U sklopu redovnih aktivnosti projekta MELAdetect koji se financira iz programa prekogranične suradnje Interreg IPA Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora 2014-2020, 11. i 12. prosinca 2017. godine organiziran je u prostorijama Službe za mentalno zdravlje i prevenciju zavisnosti u Zadru drugi redovni sastanak projektnog tima.
Teme sastanka su bile aktualne nabave, izrada akcijskog plana i plana komunikacije kao i brošure, a vodeći partner Zavod za javno zdravstvo Zadar organizirao je i radionice koje su imale za cilj poticanje timskog rada, motivacije projektnih partnera da aktivno participiraju i vrše razmjenu iskustava kako bi se poboljšala komunikacija, razumijevanje, produktivnost i efikasnost u implementaciji i realizaciji zadataka koji su zacrtani pred projektnim partnerima.
Na kraju radnog dijela upriličenog sastanka u Zadru, doneseni su zaključci u vezi sa realizacijom aktivnosti, pretežno nabavki roba i usluga, u nastupajućem periodu s vremenskim okvirom realizacije te terminom trećeg redovnog sastanka projektnog tima koji će se održati krajem veljače ili početkom ožujka 2018. godine u Baru u JZU Opštoj bolnici “Blažo Orlandić” Bar.
Ukupna vrijednost projekta je 652.427,90 EUR-a od čega sufinanciranje sredstvima EU iznosi 554.563,72 EUR-a, odnosno 85 %. Nositelj projekta je Zavod za javno zdravstvo Zadar, a partneri na projektu su Sveučilište u Zadru, Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru te Opća bolnica Blažo Orlandić Bar. Glavni cilj projekta MELAdetect je, zajedničkom prekograničnom suradnjom, poboljšati kvalitetu zdravlja i zdravstvenih usluga na području prevencije i liječenja kožnog, očnog i mukoznog melanoma.
Glavni rezultati projekta su nova platforma prevencije i znanja u području liječenja melanoma kože, sluznice i oka te provedene edukativne aktivnosti kao i aktivnosti podizanja svijesti kako bi se doprinijelo povećanju znanja o suvremenim metodama liječenja melanoma.
Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA u suradnji s međunarodnim projektnim partnerima provodi projekt CHESTNUT – CompreHensive Elaboration of Strategic plaNs for sustainable Urban Trasport, financiranog iz Programa transnacionalne suradnje Interreg DUNAV 2014.-2020. Ukupna vrijednost projekta je 2.004.272,18 EUR. Projekt ima za cilj doprinos boljoj povezanosti i interoperabilnosti prometnog sustava temeljenom na integraciji između korištenja više održivih sredstava prijevoza, kao što su javni prijevoz, biciklizam, hodanje, električna vozila i slično.
Kroz projekt CHESTNUT, ZADRA NOVA sa ekspertima za mobilnost trenutno izrađuje Plan održive urbane mobilnosti (SUMP), inovativni način planiranja gradskog prometa koji na održivi način zadovoljava ponajprije potrebe ljudi. Ciljevi takvog planiranja prometa su pristupačnost odredišta i usluga, povećanje sigurnosti u prometu, smanjenje emisija stakleničkih plinova i potrošnje fosilnih goriva, privlačnost gradskih prostora, povećanje kvalitete života, zdraviji okoliš i smanjeni štetni utjecaj na zdravlje građana. SUMP će uvelike doprinijeti poboljšanju kvalitete života građanima šireg urbanog područja grada Zadra.
U siječnju 2018. godine održat će se događaj na kojem će se prezentirati rezultati procesa koji je uključivao analizu početnog stanja, oblikovanje vizije, određivanje ciljeva ( krajnjih i mjerljivih), izbor mjera kroz aktivnu komunikaciju te praćenje i evaluaciju procesa i uspješnosti. Sudionici samog događanje će biti pripadnici javnog sektora, stručnjaci iz srodnih područja, privatni sektor te šira javnost. Od prisutnih će se očekivati diskusija kroz koju ćemo dobiti važne inpute kako bi što uspješnije zadovoljili potrebe lokalnog stanovništva u završnoj verziji važno dokumenta kao što je SUMP.
U sklopu CHESTNUT-a će se na području Zadarske županije provesti i pilot projekt – uspostava sustava za iznajmljivanje bicikala, koja se sastoji od izrade komunikacijskih priključaka, stanica za bicikle, uspostavu RFID smartcard sustav (tehnologija koja koristi radio frekvenciju kako bi se razmjenjivale informacije između prijenosnih uređaja/memorija i host računala), nabavu bicikala i montažu, projektiranje sustava javnih bicikala i IT aktivnosti potrebnih za optimalnu promociju, podršku i upravljanje sustavom inteligentnih kartica. Smanjenje potrošnje goriva i emisije CO2 u skladu je sa Zadarskim razvojnim planovima s naglaskom na ekološki prihvatljiv prijevoz i zelenu energiju. Prevencija zdravstvenih problema kroz aktiviranje građana u biciklizmu također je u skladu sa planom očuvanja zdravlja u Gradu Zadru.
Održana studijska putovanja kroz projekt u Weiz, Beč i Prag su imala za cilj učenje na osnovi iskustava partnera te međusobnu razmjenu iskustava i najbolje prakse u međunarodnom okruženju. Postoji visok stupanj suglasnosti oko toga da planiranje održive mobilnosti doprinosi boljoj kvaliteti života i djelotvornijem rješavanju problema gradskog prometa. Održivi oblici prometa prije svega obuhvaćaju pješački i biciklistički promet te javni prijevoz. Gradovi će provoditi razne mjere kako bi potaknuli i podržali široku upotrebu ovih prometnih oblika.
U sklopu projekta PESCAR – Pesticide Control and Reduction, koji je s provedbom započeo u srpnju 2017. godine sa ciljem promoviranja smanjene upotrebe pesticida u poljoprivrednoj proizvodnji kako bi se zaštitili ljudsko zdravlje i okoliš, organiziran je studijski posjet projektnim partnerima u Mostaru. Svrha putovanja bila je predstaviti prognostičke sustave (agrometeorološke i vizualne stanice za praćenje štetnih organizama) postavljene na području Hercegovačko-neretvanske i Zapadnohercegovačke županije, poljoprivrednim proizvođačima iz Zadarske županije i ostalim partnerskim institucijama u projektu te ukazati na važnost njihova korištenja u poljoprivrednoj proizvodnji.
U razdoblju od 6. do 8. prosinca 2017. godine, posjetitelji iz Zadarske županije, u organizaciji Zadarske županije kao nositelja projekta, obišli su nekoliko lokacija s nasadima vinove loze i voća na kojima su imali priliku vidjeti i pobliže se upoznati s elektronskim uređajima namijenjenima praćenju štetnika i vremenskih uvjeta za razvoj određenih bolesti. Uređaji funkcioniraju na način da prikupljaju podatke i šalju ih u digitalnom obliku, kao zapise, koje uz pomoć softvera, program obrađuje i daje grafički prikaz pojavnosti bolesti. Temeljna prednost ovih uređaja je mogućnost pravovremene reakcije, budući da se njihovom upotrebom smanjuje vrijeme obilaska velikih terena (plantaža/nasada).
Domaćini posjeta, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko – neretvanske županije, ujedno su iskoristili ovu priliku da, kroz savjetodavne prezentacije, gostima objasne cjelokupni značaj koji opisani prognostički sustavi imaju u poljoprivrednoj proizvodnji ovog kraja te sve prednosti pravilne, pravovremene i ciljane zaštite.
Projekt PESCAR odobren je u sklopu 1. poziva na dostavu projektnih prijedloga iz Interreg IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014.-2020., a određenim djelom od ukupne vrijednosti projekta (601.639,26 EUR-a od čega sufinanciranje sredstvima EU iznosi 511.393,35 EUR-a, odnosno 85 %) nabavit će se meteorološke i vizualne stanice koje će poslužiti kao temelj za uspostavljanje prognostičkog sustava za pružanje preporuka poljoprivrednim proizvođačima na programskom području o održivom korištenju pesticida u poljoprivrednoj proizvodnji.
Osim što je sudjelovala u pripremi projektne ideje, ZADRA NOVA, zajedno s još četiri partnera, sudjeluje i u njegovoj provedbi u sklopu koje je zadužena za komunikacijske aktivnosti.
Na 5. sjednici Županijskog partnerskog vijeća održanoj 13. prosinca 2017. godine članovi su prihvatili Listu prvenstva i Rezervnu listu projektnih prijava pristiglih na Poziv za iskaz interesa za sufinanciranje projekata prema Programu pripreme lokalnih razvojnih projekata prihvatljivih za financiranje iz ESI fondova kojeg su provodili Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije i regionalni koordinator Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA u cilju stvaranja zalihe kvalitetnih projekata i jačanja apsorpcijskih kapaciteta regionalne i lokalne razine za korištenje EU sredstava.
Ukupna predviđena sredstva za provedbu programa iznose 120.000.000,000 kuna od kojih je za Zadarsku županiju osigurano 3.200.000,00 kuna od kojih će Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije sufinancirati projekte u omjeru 95% ukupno prihvatljivih troškova s područja I. skupine jedinica lokalne samouprave, te 90% s područja II. i 85% s područja III. skupine.
Prihvatljiva područja sufinanciranja obuhvaćaju ulaganja u komunalnu infrastrukturu kao nerazvrstane ceste, županijske ceste, nogostupi, klizišta, biciklističke staze, lokalne vodovodne i kanalizacijske mreže, toplovodi, male elektrane, infrastrukturni objekti u svrhu jačanja turističke ponude (šetnice, poučne staze, vidikovci, žičare) te u socijalnu infrastrukturu kao objekti osnovnoškolskog, srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja, objekti predškolskog odgoja, učenički domovi, hospiciji, objekti zdravstvene namjene, domovi umirovljenika, kulturni centri, domovi kulture, vatrogasni domovi i ostali objekti javne namjene koji su na raspolaganju široj lokalnoj zajednici.
Od ukupno 34 projektna prijedloga na Listi prvenstva je potvrđeno 13 prijedloga u iznosu od 3.151.060,84 kune ( Općina Poličnik, Općina Novigrad, Općina Lišane Ostrovičke, Grad Obrovac, Općina Škabrnja, Općina Zemunik Donji, Općina Sukošan, Općina Polača, Grad Benkovac, Općina Gračac, Općina Posedarje, Općina Privlaka, Općina Vrsi) dok je na Rezervnoj listi još 21 projektni prijedlog u iznosu od 4.489.968,79 kuna (Općina Sveti Filip i Jakov, Općina Ražanac, Općina Bibinje, Općina Pakoštane, Općina Novigrad, Općina Škabrnja, Općina Polača, Općina Galovac, Općina Lišane Ostrovičke, Općina Jasenice, Općina Pašman, Općina Vrsi, Općina Tkon, Općina Sukošan, Općina Posedarje, Grad Benkovac i Općina Stankovci).
{gallery}galerije/https://www.zadra.hr/uncategorized/zupanijsko-partnersko-vijece-potvrdilo-listu-prvenstva-program-pripreme-lokalnih-razvojnih-projekata-prihvatljivih-financiranje-iz-esi-fondova{/gallery}
Kroz projekt Urban Green Belts koji je započeo u lipnju prošle godine, a za cilj ima kreirati modele pametnog upravljanja zelenim površinama kao i dati smjernice za njihovo pomno planiranje, organiziran je i studijski posjet projektnim partnerima u Padovi.
Riječ je o studijskom posjetu koji je bio savršena prilika za sudjelovanje na javnom seminaru o zelenim infrastrukturama i urbanoj poljoprivredi. Na seminaru su sudjelovali profesori sa Sveučilišta u Padovi, Veneciji i Palermu, a posebno su se fokusirali na mjere prilagodbe od poplava za što su kao primjer uzeli regiju Veneto.
Talijanski partneri iskoristili su ovu priliku za predstavljanje još nekoliko projekata na kojima sudjeluju a koji se tiču razvoja i odobravanja Plana prilagodbe u Padovi. U središtu nekoliko projekata je Basso Isonzo Rural Urban Park koji su hrvatski i austrijski partneri i obišli u pratnji svojih talijanskih kolega.
Upravo bi na proljeće talijanski i austrijski partneri trebali stići u Zadar kako bi dobili uvid u uskoro dovršeni Zeleni katastar financiran kroz projekt Urban Green Belts. Osim toga u planu je njihovo sudjelovanje na redovitim sastancima ključnih ljudi iz struke kako bi se izmijenila znanja i iskustva u urbanom zelenom planiranju i upravljanju.
Ovim 140.000,00 eura vrijednim projektom za ZADRU NOVU nastoji se urbane zelene površine pretvoriti iz pasivnih u aktivne zone, a na zadovoljstvo svih građana grada Zadra.
Ukoliko rezultati budu obećavajući nastavit će se raditi u tome smjeru upravo s ciljem da se urbani život sa ulica prelije i na zelene površine.
Ravnateljica ZADRE NOVE Sanja Peričić i njena zamjenica Marica Babić predstavile su u velikoj vijećnici Doma Zadarske županije, u ponedjeljak, 4. prosinca 2017. godine, novi temeljni planski dokument strateškog planiranja društveno-gospodarskog razvoja Zadarske županije do 2020. – Županijsku razvojnu strategiju.
Nositelj izrade Županijske razvojne strategije je Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, a u njenoj izradi sudjelovalo je preko 220 relevantnih dionika iz javnog, privatnog i civilnog sektora s područja Zadarske županije, pri čemu je partnerski pristup bilo temeljno načelo izrade ovog strateškog dokumenta.
Na samom početku procesa izrade održan je set od 13 fokus grupa organiziranih prema strateškim sektorima od županijskog interesa te su osigurani kvalitetni inputi za Osnovnu i SWOT analizu. Nastavno su formirane četiri radne skupine, koje su se sastale tri puta s ciljem konačnog definiranja SWOT analize te vizije, strateških ciljeva, prioriteta i mjera za njihovo postizanje. Održavane su konstantne konzultacije s izabranim ex-ante evaluatorom, Ekonomskim institutom iz Zagreba, koji je vršio preliminarne provjere svakog pojedinog dijela Strategije. Uz njih, održane su i konzultacije s nadležnim pročelnicima odjela Zadarske županije, osnovan je savjetodavni odbor te su se proveli intervjui s predstavnicima lokalnih i regionalne samouprave Zadarske županije. Županijsko partnersko vijeće osnovano za izradu Strategije sastalo se četiri puta te je na zadnjoj sjednici, u rujnu 2017. godine i usvojilo kompletan strateški dokument.
Izradom nove Županijske razvojne strategije napravljena je revizija u prethodnom dokumentu definiranih komparativnih prednosti, jedinstvenih obilježja, kao i potencijala razvoja naše županije, te su definirani strateški ciljevi usklađeni s razvojnim prioritetima navedenim u temeljnom strateškom dokumentu Europske unije Europa 2020.
Vizija Zadarske županije u programskom razdoblju uključuje razvoj konkurentnog gospodarstva utemeljenog na znanju i inovacijama; promicanje zelenijeg, konkurentnijeg gospodarstva temeljenog na učinkovitom korištenju resursa te poticanje ekonomije visoke stope zaposlenosti, uz rezultat ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije.
„Iza ovog dokumenta vrlo je temeljit i stručan rad cijelog tima, ali iza nje jest i povijest strateškog planiranja razvoja koje se na našem području provodi još od 2003. godine kad je izrađen i usvojen prvi Regionalni operativni program čiji dugoročni cilj bio postizanje kompatibilnosti politike regionalnog razvoja s EU. Slijedila ga je izrada prve Županijske razvojne strategije koje je trebala obuhvatiti razdoblje 2011. – 2013., no ostala je na snazi do izrade ove koju danas predstavljamo. Naravno, osim temeljnog dokumenta, imamo i niz sektorskih dokumenata koji su usklađeni sa ŽRS.“, rekao je uvodno župan Božidar Longin te zahvalio svima koji su sudjelovali u njenoj izradi naglasivši kako je svjestan da nisu imali jednostavnu zadaću.
Provedba nove Županijske razvojne strategije trebala bi biti znatno olašana s obzirom na činjenicu da je nastala konsenzusom i kroz partnerstvo svih ključnih institucija i organizacija, pa i pojedinaca iz civilnog i privatnog sektora.
„ŽRS će biti upućena na usvajanje Županijskoj skupštini nakon čega svi moramo prionuti na posao, biti operativni i učinkoviti kako ne bio ostalo tek mrtvo slovo na papiru“ – zaključio je župan Longin.
Projektom Mobilitas, čija je vrijednost 2,468,337.75 eura započelo je rješavanje jednog od ključnih problema grada Zadra, poglavito za vrijeme sezone, a riječ je o prometu.
ZADRA NOVA je do sada kroz projekt, u suradnji sa Sveučilištem u Zadru, napravila potrebnu analiza postojećeg stanja, točnije potencijala i problema zadarskog prometa, kako bi se pomno i ciljano isplanirali budući smjerovi djelovanja.
Tako je na netom održanom sastanku u Dubrovniku, od 20. do 22. studenog partnerstvo sastavljeno od predstavnika Italije, Slovenije, Malte, Cipra, Francuske i Hrvatske predstavilo ključne dijelove vlastitih analiza. Sveučilište u Veneciji napravilo je sveobuhvatnu analizu stanja svih uključenih partnera koja će poslužiti kao osnova za daljnje planiranje i djelovanje.
S obzirom da mediteranski gradovi iz godine u godinu bivaju opterećeni sa sve većim brojem turista, Europska unija trudi se svim silama ublažiti negativne utjecaje tog trenda i omogućiti normalno funkcioniranje stanovništva tih gradova.
U tu svrhu ulažu se ogromni ljudski i financijski napori što je slučaj i sa projektom Mobilitas za koji su sredstva osigurana kroz program Interreg Mediteran 2014. – 2020.
ZADRA NOVA rješavanju problema prometa pristupila je kroz nekoliko projekata istodobno. Prilikom same prijave projekata težilo se tome da svaki od prijavljenih projekata da rješenje određene faze postojećeg problema. Tako osim projekta Mobilitas, u sustavnom rješavanju prometnih gužvi sudjeluju i projekt SMART COMMUTING vrijedan 1.555.337,00 EUR, financiran iz Interreg Central Europe programa, projekt CHESTNUT vrijedan 2.004.272,18 EUR financiran iz programa Interreg Dunav te projekt LOCATIONS vrijedan 3.012.605,75 EUR financiran iz programa Interreg Mediteran.
Završetak ovih projekata očekuje se u 2019. godini kada bi se mogli vidjeti i njihovi prvi učinci, no ono u što se polažu nada su svakako dugoročni učinci i benefiti ovih i sličnih projekata.
Coworking Europe konferencija održava se svake godine u drugom europskom gradu, a 2017. godine je grad Dublin bio njen domaćin. Zajedno s 420 sudionika, predstavnika coworkinga i ostalih zainteresiranih za razvoj coworking koncepta, sudjelovali su i projektni timovi projekata koji se bave promicanjem ovog stila rada koji potiče samozapošljavanje i razvoj mikro poduzetnika.
Konferencija se održala 8., 9. i 10. studenog, a kroz popunjeni trodnevni program preko 50 govornika i izlagača podijelilo je svoja mišljenja i iskustva sa sudionicima konferencije među kojima su bili i predstavnici Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRE NOVE, za koje je konferencija bila prilika za razmjenu najboljih praksi vezano za provedbu međunarodnih projekata te za daljnje povezivanje i uspostavljanje suradnje na novim zanimljivim projektima. Sudionici su pokazali veliki interes za iskustvo ZADRE NOVE u provedbi projekata European Coworking Network i za realizirane projektne rezultate koji su namijenjeni upravo operaterima coworking prostora.
Isto tako, uz predstavnike ZADRE NOVE, na konferenciji su sudjelovali i predstavnici projektnih partnera projekta CODE iz Mostara i Nikšića te je konferencija iskorištena za učenje i umrežavanje kao i za razvoj novih potencijalnih partnerstava.
Konferenciju je prvog dana službeno otvorio gradonačelnik grada Dublina, g. Mícheál Mac Donncha, a Deskmag je i ove godine predstavio rezultate globalnog istraživanja za 2017. Istraživanje je pokazalo kako je coworking koncept sve raširenija praksa u Europi i svijetu, a što potvrđuje procjena da će do kraja 2017. godine u svijetu biti otvoreno ukupno oko 14.000 coworking prostora, unutar kojih će raditi oko 1,2 milijuna ljudi.
Uz predstavljeno istraživanje, teme prvog dana bile su vezane uz probleme upravljanja prostorima, poput miješanja velikih korporacija, malih tvrtki i honorarnih profesionalaca, potencijala coworking industrije, povezivanja i međusobnog utjecaja coworkinga i kulture te usporedbe i razlikovanja coworking i co-living koncepata. Drugi dan konferencije organiziran je po formatu „Unconference“, gdje su sudionici konferencije sami predlagali teme i moderirali radne skupine, dok su treći dan coworking stručnjaci razgovarali sa sudionicima i odgovarali na specifičnosti i prepreke određenih coworking prostora. Takvu interaktivnu raspravu vodili su pet coworking stručnjaka, i to za postizanje i stvaranje osjećaja zajednice u coworking prostoru, upravljanja coworking prostorom u ruralnim dijelovima, strateškom planiranju evenata, uspostavljanju partnerstva te brenidranja prostora. Nakon rasprave uslijedilo je coworking pitching natjecanje, odnosno natjecanje u kratkim promotivnim prezentacijama, bilo za coworking prostor, projekt, tvrtku ili određenog pojedinca.
Agencija za investicije i konkurentnost, u suradnji sa Agencijom za razvoj Zadarske županije ZADROM NOVOM je, u četvrtak 16. studenog, organizirala poludnevnu radionicu o mogućnostima kombiniranog financiranja javne infrastrukture.
Model kombiniranja javno-privatnog partnerstva i europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) u okviru Regionalne politike kao i Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) u okviru Plana ulaganja za EU (tkz.“Junckerovog plana“), te ostalih alternativnih oblika financiranja od naročitog je interesa za zemlje članice koje glavninu izvora financiranja izgradnje javne infrastrukture planiraju u obliku subvencija. U sljedećoj financijskoj perspektivi EU 2021. – 2027. predviđena je veća primjena modela kombiniranog financiranja javne infrastrukture.
Predstavnicima jedinica lokalne samouprave te drugih javnopravnih tijela predstavljene su konkretne mogućnosti u korištenju kombiniranog oblika bespovratnih pomoći EU te javno-privatnog partnerstva, nove mogućnosti koje pružaju fondovi EU u okviru modela javno-privatnog partnerstva i načina na koji mogu u značajnoj mjeri povećati razinu pružanja javnih usluga uz niže troškove, manju razinu zaduženosti i ostvarivanje veće razine sufinanciranja javnih projekata.
Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA je 09. studenog 2017., u suradnji s Inovativnim Zadar d.o.o. i Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak – HBOR-om, organizirala Informativni dan za poduzetnike Zadarske županije.
Zaposlenici ZADRE NOVE kontinuirano prate stanje na području malog i srednjeg poduzetništva, poglavito mogućnosti financiranja i sufinanciranja poslovnih subjekata. Kako bi približili poduzetnicima uvid u trenutno dostupne izvore financiranja, predstavljeni su otvoreni natječaji i natječaji u najavi nacionalnih i EU fondova te programi ESIF zajmova, financijskog instrumenta Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije – HAMAG BICRO-a. Voditeljica Područnog ureda HBOR-a za Dalmaciju, gđa. Mira Krneta predstavila je programe kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva Hrvatske banke za obnovu i razvitak.
Informativnom danu nazočili su poduzetnici iz različitih područja poslovanja, koji su na jednom mjestu dobili informacije o natječajima, načinu prijave, administrativnim zahtjevima, mogućnostima zatvaranja financijske konstrukcije te druge informacije relevantne za razvoj poslovanja. Nakon prezentacije održali su se također pojedinačni razgovori o navedenim temama sa zainteresiranim poduzetnicima.
