Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Upravljačko tijelo Operativnog programa “Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020.”, donijelo je treću Odluku o financiranju 26 projekata ukupne vrijednosti 61.941.649,33 kuna u okviru Poziva na dostavu projektnih prijedloga “Nastavak unaprjeđenja usluga za djecu u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja” (UP.02.2.2.16) koji se financira sredstvima Europskog socijalnog fonda.

Na popisu od 26 projekata našao se i projekt "Morska vila iz Nina: Dječji vrtić s unaprijeđenim uslugama po mjeri djeteta" ukupne vrijednosti 1.081.264,95 kuna. Projekt se financira iz Europskog socijalnog fonda u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.

Cilj projekta je produljenjem rada uskladiti i poboljšati usluge Dječjeg vrtića Morska vila s potrebama djece i roditelja. Ujedno će omogućiti institucionalnu skrb za djecu i u ruralnom području Grada Nina kako bi roditelji i skrbnici uskladili poslovni i obiteljski život s ciljem sprječavanja depopulacije. Uz prijavitelja, Grad Nin, partner na projektu je DV Morska vila sa svojim objektima u Ninu i Poljica Brigu. Aktivnostima koje uključuju edukaciju i zapošljavanje djelatnika, uvođenje novih programa i produljenje rada bit će obuhvaćena djeca u matičnom i područnom objektu.

Agencija ZADRA NOVA kao regionalni koordinator, u suradnji s prijaviteljem, pripremila je i prijavila projekt. Angažman Agencije na ovom projektu omogućava projekt ZADRA NOVA ZA VAS kroz koji se financira rad djelatnika Agencije, a usluge pripreme i provedbe ne stvaraju financijski teret za prijavitelje i partnere. Projekt je sufinanciran sredstvima tehničke pomoći u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Još manje od tjedan dana otvoreno je savjetovanje s javnošću o Planu razvoja Zadarske županije za razdoblje od 2021. do 2027. godine. Naime, na mrežnim stranicama Zadarske županije savjetovanje je otvoreno od 17. studenoga do 20. prosinca 2021. godine.

Plan razvoja Zadarske županije temeljni je srednjoročni akt strateškog planiranja od značaja za Zadarsku županiju kojim se definiraju posebni ciljevi za provedbu strateških ciljeva iz dugoročnih akata strateškog planiranja.

Sukladno Zakonu o regionalnom razvoju i Zakonu o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem, Županijska skupština Zadarske županije donijela je Odluku o pokretanju postupka izrade Plana razvoja Zadarske županije za razdoblje od 2021. do 2027. godine te je ovlastila regionalnog koordinatora Javnu ustanovu Agenciju za razvoj Zadarske županije ZADRU NOVU za izradu i koordinaciju Plana razvoja.

„Važnost ovog dokumenta je u činjenici da se njime stvara okvir za daljnji razvoj Zadarske županije. On je temelj za privlačenje EU sredstava jer teže ćete dobiti EU sredstva ako tema kojom se bavi projekt nije prepoznata kao razvojna potreba u Planu razvoja.“ – istaknula je ravnateljica Agencije Marina Dujmović Vuković te pozvala javnost da se uključi u proces savjetovanja tj. komentiranja dokumenta.

„U ranijim fazama izrade Plana nastojali smo uključiti što veći broj stručnjaka i tijela javnog i privatnog sektora kako bi dobili što širu sliku stanja i potreba. Tijekom postupka izrade održano je 14 fokus grupa u svrhu identifikacije razvojnih potreba i prioriteta Zadarske županije koji su obuhvaćeni kroz 20 posebnih ciljeva. U cjelokupan proces izrade Plana razvoja uključeno je 127 organizacija te 267 stručnjaka iz različitih razvojnih područja.“ – pojasnila je ravnateljica Dujmović Vuković.

Planom razvoja Zadarske županije utvrđuje se srednjoročna vizija, prioriteti i ciljevi razvoja Zadarske županije te drugi obvezujući elementi sadržaja srednjoročnih akata strateškog planiranja na područnoj (regionalnoj) razini propisani zakonom kojim se uređuje sustav strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske. Ciljevi koji se žele postići savjetovanjem s javnošću su upoznavanje zainteresiranih korisnika o sadržaju Plana.

Sukladno Zakonu o pravu na pristup provodi se postupak savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Postupak savjetovanja provest će se sukladno Kodeksu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata, stavljanjem Plana na službene web stranice Zadarske županije s mogućnošću sudionika da elektronskom poštom ili u pisanom obliku dostave svoje komentare, primjedbe i prijedloge prema na stranicama raspoloživom obrascu.

Poziv na savjetovanje s pratećim dokumentima dostupan je na poveznici.

Početna konferencija projekta "Mobilni tim Niste sami" održana je u srijedu 15. prosinca 2021. godine u prostorijama Gradske knjižnice Zadar.

Okupljenima su se obratili ravnateljica Doma za odrasle osobe Zemunik, Nataša Petrušić, zatim ravnateljica Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, Marina Dujmović Vuković te voditeljica projekta Matea Šaban iz Agencije ZADRA NOVA koja je ujedno i predstavila projekt.

Ovim projektom uspostavit će se nova socijalna usluga - psihosocijalna podrška u zajednici za odrasle osobe osnivanjem mobilnog tima. Osim Doma za odrasle osobe Zemunik, partneri na projektu su Caritas Zadarske nadbiskupije, Grad Nin te općine Novigrad i Galovac. Uspostavom nove socijalne usluge mobilnih timova za psihosocijalnu podršku osobama s mentalnim poteškoćama doprinijet će se kvaliteti života osobama s invaliditetom i članovima njihovih obitelji te će uvelike potaknuti deinstitucionalizaciju i prevenirati buduću institucionalizaciju osoba s invaliditetom.

Projekt je u potpunosti financiran sredstvima Europskog socijalnog fonda kroz Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali u iznosu od 1.757.700,00 kuna, a vrijeme trajanje njegove provedbe je od 30. travnja 2021. do 30. travnja 2023. godine.

„Dom za odrasle osobe Zemunik, zajedno s partnerima, prepoznao je potrebe stanovništva lokalne zajednice te je osmislio projekt koji je usmjeren ka zadovoljavanju potreba jedne od najranjivijih skupina – osoba sa invaliditetom. U Zadarskoj županiji živi 19.836 osoba s invaliditetom što čini 11,8% ukupnog stanovništva Zadarske županije. Veći dio osoba s invaliditetom nalazi se u naseljima koja su disperzirana u prostoru te imaju mali broj stanovnika. Istima su, zbog prethodno navedenog, slabo dostupne pojedine socijalne usluge. Stoga, glavni ciljevi projekta je razvijanje izvaninstitucijskih socijalnih usluga i socijalne infrastrukture, poboljšanje standarda i teritorijalna uravnoteženost sustava socijalne skrbi na području Zadarske županije, poticanje deinstitucionalizacije i prevencija buduće institucionalizacije osoba s invaliditetom, širenje mreže socijalnih usluga i podrške osobama s invaliditetom i njihovim obiteljima te podizanje stupnja samostalnosti osoba sa invaliditetom kao i jačanje socijalne uključenosti osoba u nepovoljnom položaju.“ – kazala je ravnateljica Petrušić.

„Zahvaljujući angažmanu Doma za odrasle osobe Zemunik i Caritasa Zadarske nadbiskupije napravit će se korak ka rušenju predrasuda koje društvo ima o osobama s invaliditetom. Ovaj projekt i bespovratna EU sredstva omogućit će bolju integraciju osoba s invaliditetom u društvo te će se unaprijediti njihova kvaliteta života.“ – istaknula je ravnateljica Dujmović Vuković te dodala: „Osim iznimno velike socijalne dimenzije koju ima za zajednicu, važnost ovog projekta je i u ekonomskoj sferi, jer su projektom osigurana sredstva za plaće 10 stručnjaka koji će raditi s osobama s invaliditetom.“.

Projektom je ukupno obuhvaćeno 40 odraslih osoba s utvrđenim invaliditetom. U sklopu projekta je formiran Mobilni tim sastavljen od psihologinje, njegovateljice i socijalnog radnika, predstoji zapošljavanje fizioterapeuta i vozača te je kao takav zamišljen da pruži što širi spektar usluga svojim korisnicima i njihovim obiteljima. Riječ je o uslugama psihosocijalne podrške, savjetovanja pomaganja i osnaživanja tj. rehabilitacije s ciljem razvoja i očuvanja kognitivnih, funkcionalnih, komunikacijskih ili socijalnih vještina korisnika. Mobilni tim obilazi 15 korisnika i članove njihovih obitelji na području općina partnera te 5 korisnika smještenih u Dom Zemunik koji bi trebali proći proces deinstitucionalizacije. Navedenih 5 korisnika Doma će za vrijeme provedbe projekta biti uključeni u aktivnosti osamostaljivanja s konačnim ciljem preseljenja u stan u vlasništvu Doma u kojem bi isti živjeli uz minimalnu potporu ustanove.

Caritas Zadarske nadbiskupije organizira kreativne radionice te provodi socijalne usluge savjetovanja i pomaganja te usluge psihosocijalne podrške za 20 korisnika s utvrđenim invaliditetom, a koji se nalaze u njihovoj bazi korisnika.

Ono što se očekuje po završetku ovog projekta jest uspostavljanje nove socijalne usluge mobilnih timova za psihosocijalnu podršku osobama u potrebi, povećanje kvalitete života osoba s invaliditetom i članovima njihovih obitelji, prevencija buduće institucionalizacije osoba s invaliditetom.

Agencija ZADRA NOVA kao regionalni koordinator, u suradnji s prijaviteljem, pripremila je i prijavila projekt te će sudjelovati i u njegovoj provedbi. Angažman Agencije na ovom projektu omogućuje projekt ZADRA NOVA ZA VAS kroz koji se financira rad djelatnika Agencije, a usluge pripreme i provedbe ne stvaraju financijski teret za prijavitelje i partnere. Projekt je sufinanciran sredstvima tehničke pomoći u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Europska unija je u 2021. godini pokrenula Konferenciju o budućnosti Europe. Riječ je o nizu aktivnosti koje omogućuju ljudima iz cijele Europe da podijele svoje ideje i doprinesu oblikovanju zajedničke budućnosti. Svi mi možemo doprinijeti Konferenciji o budućnosti Europe.

Tijekom druženja predstavit ćemo ciljeve Konferencije, mogućnosti sudjelovanja te ćete ujedno i Vi sami moći dati doprinos oblikovanju europske budućnosti. 

Pozivamo zainteresirane udruge da nam se pridruže na zajedničkom druženju u ponedjeljak 20. prosinca 2021. godine s početkom u 13 sati, u Centru za kreativne industrije Zadar na adresi Put Murvice 3A.

Zbog organizacijskih potreba, molimo da svoje sudjelovanje potvrdite do petka 17. prosinca do 12 sati na adresu e-pošte marija.dusevic@zadra.hr.

Sukladno ciljevima i obuhvatu projekta MIMOSA koji se provodi u sklopu Programa prekogranične suradnje INTERREG V-A Italija – Hrvatska 2014.–2020., Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, u suradnji s ugovorenim partnerom, provodi analizu učinkovitosti sadašnjih multimodalnih pomorskih prijevoznih rješenja u svrhu kreiranja budućih učinkovitijih modela.

Za sada je u sklopu analize istraživana potražnja prijevoza talijanskih putnika koji su boravili u Hrvatskoj prije pandemije Covid dok će se u nastavku analize istraživati njihove navike te načini prijevoza za vrijeme Covid razdoblja.

Od 2010. do 2019. godine, broj turističkih dolazaka u Republiku Hrvatsku je iz godine u godinu konstantno rastao s prosječnim godišnjim trendom rasta od 2,17 % .

Otoke na sjevernom Jadranu su više posjećivali talijanski turisti od otoka u Dalmaciji prvenstveno zbog blizine destinacije i veće razine prometne ponude između Istre, Primorja i Italije. Korelacija između broja turističkih dolazaka i pomorske prometne ponude vidljiva je i za otoke Lošinj i Pag koji imaju najveći udio dolazaka talijanskih turista u ukupnom broju dolazaka, a jedini su otoci koji su brodskom linijom izravno povezani s Italijom.

Najveći broj talijanskih turista godišnje boravio je na otocima Krku (84.330), Pagu (60.151), Lošinju (36.461), Cresu (22.840) i Rabu (21.846). Navedene vrijednosti čine prosjek dolazaka 2018. i 2019. godine.
Zanimljivo je da čak 12 otoka bilježi veći broj dolazaka talijanskih turista od broja lokalnog stanovništva kao npr. otok Cres s 7,42 i Pag s 6,64 talijanska turista po jednom stanovniku otoka, te zatim otoci Lošinj s 4,81, Krk s 4,35, Krapanj s 3,5 i Rab s 2,34 talijanska turista po jednom stalnom stanovniku otoka.

Većina talijanskih turista u Hrvatsku putuje osobnim vozilom, njih čak 86 %, što je više od prosjeka u odnosu na turiste iz ostalih zemalja, bez obzira na to što je put automobilom daleko manje izravan od putovanja brodom, osobito za južno područje Italije. Također, osobni automobil se najviše koristi i za kretanje turista unutar Hrvatske što je djelomično posljedica smanjene prometne ponude, međugranične i lokalne (javni gradski prijevoz, bicikl i sl.) stoga bi se njenim unaprjeđenjem smanjio i pritisak na cestovni prijevoz.

Više informacija možete doznati ovdje.

Ministarstvo nastavlja rad na izradi analize učinkovitosti multimodalnih pomorskih prijevoznih rješenja u sklopu koje će biti predstavljeni i pilot projekti koji bi se u budućnosti mogli primijeniti na hrvatske otoke pošto je prometno planiranje koje uključuje integraciju različitih prometnih podsustava nužno za efikasniju mobilnost.

Više o projektu MIMOSA doznajte ovdje.

U sklopu projekta PEPSEA - Protecting the Enclosed Parts of the Sea in Adriatic from Pollution, u srijedu 8. prosinca 2021. godine, počelo je postavljanje opreme za nadzor u kanjonu rijeke Zrmanje.

Osnovni cilj projekta je povećati stupanj zaštite mora i priobalja od onečišćenja s brodova, platformi i kopnenih izvora onečišćenja te zaštititi način života stanovništva uz obalno područje Jadranskog mora i očuvati biološku raznolikost jadranske regije. Na prostoru Zadarske županije definirane su dvije pilot lokacije za provedbu projektnih aktivnosti – kanjon Zrmanje i luka u Salima.

Postavljanju opreme prisustvovali su ravnateljica Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA Marina Dujmović Vuković, načelnik općine Jasenice Stipe Vulić te direktor tvrtke GEOLUX d.o.o. Tomislav Grubeša.

„Kroz ovaj projekt i talijanska i hrvatska strana nastoje spriječiti i poboljšati stanje te na ovaj način osigurati kvalitetniju i prevenciju i nadzor. Ide se prema cilju osiguravanja boljeg života ljudi u priobalju. U našoj županiji ovakvi će se uređaji postaviti na Zrmanji i Salima. Također, ovakve uređaje postavit ćemo i u Splitsko-dalmatinskoj te Šibensko-kninskoj županiji.“- kazala je ravnateljica Dujmović Vuković.

Načelnik Vulić nije krio oduševljenje postavljanjem senzora jer će sad u vrlo kratkom roku dobivati informacije o potencijalnom zagađenju Zrmanje što dovodi do pravovremenog reagiranja.

„Uređaji će se postaviti na stijenu iznad vrulja odnosno izvora gdje su znanstvenici već prije utvrdili da iz tog mjesta izlazi nafta koja se prosijava kroz krški teren.“- objasnio je direktor Grubeša.

„Samo ove godine, u preko 50 zemalja svijeta, izvezeni su takvi uređaji koji se koriste za detekciju i hidroloških i ekoloških parametara na brojnim svjetskim rijekama i jezerima, a najmanje u Hrvatskoj. Zapravo nam je jako drago da napokon imamo priliku takvo nešto staviti i kod nas. Ovo je kompletno hrvatski proizvod koji je proizveden i razvijen u Hrvatskoj i evo sad će od zagađenja štititi hrvatske rijeke, odnosno rijeku Zrmanju.“- dodao je Grubeša.  

Vrijednost opreme s PDV-om iznosi 350.825,00 kn. Nabavljen je senzor za detekciju ulja na površini vode, beskontaktni mjerač vodostaja, beskontaktni mjerač površinske brzine vode, meteorološka stanica te videonadzor inteligentnog sustava za nadzor pomorskog prometa te klasifikaciju plovila za dvije navedene lokacije na području Zadarske županije. Svrha nabavljene opreme je pravovremena detekcija onečišćenja s ciljem smanjenja posljedica istog.

Nakon postavljanja opreme u kanjonu Zrmanje, iduća aktivnost je postavljanje opreme u luci Sali.

U sklopu projekta nabavila se i dodatna oprema za nadzor, među kojom je i dron kojim će se nadzirati zadarski akvatorij u skladu s najnovijim tehnologijama. Oprema će biti na raspolaganju Operativnom centru Zadarske županije za provedbu plana intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora u Zadarskoj županiji, a bit će smještena u Javnoj vatrogasnoj postrojbi koja ima 24 satno dežurstvo.

Projekt PEPSEA sufinanciran je iz Programa prekogranične suradnje Italija – Hrvatska 2014.-2020. Nositelj projekta je Agencija za regionalni razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, a u projektu sudjeluje još sedam partnera, tri hrvatska i četiri talijanska. Provedba projekta počela je 1. siječnja 2019. godine, a kraj je predviđen 30. lipnja 2022. godine. Ukupna vrijednost projekta PEPSEA iznosi 2,9 milijuna eura. Udio Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA iznosi 591.308,90 eura, od čega su bespovratna EU sredstva 502.612,56 eura.

Europski satelit iz sustava Galileo koji nosi ime Nikoline Rudić iz Garića kod Ražanca spreman je za lansiranje u Zemljinu orbitu. Ako to dopuste lokalni vremenski uvjeti na području Europske svemirske postaje u Kourou (Francuska Gvajana) planirano je lansiranje satelita noćas u 01:31 po Srednjoeuropskom vremenu.

Kontekst

Europska komisija organizirala je od 14. studenoga 2019. do 31. siječnja 2020. u Hrvatskoj, Norveškoj i Švicarskoj uzbudljivi natječaj za djecu rođenu između 2008. i 2013. koja žive u Hrvatskoj, Norveškoj i Švicarskoj. Iz svake od tih triju zemalja odabran je jedan pobjednik.

Ocjenjivački žiri čiji su članovi Lidija Kralj (pomoćnica ministra, Uprava za potporu i unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja, Ministarstvo znanosti i obrazovanja), Dragan Rosa (znanstvenik, Hrvatsko astronomsko društvo) i Ingeborg Fülepp (umjetnik) odabrao je Nikolinu Rudić kao pobjednicu za Hrvatsku. U natjecanju su sudjelovala 1544 učenika iz Hrvatske, a neovisni žiri odabrao je pobjednički rad između trideset preodabranih radova. Svaki učenik je za sudjelovanje trebao poslati kreativan rad na temu „Snovi o svemiru”. Bili su prihvatljivi radovi bez obzira na metode crtanja, bojanja ili slikanja.

Po pobjednicima iz Hrvatske, Norveške i Švicarske nazvani su sateliti iz europskog sustava satelitske navigacije Galileo. Stoga, satelit pod nazivom „Nikolina“ postat će dio Galilea.

Galileo je neovisni globalni navigacijski satelitski sustav Europske unije koji Europi omogućuje vodeće mjesto u razvoju svemirskih tehnologija. Sustav se sastoji od 30 satelita pod europskim civilnim nadzorom. Usluge sustava kompatibilne su i većinom interoperabilne s američkim GPS-om i ruskim GLONASS-om, ali u potpunosti neovisne o njima. Satelitski sustav ima brojne primjene u području upravljanja prijevozom, traganju i spašavanju, poljoprivredi ili bilo kojoj usluzi koja se temelji na određivanju lokacije. Galileo pruža vrlo točne podatke o položaju kao i besplatnu otvorenu uslugu, javno reguliranu uslugu (PRS) za državne korisnike te uslugu traženja i spašavanja (europski doprinos međunarodnom programu za spašavanje Cospas-Sarsat).

Usluge sustava Galileo dostupne su tek od prosinca 2016., ali njima se već koristi velik broj građana. Sustav podržava funkcioniranje brojnih sektora europskog gospodarstva kao što su elektroenergetske mreže, poduzeća za upravljanje flotama, financijske transakcije, rekreativna industrija, pomorski sektor te operacije spašavanja i mirovne misije.

Očekuje se da će sustav uspostavljen u okviru programa Galileo tijekom razdoblja od 20 godina doprinijeti gospodarstvu EU-a u iznosu od oko 90 milijardi eura. To uključuje izravne prihode za svemirsku industriju i industriju prijemnika te neizravne prihode za društvo kao što su npr. učinkovitiji prometni sustavi i učinkovitije operacije spašavanja.

Više informacija

Prijenos lansiranja: https://youtu.be/bysyEo1OqXA

U Domu Zadarske županije održana je, 30. studenog 2021. godine, sjednica Koordinacijskog vijeća za Jadransku Hrvatsku na kojoj je, uz predstavnike sedam jadranskih županija, nazočilo izaslanstvo Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije predvođeno ministricom Natašom Tramišak i državnim tajnikom Šimom Erlićem.

"Volimo istaknuti podatak kako je Zadarska županija bila prilično uspješna u povlačenju sredstava iz EU fondova jer je do sada ukupno ugovoreno 3,7 milijardi kuna vrijednih projekata, no da bi u tom smjeru nastavili dalje okupili smo se danas kako bi usvojili Plan za industrijsku tranziciju Jadranske Hrvatske. Radi se o novom dokumentu i novom alatu u regionalnom razvoju, ali vjerujemo da će nam on omogućiti da se dalje svi skupa razvijamo u smjeru u kojem smo to zacrtali, naravno uz pomoć sredstava EU. Govorimo o izdašnoj omotinici o 25 milijardi eura koji nam se smiješe." - okupljenima se uvodno obratio župan Zadarske županije Božidar Longin.

"U tome će nam sigurno pomoći i EU sredstva. U suradnji s našim regionalnim koordinatorom Agencijom ZADRA NOVA, te drugim razvojnim agencijama, gradovima i općinama, Zadarska županija spremna dočekuje prilika za financiranje iz novog razdoblja koje je pred nama. Naš cilj je i treba biti da za deset godina postignemo makar prosjek Europske unije. Odgovornost u tome nije samo na središnjoj razini vlasti, nego i na regionalnoj i lokalnoj. Vjerujem da Plan za industrijsku tranziciju Jadranske Hrvatske, koji nam je prezentirala ministrica Tramišak, predstavlja uspješnu osnovu da nastavimo u tom smjeru."- zaključio je Longin.

"Usvojili smo danas važan dokument, Plan industrijske tranzicije Jadranske Hrvatske. Svi mi okupljeni ovdje itekako znamo koliko je to važno, ponajviše zbog približavane samog programiranja fondova Europske unije i načina korištenja europskih fondova u razdoblju koje je pred nama, od 2021. do 2027. godine. Po prvi puta smo se, osim na nacionalnoj razini, približili regionalnim strategijama pametne specijalizacije - rekla je ministrica Tramišak. 

"Svaka od tri regije, Panonska, Sjeverna i Jadranska Hrvatska imaj svoj plan industrijske tranzicije, no svima je zajedničko kako povećati zaposlenost tako i jačati samu regiju u cijelosti pa tako stvarati nove regionalne brendove. Znamo da je turizam najznačajnija grana ove, Jadranske regije, no jednako tako i cijele zemlje. Međutim, sama nas je pandemija osvijestila kako je ona jako krhka i kako moramo ojačati i druge gospodarske grane, prvenstveno u proizvodnji hrane, zdrave i kvalitetne hrane. Prepoznali smo u Jadranskoj regiji sektor plavog i zelenog rasta, odnosno akvakulturu i ribarstvo. Prepoznali smo i sektor zdravstvene i farmaceutske industrije, ali isto tako i zdravstvenog i wellness turizma, ali i ICT industrije, odnosno ICT sektora i kulturnih i kreativnih industrija." - istaknula je ministrica te dodala kako ovih sedam županija može stvarati strateška partnerstva u onom sektoru u kojem se prepoznaju i zajednički konkurirati za javne pozive koje će Ministrarstvo raspisivati već od sljedeće godine. 

U sklopu „Dana otvorenih vrata EU projekata“, Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA održala je, 29. studenog 2021. godine, mjeru informiranja na temu „Financijski instrumenti“ virtualnim putem.

Voditeljica Službe za financijske instrumente pri Upravi za provedbu operativnih programa i financijskih instrumenata Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Dijana Bezjak predstavila je javnopravnim tijelima i poduzetnicima s područja Zadarske županije mogućnosti koje pružaju financijski instrumenti, način na koji se isti realiziraju kao i primjere dobre prakse.

Okupljene je pozdravila ravnateljica Agencija ZADRA NOVA Marina Dujmović Vuković.

Ova mjera informiranja ostvaruje cilj kampanje „Dana otvorenih vrata EU projekata“, tj. potiče građane da otkriju i nauče više o projektima koje Europska unija financira diljem Europe, ali ih istovremeno educira o prilikama i mogućnostima za nove projekte.

Mjera informiranja organizirana je u sklopu projekta ZADRA NOVA ZA VAS. Agencija ZADRA NOVA kao regionalni koordinator provodi projekt ZADRA NOVA ZA VAS, sufinanciran sredstvima Tehničke pomoći iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Cilj projekta je povećati korištenje dostupnih sredstava iz EU fondova i to kroz pružanje potpore javnopravnim tijelima i javnim ustanovama s područja Zadarske županije za adekvatno planiranje i provedbu mjera usmjerenih na korištenje sredstava iz EU fondova.

Hrvatska banka za obnovu i razvitak, u suradnji s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja, osigurala je dodatnih 175,2 milijuna kuna za provedbu financijskog instrumenta „ESIF krediti za javnu rasvjetu“. Ovim povećanjem ukupno je javnom sektoru stavljeno na raspolaganje više od 327 milijuna kuna izuzetno povoljnih sredstava za ulaganje u javnu rasvjetu. Naime, zbog velike potražnje i interesa, inicijalno osiguran iznos od 152 milijuna kuna u vrlo kratkom roku je u cijelosti iskorišten.

KAMATNE STOPE OD 0,1 POSTO

Sredstva financijskog instrumenta „ESIF krediti za javnu rasvjetu“ namijenjena su ulaganjima koja će rezultirati smanjenjem potrošnje električne energije u projektnim cjelinama javne rasvjete krajnjeg primatelja od najmanje 50% u odnosu na postojeće stanje, odnosno u odnosu na referentnu potrošnju energije za potrebe projektnih cjelina javne rasvjete.

U okviru ovog instrumenta, jedinicama lokalne samouprave odobravat će se krediti u rasponu od 500 tisuća do 50 milijuna kuna uz nisku kamatnu stopu koja se određuje prema indeksu razvijenosti jedinice lokalne samouprave na čijem se području projekt provodi: 0,1 posto za najmanje razvijena područja (skupine 1. – 4.), 0,25 posto za srednje razvijena područja (skupine 5. i 6.) te 0,5 posto za najrazvijenija područja (skupina 7. i 8.). Krediti se mogu odobriti na rok otplate do 10 godina, uključujući do 6 mjeseci počeka.

Osim iznimno niske kamatne stope, dodanu vrijednost „ESIF Kredita za javnu rasvjetu“ čini i oslobođenje od plaćanja svih naknada čime ovi krediti predstavljaju najpovoljniji izvor financiranja za postizanje energetskih ušteda u sustavu javne rasvjete jedinica lokalne samouprave.

Od početka provedbe ovog FI, ugovoren je 31 kredit u ukupnom iznosu 135,92 milijuna kuna te su krajnji primatelji temeljem ovog FI ostvarili smanjenje potrošnje električne energije za javnu rasvjetu na razini RH u prosjeku 78%.

BESPLATNA IZRADA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE

HBOR je investitorima iz javnog i privatnog sektora koji planiraju ulaganje u povećanje energetske učinkovitosti, obnovljive izvore energije ili javnu rasvjetu osigurao bespovratna sredstva u ukupnom iznosu većem od 2 milijuna eura zahvaljujući provedbi ELENA programa u svrhu financiranja projektne dokumentacije (poslovni plan, energetski pregled, glavni projekt itd.) i povezanih savjetodavnih usluga za projekte energetske učinkovitosti.

Do sada je kroz ovaj program izdana suglasnost za izradu projektne dokumentacije za 54 projekta u ukupnom iznosu od 9,2 milijuna kuna.

Usluge tehničke pomoći pružaju vanjski stručnjaci (konzultanti) koje je HBOR odabrao kroz proces javne nabave.

Više o tome doznajte ovdje.