Kroz projekt Urban Green Belts koji je započeo u lipnju prošle godine, a za cilj ima kreirati modele pametnog upravljanja zelenim površinama kao i dati smjernice za njihovo pomno planiranje, organiziran je i studijski posjet projektnim partnerima u Padovi.
Riječ je o studijskom posjetu koji je bio savršena prilika za sudjelovanje na javnom seminaru o zelenim infrastrukturama i urbanoj poljoprivredi. Na seminaru su sudjelovali profesori sa Sveučilišta u Padovi, Veneciji i Palermu, a posebno su se fokusirali na mjere prilagodbe od poplava za što su kao primjer uzeli regiju Veneto.
Talijanski partneri iskoristili su ovu priliku za predstavljanje još nekoliko projekata na kojima sudjeluju a koji se tiču razvoja i odobravanja Plana prilagodbe u Padovi. U središtu nekoliko projekata je Basso Isonzo Rural Urban Park koji su hrvatski i austrijski partneri i obišli u pratnji svojih talijanskih kolega.
Upravo bi na proljeće talijanski i austrijski partneri trebali stići u Zadar kako bi dobili uvid u uskoro dovršeni Zeleni katastar financiran kroz projekt Urban Green Belts. Osim toga u planu je njihovo sudjelovanje na redovitim sastancima ključnih ljudi iz struke kako bi se izmijenila znanja i iskustva u urbanom zelenom planiranju i upravljanju.
Ovim 140.000,00 eura vrijednim projektom za ZADRU NOVU nastoji se urbane zelene površine pretvoriti iz pasivnih u aktivne zone, a na zadovoljstvo svih građana grada Zadra.
Ukoliko rezultati budu obećavajući nastavit će se raditi u tome smjeru upravo s ciljem da se urbani život sa ulica prelije i na zelene površine.
Ravnateljica ZADRE NOVE Sanja Peričić i njena zamjenica Marica Babić predstavile su u velikoj vijećnici Doma Zadarske županije, u ponedjeljak, 4. prosinca 2017. godine, novi temeljni planski dokument strateškog planiranja društveno-gospodarskog razvoja Zadarske županije do 2020. – Županijsku razvojnu strategiju.
Nositelj izrade Županijske razvojne strategije je Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, a u njenoj izradi sudjelovalo je preko 220 relevantnih dionika iz javnog, privatnog i civilnog sektora s područja Zadarske županije, pri čemu je partnerski pristup bilo temeljno načelo izrade ovog strateškog dokumenta.
Na samom početku procesa izrade održan je set od 13 fokus grupa organiziranih prema strateškim sektorima od županijskog interesa te su osigurani kvalitetni inputi za Osnovnu i SWOT analizu. Nastavno su formirane četiri radne skupine, koje su se sastale tri puta s ciljem konačnog definiranja SWOT analize te vizije, strateških ciljeva, prioriteta i mjera za njihovo postizanje. Održavane su konstantne konzultacije s izabranim ex-ante evaluatorom, Ekonomskim institutom iz Zagreba, koji je vršio preliminarne provjere svakog pojedinog dijela Strategije. Uz njih, održane su i konzultacije s nadležnim pročelnicima odjela Zadarske županije, osnovan je savjetodavni odbor te su se proveli intervjui s predstavnicima lokalnih i regionalne samouprave Zadarske županije. Županijsko partnersko vijeće osnovano za izradu Strategije sastalo se četiri puta te je na zadnjoj sjednici, u rujnu 2017. godine i usvojilo kompletan strateški dokument.
Izradom nove Županijske razvojne strategije napravljena je revizija u prethodnom dokumentu definiranih komparativnih prednosti, jedinstvenih obilježja, kao i potencijala razvoja naše županije, te su definirani strateški ciljevi usklađeni s razvojnim prioritetima navedenim u temeljnom strateškom dokumentu Europske unije Europa 2020.
Vizija Zadarske županije u programskom razdoblju uključuje razvoj konkurentnog gospodarstva utemeljenog na znanju i inovacijama; promicanje zelenijeg, konkurentnijeg gospodarstva temeljenog na učinkovitom korištenju resursa te poticanje ekonomije visoke stope zaposlenosti, uz rezultat ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije.
„Iza ovog dokumenta vrlo je temeljit i stručan rad cijelog tima, ali iza nje jest i povijest strateškog planiranja razvoja koje se na našem području provodi još od 2003. godine kad je izrađen i usvojen prvi Regionalni operativni program čiji dugoročni cilj bio postizanje kompatibilnosti politike regionalnog razvoja s EU. Slijedila ga je izrada prve Županijske razvojne strategije koje je trebala obuhvatiti razdoblje 2011. – 2013., no ostala je na snazi do izrade ove koju danas predstavljamo. Naravno, osim temeljnog dokumenta, imamo i niz sektorskih dokumenata koji su usklađeni sa ŽRS.“, rekao je uvodno župan Božidar Longin te zahvalio svima koji su sudjelovali u njenoj izradi naglasivši kako je svjestan da nisu imali jednostavnu zadaću.
Provedba nove Županijske razvojne strategije trebala bi biti znatno olašana s obzirom na činjenicu da je nastala konsenzusom i kroz partnerstvo svih ključnih institucija i organizacija, pa i pojedinaca iz civilnog i privatnog sektora.
„ŽRS će biti upućena na usvajanje Županijskoj skupštini nakon čega svi moramo prionuti na posao, biti operativni i učinkoviti kako ne bio ostalo tek mrtvo slovo na papiru“ – zaključio je župan Longin.
Projektom Mobilitas, čija je vrijednost 2,468,337.75 eura započelo je rješavanje jednog od ključnih problema grada Zadra, poglavito za vrijeme sezone, a riječ je o prometu.
ZADRA NOVA je do sada kroz projekt, u suradnji sa Sveučilištem u Zadru, napravila potrebnu analiza postojećeg stanja, točnije potencijala i problema zadarskog prometa, kako bi se pomno i ciljano isplanirali budući smjerovi djelovanja.
Tako je na netom održanom sastanku u Dubrovniku, od 20. do 22. studenog partnerstvo sastavljeno od predstavnika Italije, Slovenije, Malte, Cipra, Francuske i Hrvatske predstavilo ključne dijelove vlastitih analiza. Sveučilište u Veneciji napravilo je sveobuhvatnu analizu stanja svih uključenih partnera koja će poslužiti kao osnova za daljnje planiranje i djelovanje.
S obzirom da mediteranski gradovi iz godine u godinu bivaju opterećeni sa sve većim brojem turista, Europska unija trudi se svim silama ublažiti negativne utjecaje tog trenda i omogućiti normalno funkcioniranje stanovništva tih gradova.
U tu svrhu ulažu se ogromni ljudski i financijski napori što je slučaj i sa projektom Mobilitas za koji su sredstva osigurana kroz program Interreg Mediteran 2014. – 2020.
ZADRA NOVA rješavanju problema prometa pristupila je kroz nekoliko projekata istodobno. Prilikom same prijave projekata težilo se tome da svaki od prijavljenih projekata da rješenje određene faze postojećeg problema. Tako osim projekta Mobilitas, u sustavnom rješavanju prometnih gužvi sudjeluju i projekt SMART COMMUTING vrijedan 1.555.337,00 EUR, financiran iz Interreg Central Europe programa, projekt CHESTNUT vrijedan 2.004.272,18 EUR financiran iz programa Interreg Dunav te projekt LOCATIONS vrijedan 3.012.605,75 EUR financiran iz programa Interreg Mediteran.
Završetak ovih projekata očekuje se u 2019. godini kada bi se mogli vidjeti i njihovi prvi učinci, no ono u što se polažu nada su svakako dugoročni učinci i benefiti ovih i sličnih projekata.
Coworking Europe konferencija održava se svake godine u drugom europskom gradu, a 2017. godine je grad Dublin bio njen domaćin. Zajedno s 420 sudionika, predstavnika coworkinga i ostalih zainteresiranih za razvoj coworking koncepta, sudjelovali su i projektni timovi projekata koji se bave promicanjem ovog stila rada koji potiče samozapošljavanje i razvoj mikro poduzetnika.
Konferencija se održala 8., 9. i 10. studenog, a kroz popunjeni trodnevni program preko 50 govornika i izlagača podijelilo je svoja mišljenja i iskustva sa sudionicima konferencije među kojima su bili i predstavnici Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRE NOVE, za koje je konferencija bila prilika za razmjenu najboljih praksi vezano za provedbu međunarodnih projekata te za daljnje povezivanje i uspostavljanje suradnje na novim zanimljivim projektima. Sudionici su pokazali veliki interes za iskustvo ZADRE NOVE u provedbi projekata European Coworking Network i za realizirane projektne rezultate koji su namijenjeni upravo operaterima coworking prostora.
Isto tako, uz predstavnike ZADRE NOVE, na konferenciji su sudjelovali i predstavnici projektnih partnera projekta CODE iz Mostara i Nikšića te je konferencija iskorištena za učenje i umrežavanje kao i za razvoj novih potencijalnih partnerstava.
Konferenciju je prvog dana službeno otvorio gradonačelnik grada Dublina, g. Mícheál Mac Donncha, a Deskmag je i ove godine predstavio rezultate globalnog istraživanja za 2017. Istraživanje je pokazalo kako je coworking koncept sve raširenija praksa u Europi i svijetu, a što potvrđuje procjena da će do kraja 2017. godine u svijetu biti otvoreno ukupno oko 14.000 coworking prostora, unutar kojih će raditi oko 1,2 milijuna ljudi.
Uz predstavljeno istraživanje, teme prvog dana bile su vezane uz probleme upravljanja prostorima, poput miješanja velikih korporacija, malih tvrtki i honorarnih profesionalaca, potencijala coworking industrije, povezivanja i međusobnog utjecaja coworkinga i kulture te usporedbe i razlikovanja coworking i co-living koncepata. Drugi dan konferencije organiziran je po formatu „Unconference“, gdje su sudionici konferencije sami predlagali teme i moderirali radne skupine, dok su treći dan coworking stručnjaci razgovarali sa sudionicima i odgovarali na specifičnosti i prepreke određenih coworking prostora. Takvu interaktivnu raspravu vodili su pet coworking stručnjaka, i to za postizanje i stvaranje osjećaja zajednice u coworking prostoru, upravljanja coworking prostorom u ruralnim dijelovima, strateškom planiranju evenata, uspostavljanju partnerstva te brenidranja prostora. Nakon rasprave uslijedilo je coworking pitching natjecanje, odnosno natjecanje u kratkim promotivnim prezentacijama, bilo za coworking prostor, projekt, tvrtku ili određenog pojedinca.
Agencija za investicije i konkurentnost, u suradnji sa Agencijom za razvoj Zadarske županije ZADROM NOVOM je, u četvrtak 16. studenog, organizirala poludnevnu radionicu o mogućnostima kombiniranog financiranja javne infrastrukture.
Model kombiniranja javno-privatnog partnerstva i europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) u okviru Regionalne politike kao i Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) u okviru Plana ulaganja za EU (tkz.“Junckerovog plana“), te ostalih alternativnih oblika financiranja od naročitog je interesa za zemlje članice koje glavninu izvora financiranja izgradnje javne infrastrukture planiraju u obliku subvencija. U sljedećoj financijskoj perspektivi EU 2021. – 2027. predviđena je veća primjena modela kombiniranog financiranja javne infrastrukture.
Predstavnicima jedinica lokalne samouprave te drugih javnopravnih tijela predstavljene su konkretne mogućnosti u korištenju kombiniranog oblika bespovratnih pomoći EU te javno-privatnog partnerstva, nove mogućnosti koje pružaju fondovi EU u okviru modela javno-privatnog partnerstva i načina na koji mogu u značajnoj mjeri povećati razinu pružanja javnih usluga uz niže troškove, manju razinu zaduženosti i ostvarivanje veće razine sufinanciranja javnih projekata.
Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA je 09. studenog 2017., u suradnji s Inovativnim Zadar d.o.o. i Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak – HBOR-om, organizirala Informativni dan za poduzetnike Zadarske županije.
Zaposlenici ZADRE NOVE kontinuirano prate stanje na području malog i srednjeg poduzetništva, poglavito mogućnosti financiranja i sufinanciranja poslovnih subjekata. Kako bi približili poduzetnicima uvid u trenutno dostupne izvore financiranja, predstavljeni su otvoreni natječaji i natječaji u najavi nacionalnih i EU fondova te programi ESIF zajmova, financijskog instrumenta Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije – HAMAG BICRO-a. Voditeljica Područnog ureda HBOR-a za Dalmaciju, gđa. Mira Krneta predstavila je programe kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva Hrvatske banke za obnovu i razvitak.
Informativnom danu nazočili su poduzetnici iz različitih područja poslovanja, koji su na jednom mjestu dobili informacije o natječajima, načinu prijave, administrativnim zahtjevima, mogućnostima zatvaranja financijske konstrukcije te druge informacije relevantne za razvoj poslovanja. Nakon prezentacije održali su se također pojedinačni razgovori o navedenim temama sa zainteresiranim poduzetnicima.
U četvrtak, 9. studenog u Kneževoj palači otvorena je izložba povodom početne konferencije pod nazivom “Off conference Projekta Zadar baštini – početak“. Izložbu su pripremili kustosica Galerije umjetnina Narodnog muzeja Zadar Nevena Štokić i Mladen Masar iz Gradske knjižnice.
Izložbu je otvorio gradonačelnik grada Zadra Branko Dukić koji je kazao kako je riječ o projektima obnove i uređenja dva iznimna zadarska kulturna dobra Providurove palače i Bedema zadarskih pobuna.
Gradonačelnik se zahvalio partnerima na projektu Narodnom muzeju Zadar, Turističkoj zajednici Zadra, Agenciji za razvoj Zadarske županije ZADRI NOVOJ i Sveučilištu u Zadru.
Projekt je u fazi dovršetka izrade projektne dokumentacije, a do kraja godine bit će završene sve aktivnosti vezane uz prilagodbu projekata i utvrđivanje troškovnika te raspisivanje natječaja za izvođače radova koji kreću u prvoj polovici iduće godine.
Svrha programa konferencije je informiranje javnosti o svim aspektima provedbe projekta na način koji će omogućiti svima da bolje shvate i dožive ova dva ključna projekta kulturne baštine za Grad Zadar, njihov povijesni značaj, sadašnjost, te prezentaciju i promišljanje buduće funkcije ovih prostora.
Nakon izložbe u Koncertnoj dvorani uslijedio je nastup jazz sastava CHUI koji njeguju pomalo drugačiji pristup jazzu spajajući klupsku glazbu s jazzom, elektronikom i rock ‘n’ rollom.
Javna ustanova Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA organizirala je zajedno sa Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Javnom ustanovom RERA S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije i Javnom ustanovom Razvojnom agencijom Šibensko-kninske županije participativnu radionicu „Hrvatska kakvu želimo“. Radionica je za cilj imala razmjenu mišljenja i stavova o budućem razvoju Republike Hrvatske kao uvod u postupak izrade Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine.
Ova radionica, održana 8. studenoga 2017. godine u hotelu Kolovare, bila je namijenjena području Splitsko-dalmatinske županije, Šibensko-kninske županije i Zadarske županije.
Participativna radionica „Hrvatska kakvu želimo“ realizirana je po principu World Cafe metode. Riječ je o kreativnom procesu kojim se potiče dijalog i dijeljenje znanja između glavnih dionika razvoja (javnog, poslovnog, znanstveno istraživačkog i civilnog sektora). Ovim putem dana je prilika svim sudionicima za razmjenu mišljenja i stavova o budućem razvoju Republike Hrvatske, kao i prilika da iznesu vlastitu viziju Hrvatske u kakvoj žele živjeti.
Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine definirat će Hrvatsku kakvu želimo u budućnosti te se tiče svih građana Republike Hrvatske i upravo stoga izrađuje se u participativnom procesu, uz sudjelovanje građana Republike Hrvatske.
Djelatnici ZADRE NOVE koji se bave strateškim planiranjem razvoja Zadarske županije sudjelovali su na ovoj radionici upravo kako bi svojim znanjem doprinijeli stvaranju adekvatnog pravca razvoja Republike Hrvatske.
„Očekujemo kako će naše iskustvo i znanje sa područja naše županije, a vjerujem i iskustva i znanja naših kolega iz susjednih županija, bitno doprijeniti definiranju strateških pravaca razvoja naše države do 2030 godine“ – izjavila je ravnateljica ZADRE NOVE Sanja Peričić povodom ove radionice.
S ciljem upoznavanja ključnih dionika razvoja s konceptom i dinamikom izrade Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine, u Splitu je, u utorak, 7. studenoga 2017. godine, održan Razvojni forum Jadranske Hrvatske u organizaciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, a kojem je nazočila i ravnateljica Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRE NOVE, Sanja Peričić.
Uz predstavnike Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, forumu su nazočili župani i ravnatelji razvojnih agencija s područja Jadranske Hrvatske koji su prezentirali vizije i ključne smjerove razvoja sedam jadranskih županija.
Svim prisutnima uvodno se obratila ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac rekavši kako je svrha razvojnih foruma potaknuti razmjenu mišljenja i stavova o budućem razvoju Republike Hrvatske i o dugoročnim vizijama razvoja županija kako bi što bolje identificirali razvojna pitanja i potencijale te ključne gospodarske grane i strateške razvojne projekte županija.
„U Split idem kao predstavnica svih građana Zadarske županije kako bih što vjernije iznijela trenutnu situaciju naše županije te prezentirala viziju budućeg razvoja kao i planirane ključne smjerove razvoja koji su rađeni u skladu sa nacionalnim smjernicama razvoja“ izjavila je ravnateljica ZADRE NOVE Sanja Peričić uoči odlaska u Split.
Ministrica Žalac naglasila je kako je spomenuta Nacionalna razvojna strategija dugoročni nacionalni strateški dokument koji će definirati kakvu Hrvatsku trebamo i želimo te omogućiti da ona takva i postane do 2030. godine.
Nakon Jadranske Hrvatske slijedi Razvojni forum Kontinentalne Hrvatske koji će se održati idući tjedan u Vinkovcima.
U Splitu je održan sastanak predstavnika lokalne i regionalne razine u organizaciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Cilj ovog sastanka je predstavljanje novog prijedloga politike usmjerene na mjere poticanja daljnjeg razvoja otoka uključivanjem svih dionika te politike, osobito onih na regionalnoj i lokalnoj razini.
Shvativši važnost ovakvih sastanaka u Split se zaputila i ravnateljica ZADRE NOVE, Sanja Peričić.
„Svjesni smo činjenice ogromnog potencijala hrvatskih otoka u raznim sferama, potrebe njihovog daljnjeg razvoja kao i novonastalih trendova u Europskoj uniji te upravo stoga održavamo sastanke ovakvog tipa kako bi definirali potrebe naših otoka i pravovremeno ih ostvarili“ – izjavila je Peričić po odlasku u Split.
Europska unija je prepoznala značaj otočnih prostora za ukupni razvoj svojih država članica te pokrenula nove trendove i politike u cilju njihovog što uspješnijeg razvoja.
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU na sastanku u Splitu predstavilo je novoustrojenu Upravu za otoke te Nacrt novog Zakona o otocima čime se nadaju uspješno popratiti novonastale trendove u Europskoj uniji.
