Zamjenik župana Zadarske županije Šime Mršić, ravnateljica Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRE NOVE Sanja Peričić i županijski pročelnici Ivan Šimunić i Lovro Jurišić uručili su danas nagrade učenicima u sklopu natječaja „Hrvatska kakvu želimo“.

Na prigodnoj svečanosti u zadarskoj Kneževoj palači priznanja su dobili učenici osnovnih škola iz Zadarske županije čiju je literarnu i likovnu viziju Hrvatske u 2030. godini stručni žiri proglasio najboljom. Nagrade su se dijelile u četiri kategorije.

Regionalni koordinator natječaja za Zadarsku županiju bila je Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA.

Nagrađeni učenici na županijskoj razini:

• u kategoriji likovnih radova učenika od I. do IV. razreda nagrađeni su Cvita Baričić i Hana Vrankulj iz OŠ Sveti Filip i Jakov te Martina Rudić iz OŠ Jurja Barakovića iz Ražanca
• u kategoriji literarnih radova učenika od I. do IV. razreda nagrađen je Šime Marelić iz OŠ Jurja Barakovića iz Ražanca
• u kategoriji likovnih radova učenika od V. do VIII. razreda nagrađeni su Petra Lipić iz OŠ Braća Ribar iz Posedarja te Lucija Eškinja i Iva Kruneš iz OŠ Sveti Filip i Jakov
• u kategoriji literarnih radova učenika od V. do VIII. razreda nagrađeni su Lara Petrović, Antonia Vanjak i Patrick Paleka, svi iz OŠ Petra Preradovića u Zadru.

Nagrađeni učenici, doma su se uputili s novim biciklima, hoverboardima i romobilima.

„Natječaj ‘Hrvatska kakvu želimo’ se organizirao u sklopu procesa izrade Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine. Dokument je to koji će odrediti kvalitetu života današnjih i budućih generacija u Hrvatskoj, stoga se u definiranje budućnosti Lijepe naše uključio široki krug dionika. Ovaj natječaj pokazuje najmlađima kako i oni mogu pridonijeti oblikovanju društva u kojem žive. Prezentirajući ideje na kreativan način, učenici osnovnih škola su nam pokazali Hrvatsku u kakvoj žele živjeti. Strategija Hrvatske do 2030. godine osobito se tiče vas koji ste danas djeca, jer ćete 2030. godine biti punoljetni aktivni građani.“ – pojasnila je značaj ovog natječaja ravnateljica Peričić.

„Znamo da je dječja mašta jedan veliki neograničeni izvor kreativnosti. Vidljivo je to i iz radova pristiglih na ovaj natječaj i vjerujem da ocjenjivačkim odborima nije bilo ni malo lako odabrati najbolje radove. Kakvu to Hrvatsku žele naši mladi? Čistu, nezagađenu, sigurnu, informatički opremljenu, kreativnu, a prije svega sretnu. U takvoj će Hrvatskoj oni željeti ostati i pisati svoju osobnu životnu priču. Iskreno se nadam da ćemo mi odrasli iz ovih radova nešto naučiti. Da će nam oni biti dobre smjernice i u strateškom planiranju i u konkretnom djelovanju.“ – istaknuo je zamjenik župana Mršić, zahvalivši učenicima na uputama, te ih je pozvao da se sa svojim novim nagradnim vozilima pridruže županijskoj biciklijadi „Od Branimira do Branimira“, tj. od Zadra do Nina, kojom će u nedjelju, 8. travnja, započeti ovogodišnji Županijski dani.

Kroz nagradni natječaj „Hrvatska kakvu želimo“ svojim kreativnim radovima osnovnoškolci iz cijele Hrvatske prikazali su u kakvoj Hrvatskoj žele živjeti 2030. godine. Za likovne radove bile su dozvoljene sve tehnike crtanja i kreativnog izražavanja, a literarni rad podrazumijevao je pjesmu, priču, sastav ili pismo.

Osim nagrada na županijskoj razini, u ponedjeljak, 26. ožujka na središnjoj svečanosti u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, ministrica Gabrijela Žalac uručila je darove i priznanja na nacionalnoj razini, te je nagrađenima na županijskoj razini uručila zahvalnice.  Šime Marelić iz OŠ Jurja Barakovića iz Ražanca, uz županijsku nagradu, osvojio je i treće mjesto na državnoj razini u kategoriji literarnih radova učenika od I. do IV. razreda te je nagrađen printerom za mobitel.

Natječaj se realizirao u suradnji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ministarstva znanosti i obrazovanja te Agencije za odgoj i obrazovanje.

 

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije jučer je u Zagrebu u sklopu izrade Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine unutar kampanje „Hrvatska kakvu želimo“ nagradilo učenike osnovnih škola. Ministrica Gabrijela Žalac  na svečanoj je manifestaciji održanoj u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici osnovnoškolcima iz čitave Hrvatske dodijelila nagrade za najbolje likovne i literarne radove.

Regionalni koordinator natječaja za Zadarsku županiju bila je Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA.

Na natječaju su sudjelovali učenici iz 222 osnovne škole s prostora Republike Hrvatske čiji su radovi ocjenjivani na školskoj, županijskoj i državnoj razini, a nagrađeno je po 12 najboljih u četiri kategorije:

• najbolji likovni radovi od I. do IV. razreda osnovne škole
• najbolji literarni radovi od I. do IV. razreda osnovne škole
• najbolji likovni radovi od V. do VIII. razreda osnovne škole
• najbolji literarni radovi od V. do VIII. razreda osnovne škole.

Među četristotinjak djece našlo se i deset učenika iz Zadarske županije.

Šime Marelić iz OŠ Jurja Barakovića iz Ražanca osvojio je treće mjesto na državnoj razini za rad „Hrvatska kakvu želimo“ u kategoriji literarnih radova učenika od I. do IV. razreda.

Prigodne darove za postignuća na županijskoj razini učenicima su uručili ravnateljica ZADRE NOVE Sanja Peričić i zamjenik župana Zadarske županije Šime Mršić.

U kategoriji likovnih radova učenika od I. do IV. razreda nagrađeni su Cvita Baričić i Hana Vrankulj iz OŠ Sveti Filip i Jakov te Martina Rudić iz OŠ Jurja Barakovića iz Ražanca.

U kategoriji literarnih radova učenika od I. do IV. razreda nagrađen je Šime Marelić iz OŠ Jurja Barakovića iz Ražanca.

U kategoriji likovnih radova učenika od V. do VIII. razreda nagrađeni su Petra Lipić iz OŠ Braća Ribar iz Posedarja te Lucija Eškinja i Iva Kruneš iz OŠ Sveti Filip i Jakov.

U kategoriji literarnih radova učenika od V. do VIII. razreda nagrađeni su Lara Petrović, Antonia Vanjak i Patrick Paleka, svi iz OŠ Petra Preradovića u Zadru.

– Učenice i učenici osnovnih škola pokazali su nam u kakvoj Hrvatskoj žele živjeti i pridonijeli stvaranju Hrvatske 2030. godine kada će već biti punoljetni građani i kada će i sami pridonositi cjelokupnom razvoju Hrvatske – izjavila je ministrica Gabrijela Žalac na dodjeli priznanja.

Nagrađeni su okupljenima predstavili svoje ideje budućnosti i pozvali ih da se uključe i pošalju svoje vizije Hrvatske putem internetske stranice www.hrvatska2030.hr.

Kako sredstva iz EU fondova mogu biti pomoć poduzetnicima pokazuje primjer zadarske tvrtke Marex Elektrostroj. Uspješna tvrtka sa sjedištem u Zadru, o čijim kvalitetama svjedoče brojne nagrade i priznanja, zadovoljne klijente broji duž Jadranske obale. Prošle godine odlučili su napraviti dodatan korak naprijed i pojačati svoje poslovne aktivnosti na međunarodnom tržištu.

Tvrtka Marex Elektrostroj na domaćem tržištu vodeća je u proizvodnji priključnih energetskih ormara za marine, privezišta i autokampove, a kao mjesto međunarodne prezentacije svoje proizvodnje odabrali su amsterdamski sajam nautike METSTRADE. Jer što je za automobilsku industriju sajam u Ženevi, to je nautičarima onaj u Amsterdamu, zato sudjelovanje na sajmu zahtjeva veliku pripremu i značajna financijska sredstva, jer u društvo od 1.500 biranih izlagača kojih posjeti preko 25.000 posjetitelja nije lako ući.

Stoga je na prošlogodišnji poziv Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta putem kojeg su se dijelila sredstva za Internacionalizaciju poslovanja MSP-ova, tvrtka Marex Elektrostroj d.o.o. prijavila projekt „Povećanje međunarodne konkurentnosti i izvoza kroz nastupe na međunarodnim sajmovima“. Natječajna prijava je prihvaćena te je odobreno sufinanciranje.

Pomoć i podršku djelatnicima tvrtke u pripremi i oblikovanju projektnog prijedloga pružila je Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, što su istaknule u svojoj zahvali Agenciji Ana Baričić, direktorica Marex Elektrostroja te njena pomoćnica Tatjana Beneti, u petak, 23. ožujka na predstavljanju projekta u zadarskom coworking prostoru COIN-u. Prezentaciji su nazočile i predstavnice ZADRE NOVE predvođene ravnateljicom Sanjom Peričić.

Projekt „Povećanje međunarodne konkurentnosti i izvoza kroz nastupe na međunarodnim sajmovima“ sufinanciran je sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Ukupna vrijednost projekta je 272.475,12 kuna, od čega je 214.445,32 kuna osigurano kroz EU sufinanciranje.  Razdoblje provedbe projekta je od 6. lipnja 2017. do 6. siječnja 2019. godine.

Ciljevi projekta su povećanje prihod od prodaje u inozemstvu te porast obim proizvodnje i broja zaposlenika. Projektne aktivnosti uključuju pripremu i sudjelovanje na nautičkom sajmu u Amsterdamu 2017. i 2018. godine.

Dojmovi s prošlogodišnjeg sajma održanog u studenome još se sabiru.

„Sva tri sajamska dana naš štand je bio izrazito živ, bili smo jako dobro posjećeni – što od predstavnika stranih kompanija, što od predstavnika hrvatskih tvrtki, čime smo potvrdili poziciju lidera na domaćem tržištu. Ljudi koji su došli iz Hrvatske istaknuli su kako ima je drago vidjeti nas na sajmu i poručili su kako nam je tu mjesto.“  – kazao je Velimir Buturić, voditelj prodaje Marex Elektrostroja, o iskustvu prvog sudjelovanja na sajmu u Amsterdamu. Na sajmu su stvoreni novi kontakti i tvrtka je povećala broj upita iz inozemstva.

Tvrtki Marex Elektrostroja ovo nije bio prvi projekt čiju provedbu su realizirali EU sredstvima, jer iskustva imaju još iz pretpristupnog razdoblja. A ovo im čak nije niti posljednji projekt sufinanciran EU sredstvima, jer su 1. rujna 2017. godine započeli s provedbom projekta „Povećanje konkurentnosti uvođenjem certificiranih proizvoda – Marex Elektrostroj d.o.o.“

Time se ova zadarska tvrtka potvrdila kao uzor mnogima, i to ne samo po poslovnim rezultatima nego i po uspješnosti u „privlačenju“ EU sredstava.

Ujedno se još jednom pokazala podrška koju ZADRA NOVA pruža poduzetnicima u osnaživanju njihovog poslovanja putem bespovratnih EU sredstava.

Iako poljoprivredna proizvodnja ima dugu tradiciju i od značajne je gospodarske važnosti za Zadarsku županiju, veliki dio i dalje se odvija na konvencionalan način koji podrazumijeva upotrebu pesticida. Upravo je, sa ciljem smanjivanja štetnih utjecaja koje prekomjerna i često nepotrebna primjena pesticida imaju na ljudsko zdravlje i okoliš, Zadarska županija u srpnju 2017. godine započela s provedbom projekta PESCAR – Pesticide Control and Reduction. Jedna od glavnih aktivnosti na ovom projektu odnosi se na uspostavu sustava za kontrolu i smanjenje upotrebe pesticida u poljoprivrednoj proizvodnji.

Glavnu infrastrukturu predviđenih prognostičkih sustava čine agrometeorološke stanice za čiju je nabavu Zadarska županija raspisala natječaj još krajem prošle godine. Tijekom veljače 2018. godine završen je postupak kojim je nabavljeno 10 agrometeoroloških stanica u vrijednosti nešto više od 300.000,00 kn. Stanice se trenutno postavljaju na deset odabranih lokacija diljem Zadarske županije (Ninski Stanovi, Murvica Gornja, Baštica , Baštica – Kašić, Nova Baštica, Smilčić, Nadin, Jankolovica, Dugi Otok i Korlat) nakon čega će biti u funkciji.

„Radi se o uređajima koji očitavaju i mjere klimatske parametre poput relativne vlažnosti, količine padalina, temperaturu tla, smjer i brzinu vjetra i sl. te ih šalju u digitalnom obliku, kao zapise, koje potom pripadajući računalni program obrađuje i daje grafički prikaz pojavnosti bolesti. Na temelju prikupljenih podataka, Zadarska županija izdavat će priopćenja za poljoprivredne proizvođače u sklopu kojih će im sugerirati trebaju li izvršiti preventivnu zaštitu ili ne. Smanjenje troška uslijed smanjene upotrebe zaštitnih sredstava, jedna je od značajnijih prednosti korištenja ovih uređaja za poljoprivredne proizvođače“ istaknuo je pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj g. Daniel Segarić.

Osim već spomenutih agrometeoroloških stanica, u sklopu provedbe projekta planiraju se nabaviti i vizualne stanice za procjenu pojavnosti biljnih štetnika što će poljoprivrednim proizvođačima omogućiti da, odmah po prvim ulovima i dosegu kritičnog broja na terenu, ciljano suzbijaju štetnike.

Projekt PESCAR – Pesticide Control and Reduction odobren je u sklopu 1. poziva na dostavu projektnih prijedloga iz Interreg IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014.-2020., a zajednički ga provode Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko-neretvanskog kantona, ZADRA NOVA, Sveučilište u Zadru, Zavod za poljoprivredu Zapadnohercegovačke županije i Zadarska županija kao vodeći partner. Ukupna vrijednost projekta iznosi 601.639,26 EUR od čega sufinanciranje sredstvima EU iznosi  511.393,35 EUR-a, odnosno 85%.

 

 

{gallery}galerije/agrometeoroloske-stanice-nabavljene-projekt-pescar-odsada-ce-pratiti-vremenske-prilike-potrebe-poljoprivredne-proizvodnje{/gallery}

Projekt „Urbane zelene površine – pametni integrirani modeli za održivo upravljanje urbanim zelenim površinama u svrhu stvaranja zdravijeg i ugodnijeg urbanog okruženja“ odobren unutar programa transnacionalne suradnje Središnja Europa 2014. – 2020., u vrijednosti 2.391.306,02 EUR-a, prošao je svoju polovinu te je ocijenjen kao prilično uspješan.

Projekt je započeo sa provedbom 1. lipnja 2016. godine i trajat će 36 mjeseci, odnosno do 31. svibnja 2019. godine.

Na sastanku održanom u Salzburgu 5. i 6. ožujka okupilo se svih 10 partnera na projektu iz 7 srednjoeuropskih zemalja (Mađarska, Austrija, Slovenija, Poljska, Italija, Češka i Hrvatska).

Ovaj put sastanku je nazočio i predstavnik Joint Secretariat-a Christophe Ebermann koji je prilično zadovoljan dosadašnjom provedbom projekta što je sam izjavio nakon što su mu predstavljene pilot aktivnosti svakog od partnera zajedno sa financijskom konstrukcijom i projekcije za daljnji tijek projekta.

Po završetku sastanka predstavnice Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRE NOVE, u ulozi partnera na projektu, sudjelovale su u međusobnoj razmjeni prakse iz područja urbanog zelenila sa talijanskim i austrijskim partnerima.

Tom prilikom austrijski partner, Istraživački studio iSpace iz Salzburga, koji je organizator ovog sastanka, iskoristio je priliku da predstavi gradski Odjel za planiranje urbanog zelenila te njihov projekt za prevenciju poplava, konzervaciju ekosustava i rekreaciju koji je financiran iz programa LIFE.

Sljedeći sastanak sa talijanskim i austrijskim partnerima održat će se u Zadru u travnju kada će im biti predstavljen dosadašnji rad zadarskih institucija iz sektora upravljanja urbanim zelenilom te će se ujedno susresti sa odgovornima iz sektora kako bi razmijenili međusobna znanja i iskustva.

Kroz projekt Urban Green Belts, osim Zelenog katastra koji je izrađen, financirat će se i realizacija Smjernica za pametno upravljanje urbanim zelenim površinama čija je svrha doprinijeti bržem i efikasnijem procesu donošenja odluka vezanih za upravljanje urbanim zelenilom na urbanom području Zadar.

 

 

U organizaciji Talijanske asocijacije za vijeće općina i regija Europe i Klastera baštine iz Venecije, održan je seminar na temu tradicionalnog i suvremenog pristupa upravljanju srednjovjekovnim zidinama u mjestu Montagnana, u talijanskog regiji Veneto. Zidine u Montagnani odabrane su kao pilot lokacija talijanskih partnera na projektu RUINS – Sustainable re-use, preservation and modern management of historical ruins in Central Europe, čiji je partner i Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA.

Na dvodnevnom seminaru sudjelovali su predstavnici svih partnerskih institucija, među kojima i predstavnice ZADRE NOVE. Seminar je trajao dva dana, 6. i 7. ožujka te je bio popraćen sastancima partnera s načelnicom i predstavnicima Odjela za kulturu Općine Montaganana, kao i drugim akterima uključenim u upravljanje odabrane pilot lokacije. Također, organiziran je terenski posjet pilot lokaciji, zidinama u Montagnani, te srednjovjekovnom samostanu u sklopu kompleksa Villa Beatrice i srednjovjekovnim zidinama u gradu Castelfranco.

Zidine u Montagnani izgrađene su u 13. stoljeću i duge skoro dva kilometra. U to vrijeme opasavale su cijeli grad uz 24 tornja visine 17-19 metara. Građene su uglavnom od cigle i ponegdje naizmjeničnih redova cigle i kamena vapnenca. Zidine su debljine oko jednog metra, a visine 7,5-10 metara te su većinom očuvane u izvornom obliku. Unutar zidina, u sklopu kompleksa Castel San Zeno, danas se nalazi turistički ured i muzej “Antonio Giacomelli” podijeljen u tri dijela: arheološki odjel, srednjovjekovni i moderni odjeljak te glazbeni odjel. Posjetitelji se mogu popeti postavljenim stepenicama na vrh Castela San Zeno.

Iako su zidine dobro očuvane, na pojedinim mjestima je potrebno napraviti sanaciju i dodatnu zaštitu. Uz to, potrebno je osmisliti i provesti dodatne sadržaje kako bi se povećala vidljivost i promocija događanja unutar zidina.

Ovime je potvrđeno postojanje zajedničkih problema s kojima se susreću i upravitelji drugih odabranih pilot lokacija na projektu RUINS te je identificirana potreba razvoja pristupa za upravitelje u pronalasku suvremene, društvene namjene za stare ruševine, uz očuvanje njihovih povijesnih vrijednosti kao prioriteta.

Informacije o provedbi projekta CODE koji se bavi  unaprjeđenjem poduzetničkog okruženja u prekograničnom području Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Crne Gore od danas su dostupne na internetskoj stranici: code-hub.eu.

Stranica je pokrenuta u sklopu provedbe projekta „CODE – Cooperation for Development of Cross Border Business Environment“, a uz aktualne vijesti o projektnim aktivnostima, donosi i informacije iz četiri nova coworking Code Hub prostora – Mostar, Nikšić, Tuzla i Zadar. Naime, polovicom ožujka započinju radovi na uređenju Code Hub prostora u gradovima partnerima koji će biti središnje mjesto okupljanja lokalnih IT zajednica. Osim toga, četiri nova coworking prostora činit će osnovu za pokretanje suradnje unutar međunarodne mreže Code Hub coworking prostora i njihovih korisnika.

Glavni cilj projekta CODE je  unaprjeđenje poduzetničkog okruženja u prekograničnom području kroz razvoj poslovne infrastrukture i usluga podrške inovativnim poduzetničkim idejama. Projektom je predviđeno osnaživanje lokalnih potpornih poduzetničkih institucija  te razvoj  i implementacija novog mentorskog programa za poduzetnike. Planira se uspostava modela suradnje privatnog i javnog sektora radi pokretanja i razvoja IT klastera, kao i provedba različitih specijaliziranih treninga i edukacija vezanih za razvoj IT sektora.

Projekt „CODE – Cooperation for Development of Cross Border Business Environment“ odobren je u sklopu 1. poziva na dostavu projektnih prijedloga iz Programa prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014.-2020. Ukupna vrijednost projekta je 883.555,54 eura od čega sufinanciranje sredstvima EU iznosi 751.022,20 eura, odnosno 85%.

Nositelj projekta je Grad Zadar, a projektni partneri su Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, Zaklada za inovacijski i tehnološki razvitak INTERA, Javno preduzeće „Biznis inovacije i tehnologije“ d.o.o. Tuzla i Inovaciono preduzetnički centar TEHNOPOLIS.

Provedba projekt je započela 1. srpnja 2017. godine i trajat će 30 mjeseci, odnosno do 31. prosinca 2019. godine.

 

Projektni prijedlog pod nazivom „SUPER KULTURA – Sudioničko uPravljanjE i institucionalni pluRalizam u kulturi“ prijavljen je u utorak 27. veljače 2018. godine na natječaj Kultura u centru – potpora razvoju javno-civilnog partnerstva u kulturi iz Europskog socijalnog fonda.

Projektom, koji je pripremljen uz tehničku podršku Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRE NOVE, rješavat će se nedovoljno umrežavanje i suradnja javnog i civilnog sektora Zadarske županije u području upravljanja kulturom. Projektne aktivnosti okupit će ciljne skupine, omogućiti transfer postojećih znanja i iskustva između njih te stjecanje novih. Osim jačanja kapaciteta to će potaknuti ključne aktere u kulturi na kreaciju politika temeljnih na učinkovitom javno-civilnom partnerstvu i uključivanju lokalne zajednice. Ciljne skupine projekta čini 10 udruga, 2 javne ustanove u kulturi i jedinice regionalne i lokalne samouprave te njihovi zaposlenici i članovi.

Prijavitelj ovog gotovo 800.000,00 kuna vrijednog projekta je Kazalište lutaka Zadar, a partneri su Zadarska županija, Narodni muzej Zadar i udruge Djeca susreću umjetnost, Mala filozofija te Udruga glagoljaša Zadar. Predviđeno vrijeme trajanja projekta je 18 mjeseci, a glavne aktivnosti odnose se organizaciju javnih predavanja, seminara i tribine na temu sudioničkog planiranja, programiranja, odlučivanja i upravljanja u kulturi, zatim priprema i provedba kulturno-umjetničkog projekta te izrada online platforme SUPER KULTURA sa ciljem aktivnog uključivanja lokalne zajednice na formiranje kulturnih sadržaja.

U sklopu redovnih aktivnosti projekta MELAdetect- Rano otkrivanje melanoma kože, sluznice i oka  koji se financira iz programa prekogranične suradnje Interreg IPA Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora 2014-2020, 21. i 22. veljače 2018. godine organiziran je u Baru u Crnoj Gori, treći redovni projektni sastanak.

Svečanom dijelu sastanka koji se održao u hotelu Sea Fort u mjestu Sutomore prisustvovali su, osim predstavnika projektnih partnera, i predstavnici Ministarstva zdravlja i Ministarstva Europskih procesa Crne gore kao i predsjednik opštine Bar dr. Zoran Srzentić te Dragan Đurišić iz Zajedničkog tajništva Programa Interreg – IPA CBC CRO-BA-ME.

Posljednjih godina u svijetu je prisutan rapidan rast kancerogenih oboljenja – 12 milijuna ljudi oboli, a 7 milijuna umre od raznih vrsta tumora. Melanom kože raste od 3 do 7 %, a potrebno je bolje obrazovanje zdravstvenih radnika i građana.

“Rano otkrivanje melanoma kože, oka i sluznice je od najveće važnosti, jer se preživljavanje i iscijeljenje pacijenta značajno povećava. Osim toga, s ovim projektom želimo educirati zdravstvene i ne-zdravstvene radnike podizanjem svijesti o ovoj bolesti i važnosti rane prevencije.”, rekla je izv. prof. dr. sc. Susana Konjevoda inicijatorica projekta uz doc. dr. sc. Zrinjku Paštar.

“Jedna od važnih stvari za naše sudjelovanje u ovom projektu je i stjecanje iskustva za apliciranje za IPA projekte, jer je znanje naših ljudi u toj segmentu prilično površno”, istaknuo je dr. Tomanović, direktor bolnice.

Za dermatologa u barskoj bolnici, dr. Biljanu Raičević, susret s kolegama iz okruženja, razmjena iskustva i znanja, su dragocjeni. “Bar je izložen velikom broju sunčanih dana tijekom godine, pa je važno raspolagati najsuvremenijom dijagnostikom i aparatima koji će omogućiti rano otkrivanje melanoma kože, koji se u tom slučaju bolje liječi. Postoji mnogo ljudi koji pate od melanoma i drugih oblika raka kože.”, rekla je dr. Biljana Raičević.

“Za nas je ovaj projekt iznimno važan, jer je zdravlje ono što je najbitnije, a od velike nam je važnosti razvijati i naš odjel za zdravstvene studije. Potičemo razvoj u znanstvenom smislu, a svaka od ovih država može poticati i razvoj mladog kadra i  doprinijeti razvoju projekata vezanih za zdravlje.”, naglasila je prof. dr. sc. Dijana Vican, rektor Sveučilišta u Zadru.

„Barska bolnica kontinuirano radi na poboljšanju razine zdravstvene zaštite, a ovaj projekt značajan je s više aspekata “, istaknuo je dr. Zoran Srzentić, predsjednik opštine Bar, koji je pozdravio sudionike skupa. “Ovaj projekt ukazuje da je moguće povlačiti značajna sredstva iz pristupa europskim fondovima, samo je potrebno imati dobre ideje i dobre programe.“

Teme sastanka su bile aktualne nabave, ažuriranje akcijskog plana i plana komunikacije kao i brošure, a vodeći partner Zavod za javno zdravstvo Zadar organizirao je i radionice koje su imale za cilj poticanje timskog rada i motivacije projektnih partnera u aktivnom participiranju i razmjeni iskustava kako bi se poboljšala komunikacija, razumijevanje, produktivnost i efikasnost u implementaciji i realizaciji zadataka koji su zacrtani pred projektnim partnerima.

Ukupna vrijednost projekta je 652.427,90 eura od čega sufinanciranje sredstvima EU iznosi  554.563,72 eura, odnosno 85%. Nositelj projekta je Zavod za javno zdravstvo Zadar, a partneri na projektu su Sveučilište u Zadru, Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru te Opšta bolnica Blažo Orlandić Bar. Glavni cilj projekta MELAdetect je, zajedničkom prekograničnom suradnjom, poboljšati kvalitetu zdravlja i zdravstvenih usluga na području prevencije i liječenja kožnog, očnog i mukoznog melanoma.