju raka s poboljšanom kvalitetom usluga u javnom zdravstvu na prekograničnom području. Uz Opću bolnicu Zadar, projektni partneri na projektu su još i ZU Institut za javno zdravlje Crne Gore, JZU Opšta bolnica “Blažo Orlandić” Bar i Zavod za javno zdravstvo Županije Zapadno-hercegovačke.

Projekt Improving Laboratory and Diagnosis Operational System (LAB-OP) ukupne vrijednosti preko 999 tisuća EUR kojeg provodi Opća bolnica Zadar kao vodeći partner usmjeren je iskorištavanju potencijala pružanja zdravstvenih usluga kroz ulaganja u infrastrukturu i povećanje razine opremljenosti u području laboratorijske dijagnostike. Projektom će se ostvariti pozitivan utjecaj na zdravstvene radnike i pacijente koji gravitiraju prekograničnim područjem s oko 200.000 stanovnika. Projektni partneri Opće bolnice Zadar su Zavod za javno zdravstvo Zadar, JZU Opšta bolnica “Blažo Orlandić” Bar i Ministarstvo rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih Hercegbosanske županije.

Projekti su razvijeni u suradnji s Agencijom za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA koja je osigurala pomoći u pripremi navedenih projekata i koordinaciju među projektnim partnerima, a o uspjehu i kvaliteti navedenih projekata za pacijente Zadarske županije dovoljno govori činjenica da su projekti ON-TIME i LAB-OP dva projekta od ukupno samo četiri projekta odobrena za sufinanciranje u okviru 2. Poziva Interreg IPA CBC programa kroz Prioritetnu os 1. Jačanje kvalitete usluga u sektoru javnog zdravstva i socijalne skrbi u kojima su prijavitelji bili ustanove iz Hrvatske.

U Velikoj vijećnici Zadarske županije u četvrtak 7. studenoga 2019. godine održana je prva radionica u svrhu izrade Plana razvoja športa Zadarske županije, koji će biti dodatak Plana razvoja Zadarske županije za razdoblje od 2021. do 2027. godine.

Radionica je organizirana kao važan korak u kojem su zainteresirani dionici iz svijeta športa i rekreacije mogli svojim znanjem i iskustvom usmjeriti analizu stanja i izradu strateškog dokumenta.

Okupilo se preko 50 zainteresiranih dionika koji su pod vodstvom dr.sc. Zrinka Čustonje i dr.sc. Daria Škegre s Kineziološkog fakulteta u Zagreba te uz moderiranje djelatnika Agencije razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, Lucije Katalinić i Pavla Parunova,  sudjelovali u raspravi koja će poslužiti kao podloga za izradu SWOT analize u četiri strateški prioritetna područja: športska infrastruktura, stručni kadar, zdravlje i rekreacija građana te školski (akademski) šport.

“Šport kao neizostavan segment zdravog društva, svakako zaslužuje i treba strateško promišljanje i planiranje. Zadarska županija je među rijetkim regionalnim sredinama koje su započele s procesom izrade Plana razvoja športa koji će se nadovezati na Nacionalni program športa usvojen u srpnju ove godine. Agencija ZADRA NOVA u skladu sa zakonskim ovlastima rukovodi aktivnostima oko izrade Plana koji je značajan iskorak Zadarske županije u športskoj djelatnosti.” - istaknula je Marina Dujmović Vuković, ravnateljica Agencije ZADRA NOVA.

Naime, ZADRA NOVA je kao regionalni koordinator sukladno Zakonu o regionalnom razvoju te njegovim izmjenama i dopunama preuzela poslove javnih ovlasti, a jedna od tih poslova je i izrada strateških i provedbenih dokumenata regionalne razine.

 Uz slogan Pokret s vizijom! na temelju bogate športske povijesti, rezultata športaša i sve većeg interesa građana za aktivnim stilom života, po prvi put se dugoročno planira športski život Zadarske županije. Plan će biti usklađen s aktualnim Nacionalnim programom športa usvojenim u srpnju 2019. godine.

Rezultati ove prve radionice bit će obuhvaćeni u SWOT analizi koja će, zajedno s prikupljenim podacima i nadolazećim istraživanjem potreba građana, usmjeriti izradu strateških ciljeva, mjera te u konačnici i konkretnih aktivnosti za višegodišnje razdoblje. Kao rukovoditelj ovog procesa, ZADRA NOVA će se i dalje voditi načelom što veće participacije javnosti pa će sudionici ove radionice biti i dalje uključeni u izradu ovog strateškog plana.

Kako do bespovratnih 70.000,00 kuna za samozapošljavanje saznali su svi zainteresirani u Benkovcu, Biogradu na Moru i Zadru.

Naime, Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA u partnerstvu sa Zadarskom županijom i Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, u sklopu projekta SOS – Surađuj i ostvari sebe započinje s provedbom programa SOS Start. Program uključuje dodjelu potpora male vrijednosti za poduzetnike početnike te ciklus edukacija i savjetovanja vezanih za samozapošljavanje. Program je usmjeren na dugotrajno nezaposlene osobe, mlade do 29 godina, žene te ostale pripadnike ranjivih skupina.

„Kroz prvu aktivnost projekta SOS čuo se poziv za pomoć nezaposlenih osoba. Zato nastojimo financijski ojačati aktivnost kroz koju će im se pružiti pomoć za poslovni početak. Bespovratna sredstava koja će uskoro biti dostupna za samozapošljavanje u iznosu do 70.000 kuna konkretnu su mjera kojom će se pomoći dugotrajno nezaposlenim osoba, mladima do 29 godina, ženama te pripadnicima ranjivih skupina. Za sad je ukupno raspoloživo nešto više od 700.000 kuna ali očekujemo da ćemo taj iznos uspjeti uvećati.“ - istaknula je Marina Dujmović Vuković, ravnateljica Agencije ZADRA NOVA.

Objava javnog poziva za dodjelu do 70.000 kuna potpora za samozapošljavanje planirana je sredinom studenog, a dodjela prvih sredstava do kraja siječnja 2020. godine.

Edukacijama koje će se odvijati tijekom studenog (od 18. do 26. studenog 2019.) planira se osnaživanje i razvoj poduzetničkih vještina ciljanih skupina, a kako bi se mogli prijaviti s kvalitetnim poduzetničkim projektom na javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za samozapošljavanje.

Nezaposlene osobe, da bi koristili potporu, moraju sudjelovati u predviđenim edukacijama te aktivnostima savjetovanja za samozapošljavanje.

Do kraja studenog održat će se još četverodnevna radionica za buduće poduzetnike te dvodnevni Zadar Youth challenge.

Projekt SOS – Surađuj i ostvari sebe u kojem je ZADRA NOVA nositelj, financira se sredstvima Europskog socijalnog fonda kroz Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014-2020 u 100-postotnom bespovratnom iznosu od 1.925.883,68 kuna.

Pozivam sve zainteresirane da prate mrežne stranice Agencije ZADRA NOVA te  društvene mreže Agencije i projekta SOS gdje će biti objavljene informacije o tome kako se prijaviti na aktivnosti ili ostvariti pravo na bespovratna sredstva.

Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA u partnerstvu sa Zadarskom županijom i Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, u sklopu projekta SOS – Surađuj i ostvari sebe započinje s provedbom programa SOS Start.

Program uključuje dodjelu potpora male vrijednosti za poduzetnike početnike te ciklus edukacija i savjetovanja vezanih za samozapošljavanje. Program je usmjeren na dugotrajno nezaposlene osobe, mlade do 29 godina, žene te ostale pripadnike ranjivih skupina.

Edukacijama koje će se odvijati tijekom studenog (od 18. do 26. studenog 2019.) planira se osnaživanje i razvoj poduzetničkih vještina ciljanih skupina, a kako bi se mogli prijaviti s kvalitetnim poduzetničkim projektom na javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za samozapošljavanje u iznosu do 70.000,00 kuna. Objava javnog poziva planirana je krajem studenog ove godine, a dodjela prvih sredstava do kraja siječnja 2020. godine.

Nezaposlene osobe, da bi koristili potporu, moraju sudjelovati u predviđenim edukacijama te aktivnostima savjetovanja za samozapošljavanje koje će također prethoditi prijavi na javni poziv.

Predstavljanje programa SOS Start i uvod u obrazovne module organizirat će se za ciljane skupine u Biogradu, Benkovcu i Zadru:

• ponedjeljak, 4.11.2019. godine, Biograd na Moru, Gradska vijećnica, Trg kralja Tomislava 5, od 9:00 do 12:00 sati
• utorak, 5.11. 2019. godine, Benkovac, Gradska knjižnica, Šetalište kneza Branimira 46, od 9:00 do 12:00 sati
• srijeda, 6.11. 2019. godine, Zadar, COIN coworking, Put Murvice 16, od 9:00 do 12:00 sati

U petak, 25. listopada 2019. godine u Mostaru je održan Okrugli stol na temu: Zagađenje pesticidima – kako umanjiti štetne posljedice rastuće poljoprivredne proizvodnje na programskom području. Okrugli stol u organizaciji Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko – neretvanske županije započeo je s uvodnom riječi ministra, Donka Jovića koji nije krio zadovoljstvo kvalitetom suradnje koja je uspostavljena radi provedbe projekta PESCAR, kao ni želju da se ta suradnja nastavi.

Pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj Zadarske županije, Daniel Segarić istaknuo je važnost promicanja lokalnih proizvoda koji se uvijek iznova dokazuju kao vrhunski, ne samo okusom već i kvalitetom. U prilog tome govore i rezultati provedenih laboratorijskih analiza, a kojima se može pobijati kriva percepcija u javnosti kako je sva hrana „poprilično zatrovana“. Pročelnik Segarić je govorio o budućnosti EU projekata, tzv. Green Deal projektima koje će Europska unija sufinancirati u razdoblju od 2021. do 2027. godine, a koji bi trebali imati direktan učinak na okoliš, poput poljoprivrede i regionalnog razvoja, te bi možda i nadogradnja projekta PESCAR tu trebala tražiti svoju priliku.

Za partnere iz BiH sudjelovanje na projektu PESCAR nije važno samo zato jer se sustavno radilo na povezivanju naizgled nepovezivog: poljoprivredne proizvodnje sa zaštitom okoliša, već može služiti i kao vrijedno iskustvo u pregovorima pri ulasku u EU.  

„I ranije su postojale prognoze koje su govorile kako tretirati, a da još uvijek bude u fazi prevencije. Vrijednost PESCARA je ciljano i pravovremeno djelovanje.“ - istaknuo je doc.dr.sc. Perica Bulić te dodao sljedeće: „Uređaji nabavljeni kroz projekt su dobar alat za približavanje EU standardima“.

Dekan Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, izv.prof.dr.sc. Ivan Ostojić i prof.dr.sc. Tomislav Kos sa Sveučilišta u Zadru složni su u procijeni kako poljoprivrednici vjeruju u insekticide koji imaju brzi efekt djelovanja, ali da treba suzbijati pogrešnu praksu kako kemija rješava sve.

Regulativa Europske Unije najstroža je na svijetu te na prvo mjesto stavlja sigurnost hrane i potrošača, a tek onda zaštitu bilja.

„Nastavak PESCARA mora se dogoditi.“ - zaključio je prof.dr.sc. Kos dodavši kako se divi temperamentu dalmatinskih poljoprivrednika zbog načina na koji uspijevaju djelovati u izazovnim tržišnim uvjetima.

Istoga dana projektni partneri su održali šesti po redu, ujedno i posljednji, sastanak Koordinacijskog odbora gdje su, između ostalog, dogovorili održavanje nekoliko projektnih aktivnosti u Zadru i Mostaru.

Projekt PESCAR – Pesticide Control and Reduction financira se iz Interreg IPA programa prekogranične suradnje CRO - BA - ME 2014.-2020. Ukupna vrijednost projekta iznosi 601.639,26 EUR od čega sufinanciranje sredstvima EU iznosi 85%. Projekt je s provedbom započeo u srpnju 2017. godine i traje do 31. prosinca 2019. godine.  Uz Agenciju zadarske županije ZADRA NOVA, partneri na projektu su još Sveučilište u Zadru, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko-neretvanske županije i Zavod za poljoprivredu Županije Zapadnohercegovačke te Zadarska županija koja je vodeći partner.

Druženjem i proglašenjem najboljih hackathon timova napredne i početne razine završio je službeni program drugog izdanja My Smart City konferencije i hackathona u Zadru održane 17. i 18. listopada 2019. godine.

Odlična predavanja, paneli na kojima se razvila živa i konstruktivna diskusija te inovativna rješenja hackathonaca pokazala su da Zadranke i Zadrani dijele optimizam te zajednički žele doprinijeti transformaciji Zadra u još pametniji grad u kojem će se živjeti kvalitetnije i bolje.

Nagrađeni timovi: 

Početni hackathon

1. Team 404, Tuzla - RestAurants, web aplikacija - chatbot za restorane

2. Muhe s proširenim venama, Zadar - 4 seasons activities, web app, proširenje turističke sezone na sva 4 godišnja doba

3. IQ3, Zadar - web app Aktivni agro turizam - poticanje turista da isprobaju lokalnu ponudu hrane i pića

Napredni hackathon

1. Cognism Knights, Zadar - Med BdB - apartmani van sezone u službi zdravstvenog turizma, razvoj 4-sezonskog turizma, više od sunca i mora

2. ZadAR - AR app - najviše opipljivo rješenje i najviše hi tech, u skladu sa zadatkom

3. 33B0652FI03 - Zadar - digitalna destinacija, smart trip planner, "šetnje po gradu" - izlazak iz grada plus vremenska prognoza kao dio doživljaja

Prvi konferencijski dan donio je tri izvrsna predavanja i dva panela na kojima se razvila živa rasprava te start hackathona početne i napredne razine. 24-satni hackathon startao je u 10:00 sati 17. listopada u crkvi Svetog Dominika te trajao do 10:00 sati 18. listopada, a svi timovi su dobili zadatak da razviju rješenja na temu: Privući goste, Oduševiti goste i Olakšati život domaćima uz pomoć naprednih tehnoloških rješenja. Tijekom cijelog trajanja hackathona uz tehničku podršku svi sudionici imali su i pomoć mentora, Nike Vrdoljaka i Šime Tokića iz Zadar Developers Huba.

Konferenciju su pozdravom sudionicima otvorile Marina Dujmović Vuković, ravnateljica Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA te Jagoda Surać, zamjenica gradonačelnika Grada Zadra. Svim sudionicima su zaželjele da tijekom konferencije steknu nova znanja i dođu do novih ideja kako učiniti Zadar još pametnijim gradom.

Uvod u konferencijsku temu razvoja tehnoloških rješenja koja će doprinijeti kvalitetnijem razvoju turizma u Zadru dao je Oleg Maštruko, urednik, manager poslovnih konferencija i kolumnist u medijskog kući Bug. Tijekom svog predavanja Oleg je istaknuo da sudionike svojim izlaganjem želi potaknuti na razmišljanje o tome gdje turistički želimo biti i možemo li turistima ponuditi više od sunca i mora – želimo li se nastaviti aktivno razvijati kao turistička zemlja te biti tržišno konkurentni ili želimo zadržati stav da za što manje uloženog dobivamo maksimalne rezultate, što je u konačnici neodrživo. Marin Mamić (Amazon) je tijekom svog predavanja Smart City rješenja posebno naglasio važnost sudjelovanja Zadrana u razvoju Zadra kao pametnog grada te podcrtao da u gradu postoji niz institucija koje stoje na raspolaganju da podrže i pomognu dobre ideje te kao primjer naveo Inovativni Zadar i COIN Zadar. Istaknuo je i da dostupnost podataka javnih servisa značajno ubrzava put do pametnih rješenja te da gradovi širom svijeta idu u pravcu digitalizacije i stavljanja takvih podataka na raspolaganje.

Jutarnji dio programa zaokružio je panel Kako rast turističkog prometa utječe na kvalitetu života lokalnog stanovništva. Oleg Maštruko moderirao je diskusiju u kojoj su sudjelovali Marko Božić (Smart water), Domagoj Bebić (Cyberturist), Petar Kozina (Društvo arhitekata Zadar), Luka Primorac (Boat Buddy) i Marko Mišulić (Rentlio). Svi su se složili da je razvoj turizma nezaustavljiv i dobar za grad Zadar te da se i globalno turističke destinacije susreću s istim ili sličnim problemima – sve većim brojem turista u gradovima te zahtjevima da turistička putovanja donesu nova iskustva i probude emocije. Sve to mora pratiti i regulacija, odnosno lokalna infrastruktura koja ne smije izgubiti korak s rastom broja posjetitelja. U diskusiju su se uključili i sudionici iz publike, koji su dali svoje viđenje turizma u Zadru te naglasili da je Zadranima turizam „u krvi“ jer se tijekom ljetnih mjeseci gotovo svi građani bave turizmom u nekom formatu. Istaknuli su neminovnost promjena koje će lokalnom stanovništvu poboljšati kvalitetu života, a tehnologija je prepoznata kao jedan od ključnih alata da bi se to postiglo. Dosta se pričalo o Poluotoku i o njegovoj apartmanizaciji – svi su se složili da je Poluotok zadarska baština te da ga tako treba i tretirati, odnosno ponovo učiniti mjestom za život Zadrana, a ne isključivo spavaonicom za turiste. Panelisti su dodatno istaknuli da turizam nije „kriv“ za gradske probleme, no dodatno ih izražava te na nam na taj način daje mogućnost da ih riješimo na najbolji mogući način koji će pogodovati i stanovnicima i turistima.

Popodnevni program otvorilo je predavanje Domagoja Bebića Utjecaj novih medija na turističku komunikaciju i promociju. Istaknuo je da su društvene mreže i novi trendovi nastali pod njihovim utjecajem potpuno transformirali komunikaciju i promotivne mehanizme u turizmu. Ključne teme komunikacije na mrežama postale su moda, hrana i celebrities, a te niše iskoristili su brojni tzv. influenceri koji su svoju sferu utjecaja kreirali povezivanjem sa svojom publikom na emocionalnoj razini te stekli njeno povjerenje. Bebić je dodao da smatra da smo zemlja s turističkom tradicijom pa bismo trebali promijeniti stav i postaviti se kao autoritet na tu temu te donositi rješenja kojim ćemo taj sektor podići na znatno višu razinu. Tim zaključkom dao je uvod u drugi panel tijekom kojeg je moderator Šime Lugović (UNIZD) razgovarao s panelistima o Tehnologiji kao partneru u razvoju lokalnog turizma. U razgovoru su mu se pridružili Nikola Žinić (Bruketa & Žinić & Grey), Ante Galić (TZ grada Zadra), Sarah Jane Begonja (blog Chasing the Donkey), Josip Zurak (Authland) i Jerko Škorić (Delta Reality). Nakon rasprave u koju se uključila i publika, zaključili su da trebamo promijeniti stav, riješiti se dogme da možemo prodati samo „sunce i more“ te da je priča bez dodatne vrijednosti i sadržaja održiva. Moramo se orijentirati se prema uspjehu i postići nacionalni konsenzus o tome da želimo biti turistička zemlja. Turizam nikako ne može bez tehnologije, no, uz tehnologiju koja može dati pametna rješenja za pametan grad, važno je i pozicionirati te izgraditi prepoznatljivost Zadra kao destinacije. Program prvog dana završio je iznošenjem zaključaka panela te kratkim razgovorom moderatora Lovre Valčića s moderatorima panela Maštrukom i Lugovićem.

Program u petak donio je predstavljanje rješenja početnog i naprednog hackathona. U početnom hackathonu sudjelovalo je 8 timova iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine: Botuni, Direktori, Error 404, IQ3, Muhe s proširenim venama, Pet konjskih snaga, Team 404 i Zmaj od Bosne. Predstavili su svoja rješenja žiriju u sastavu Ante Galić (TZ grada Zadra), Franjo Pehar (UNIZD) i Josip Kalebić (Bruncin) u Kazalištu lutaka. Potom su svoja rješenja su predstavila tri napredna tima: 33B0652FIQ3, Cognism Knights i Zadar. Žiri za napredni hackathon činili su Jerislav Bobić (Locomarine), Marin Mamić (Amazon) i Alan Kociper (Inovativni Zadar). Nagrade za prva tri tima u obje kategorije dodijeljene su na Networking partyju u crkvi Svetog Dominika.

MY SMART CITY konferencija i hackathon dio su aktivnosti u sklopu provedbe projekta CODE, koji se provodi unutar programa Interreg prekogranične suradnje HR-BA-ME. Konferenciju je pokrenula lokalna zadarska IT zajednica u suradnji s Agencijom za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, Gradom Zadrom i brojnim lokalnim partnerima. Konferencija okuplja i povezuje IT poduzetnike iz susjednih zemalja te ukazuje na konkretna pametna rješenja koja se implementiraju u europskim gradovima kako bi podigla kvalitetu života, predstavila načine na koje se stvara povoljno okruženje za razvoj pametnog grada te provjerila do koje je mjere koncept pametnog grada zaživio u Hrvatskoj.

My Smart City Zadar konferencija  i hackathon započeli su danas u Kazalištu lutaka. U okviru konferencijskog programa danas su održana predavanja i paneli na temu tehnoloških rješenja koja mogu unaprijediti turistički sektor. Istovremeno je u crkvi Svetog Dominika počeo hackathon za početnike i napredne sudionike, a trajat će do petka, 18.listopada do 10:00 sati.

Sutrašnji dan donosi predstavljanje rješenja hackathona u Kazalištu lutaka od 11:30 do 15:00 sati te dodjelu nagrada najboljim hackathon timovima na Networking partyju u 19:00 sati kojim će se zatvoriti drugo izdanje konferencije. Pobjednički tim naprednog hackathona osvojit će novčanu nagradu od 20.000, a pobjednici početnog hackathona 10.000 kuna.

Konferenciju su pozdravom sudionicima otvorile Marina Dujmović Vuković, ravnateljica Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA te Jagoda Surać, zamjenica gradonačelnika Grada Zadra. Svim sudionicima su zaželjele da tijekom konferencije steknu nova znanja i dođu do novih ideja kako učiniti Zadar još pametnijim gradom.

„Europska unija, čiji smo mi dio, ulože velike napora, a time i financijska sredstva u stvaranje i realizaciju strategije za postizanje "pametnog" urbanog rasta. Kroz europske projekte kao što je projekt CODE u sklopu kojeg se ovo događanje i organizira, mi koristimo priliku koja nam se pruža. No nije CODE jedini takav projekt kojeg provodimo, Agencija ZADRA NOVA je posljednjih godina kroz više projekta u suradnji s Gradom Zadrom radila na rješavanju problema urbane mobilnosti, upravljanja zelenim površinama, razvoju infrastrukture za suvremeno poduzetništvo. U razdoblju koje je pred nama vjerujemo da će takvih projekta biti još i više, možda se nove projektne ideje razviju baš na ovoj konferenciji. Stoga svim sudionicima konferencije i natjecateljima hackathona želim uspješan i produktivan rad sa smart rješenjima.“ - poručila je ravnateljica Dujmović Vuković.

Uvodno predavanje u temu konferencije – tehnološka rješenja koja mogu unaprijediti segment turizma u Zadru – održao je Oleg Maštruko, urednik, manager poslovnih konferencija i kolumnist u medijskog kući Bug. Tijekom svog predavanja istaknuo je da sudionike svojim izlaganjem želi potaknuti na razmišljanje o tome gdje turistički želimo biti – želimo li biti turistička zemlja koja koristi sva tehnološka rješenja koja turističku ponudu mogu unaprijediti ili želimo stagnirati. Globalni trend je rast turističkih kapaciteta, što se događa i u Zadru, ali i u drugim hrvatskim gradovima, od Splita do Zagreba. Nije stvar u tome da ograničimo rast interesa za Hrvatsku koji je sve veći, već da korištenjem tehnologije optimiziramo transport, infrastrukturu i sve one segmente koji su važni za kvalitetu turističkog boravka gostiju, ali i za kvalitetu života lokalnog stanovništva. Potkrijepio je svoje izlaganje zanimljivim primjerom Zambije koja na razini države nema uređenu turističku strategiju niti infrastrukturu, no bez obzira na to Booking kao globalna tehnološka platforma savršeno funkcionira.

Marin Mamić (Amazon) je tijekom svog predavanja Smart City rješenja također naveo nekoliko odličnih primjera tehnoloških rješenja. Primjerice, gradska služba za čišćenje u Jakarti koristi senzore da bi optimizirala aktivnosti čišćenja pa, primjerice, nakon pljuska službe ne izlaze na teren. Kopenhagen ima gradski loyalty card iz kojeg dobivaju niz podataka o tome kako turisti provode svoj tipičan dan, od posjeta restoranima i muzejima do svih ostalih aktivnosti, pa na temelju tih podataka i demografskih podataka (je li riječ o samcima, parovima ili obiteljima) mogu kreirati pakete za turiste koji će u najvećoj mjeri ciljati njihove želje i afinitete. Također je ukazao na globalni trend da se svi mogući podaci, koji nisu povjerljivi, učine dostupnima kako bi se temeljem tih podataka lokalna zajednica mogla aktivirati i razvijati nova tehnološka rješenja za pametan grad. Takav put razvoja rješenja je znatno kraći i jednostavniji jer preskače dugu i kompleksnu fazu prikupljanja podataka – koje netko već ionako ima pa ih samo treba učiniti dostupnima.

U diskusiji na temu Kako rast turističkog prometa utječe na kvalitetu života lokalnog stanovništva svoje stavove su iznijeli Marko Božić (Smart Water), Domagoj Bebić (Cyberturist), Petar Kozina (Društvo arhitekata Zadar), Luka Primorac (Boat Buddy) i Marko Mišulić (Rentlio). Dok su u popodnevnom panelu Tehnologija kao partner u razvoju lokalnog turizma uz moderatora Šimu Lugovića sa zadarskog Sveučilišta panelisti bili Nikola Žinić (Bruketa & Žinić & Gray, App Zagreb Be There), Ante Galić (Turistička zajednica Grada Zadra), Sarah-Jane Begonja (blog Chasing the Donkey), Josip Zurak (Authland) i Jerko Škorić (Divit).

Paralelno s konferencijom od traje 24-satni My Smart City hackathon početne i napredne razine. Hackathon se održava u crkvi Svetog Dominika, a traje do petka, 18. listopada, u 10:00. Preko 40 sudionika, raspoređenih u 8 početnih te 3 napredna tima uz pomoć mentora smišljaju rješenja na temu TURIZAM - Privući goste, Oduševiti goste & Olakšati život domaćima. U petak, 18. listopada, timovi će predstaviti svoja rješenja žiriju i publici konferencije. Pobjednike će, nakon predstavljanja svih rješenja, odabrati stručni žiri, a nagrade će im biti dodijeljene tijekom Networking partyja u crkvi Svetog Dominika, koji počinje u 19:00 sati.

MY SMART CITY održava se u sklopu provedbe projekta CODE, koji se provodi unutar programa Interreg prekogranične suradnje HR-BA-ME. Konferenciju je pokrenula lokalna zadarska IT zajednica u suradnji s Agencijom za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, Gradom Zadrom i brojnim lokalnim partnerima. Konferencija okuplja i povezuje IT poduzetnike iz susjednih zemalja te ukazuje na konkretna pametna rješenja koja se implementiraju u europskim gradovima kako bi podigla kvalitetu života, predstavila načine na koje se stvara povoljno okruženje za razvoj pametnog grada te provjerila do koje je mjere koncept pametnog grada zaživio u Hrvatskoj.