Europska komisija je 23. ožujka 2022. godine donijela privremeni okvir za državne potpore u kriznim situacijama, kojim se državama članicama omogućuje da iskoriste fleksibilnost predviđenu pravilima o državnim potporama radi podrške gospodarstvu u kontekstu ruske invazije na Ukrajinu.

Izvršna potpredsjednica nadležna za politiku tržišnog natjecanja Margrethe Vestager je tom prilikom izjavila: „Privremenim okvirom za državne potpore u kriznim situacijama nadopunjuje se postojeći paket instrumenata državne potpore koji pruža mnoge druge mogućnosti koje su već dostupne državama članicama, kao što su mjere isplate naknade poduzećima za štete koje su izravna posljedica izvanrednih okolnosti i mjere navedene u Komunikaciji Komisije o kretanjima na energetskom tržištu.“

Novi okvir omogućit će državama članicama da:

• pruže ograničeni iznos potpore poduzećima pogođenima sadašnjom krizom ili s njom povezanim sankcijama i protusankcijama;
• osiguraju da poduzeća ostanu dovoljno likvidna; te iii. nadoknade poduzećima dodatne troškove uzrokovane iznimno visokim cijenama plina i električne energije.

Te vrste mjera bit će dostupne i poduzećima koja se mogu smatrati poduzećima u poteškoćama jer ta bi se poduzeća zbog trenutačnih okolnosti, koje su uslijedile neposredno nakon pandemije koronavirusa, mogla suočiti s velikim potrebama u pogledu likvidnosti. Iz područja primjene tih mjera bit će isključeni sankcionirani subjekti i subjekti koji su pod ruskom kontrolom.

Kontekst

Privremeni okvir za državne potpore u kriznim situacijama radi pomoći gospodarstvu u kontekstu ruske invazije na Ukrajinu, na temelju članka 107. stavka 3. točke (b) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), potvrda je da se gospodarstvo Unije suočava s ozbiljnim poremećajima. Kako bi se ti poremećaji ublažili, privremenim okvirom za državne potpore u kriznim situacijama predviđena su tri oblika potpora:

• Ograničeni iznosi potpore: države članice mogu uvesti programe za odobravanje do 35.000 eura po poduzeću za poduzeća pogođena krizom koja posluju u sektorima poljoprivrede, ribarstva i akvakulture te do 400.000 eura po poduzeću za poduzeća pogođena krizom koja posluju u drugim sektorima gospodarstva. Ova potpora ne mora biti vezana uz povećanje cijena energije, budući da kriza i restriktivne mjere protiv Rusije utječu na gospodarstvo na različite načine, uključujući fizičke prekide u lancu opskrbe. Ta potpora može se dodijeliti u bilo kojem obliku, uključujući izravna bespovratna sredstva.
• Potpora za likvidnost u obliku državnih jamstava i subvencioniranih zajmova: države članice moći će:
  • Države članice mogu izdavati državna jamstva ili uvesti programe jamstava kao potporu za bankovne kredite poduzećima. Ti bi krediti imali subvencionirane premije, sa smanjenjima procijenjene tržišne stope za godišnje premije za nove kredite za mala i srednja poduzeća (MSP-ove) i druga poduzeća.
  • Države članice mogu omogućiti poduzećima zajmove javnog i privatnog sektora sa subvencioniranim kamatnim stopama. Ti se zajmovi moraju odobravati s kamatnom stopom koja je barem jednaka osnovnoj stopi bez rizika uvećanom za premiju za kreditni rizik koja je primjenjiva na MSP-ove odnosno za premiju za kreditni rizik primjenjivu na druga poduzeća.

Za obje vrste potpore vrijede ograničenja u pogledu maksimalnog iznosa kredita koja se temelje na operativnim potrebama poduzeća, uzimajući u obzir promet poduzeća, troškove energije i potrebe u pogledu likvidnosti. Ti se zajmovi mogu odobravati za ulaganja i za obrtni kapital.

• Potpora za kompenzaciju visokih cijena energije: Države članice moći će poduzećima, a posebno onima koja su veliki potrošači energije, djelomično nadoknaditi dodatne troškove koji proizlaze iz iznimnih povećanja cijena plina i električne energije. Ta potpora može se dodijeliti u bilo kojem obliku, uključujući izravna bespovratna sredstva. Ukupna potpora po korisniku ne smije prelaziti 30% prihvatljivih troškova te ni u jednom trenutku ne smije prelaziti 2 milijuna eura. Ako poduzeće pretrpi poslovne gubitke, može biti potrebna daljnja pomoć kako bi se osigurao nastavak gospodarske aktivnosti. U tu svrhu države članice mogu dodijeliti potporu koja premašuje te gornje granice, i to do 25 milijuna eura za velike potrošače energije i do 50 milijuna eura za poduzeća u određenim sektorima kao što su proizvodnja aluminija i drugih metala, staklenih vlakana i celuloze, gnojiva ili vodika i mnogih osnovnih kemikalija.

Privremeni okvir za državne potpore u kriznim situacijama omogućuje ciljanu pomoć gospodarstvu i istodobno ograničava negativan utjecaj na jednakost uvjeta tržišnog natjecanja na jedinstvenom tržištu.

Više informacija dostupno je u Komunikaciji EK.