Ministarstvo poduzetništva i obrta objavljuje Izmjene i dopunu Otvorenog javnog poziva za podnošenje prijava za sudjelovanje u Programu obrazovanja za međunarodno poslovanje International Trade Management ITM 2014 koji se u Republici Hrvatskoj provodi prvi put, u suradnji s ITM Worldwide iz Kraljevine Švedske.
Više informacija pročitajte ovdje.
Svečanim uručivanjem ugovora, Ministarstvo poduzetništva i obrta dodijelilo je danas bespovratna sredstva Poduzetničkog impulsa 2014. u okviru Prioriteta 1: Jačanje konkurentnosti malog gospodarstva, za Mjeru B2: Inovacije u poduzetništvu. Bespovratna sredstva ostvarilo je ukupno 17 projekata, od čega su tri namijenjena fizičkim osobama, a 14 gospodarskim subjektima. Ukupna vrijednost dodijeljenih sredstava iznosi gotovo 6,2 milijuna kuna.
Prilikom dodjele bespovratnih sredstava, ministar poduzetništva i obrta Gordan Marasistaknuo je kako je zadovoljan brojem prijavljenih projekata i njihovom kvalitetom te dodao kako je siguran da su potpore otišle u prave ruke, gdje će biti upotrijebljene za stvaranje proizvoda visoke dodane vrijednosti i zapošljavanja.
„Odabranih 17 projekata u sljedeće dvije godine donijet će najmanje 113 novih radnih mjesta i gotovo 78 milijuna kuna više prihoda od izvoza, odnosno povećanje tih prihoda od 874,7 posto, što je izniman rezultat“, poručio je Maras dodajući kako potičući inovacije izravno potičemo gospodarski rast i pomažemo hrvatskom gospodarstvu da izađe iz krize, razvija se i stvara nova radna mjesta. Stoga je i cilj dodijeljenih potpora, prije svega, povećanje udjela inovativnih tvrtki u ukupnom broju gospodarskih subjekata, poticanje zapošljavanja u inovativnim gospodarskim subjektima, poticanje uvođenja inovativnih poslovnih modela u mikro i malim gospodarskim subjektima, poticanje razvoja mikro i malih gospodarskih subjekata i njihov rast, povećanje stope komercijalizacije inovativnih proizvoda ili usluga, preživljavanje novoosnovanih, na znanju utemeljenih subjekata i osiguranje trajnosti njihovog poslovanja te prelijevanje znanja na druge gospodarske subjekte i na druge sektore s ciljem povećanja nacionalnog inovacijskog kapaciteta.
Osvrnuvši se na rezultate prošlogodišnjih projekata, kada je broj novootvorenih radnih mjesta nadmašio očekivanja, ministar Maras je poručio kako vjeruje da će i realizacija ovogodišnjih projekata također biti bolja od očekivanog.
U ime Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) koja je provodila Mjeru B2, prisutnima se obratio Darko Liović, predsjednik Uprave HAMAG-BICRO-a: „Inovacije su sastavni dio poduzetništva koji vodi produktivnosti i konkurentnosti te je bez njih nezamisliv napredak. Stoga nas veseli svake godine iznova vidjeti impresivne i vrlo kreativne projekte kojima smo preplavljeni. Hrvatska ima veliki istraživački i inovacijski intelektualni kapital i stoga smo zadovoljni što kao Agencija možemo podržati inovatore kao razvojne potencijale našeg gospodarstva i društva u cjelini.“
Među projektima koji su ostvarili potpore najviše je bilo onih koji se tiču računalnog programiranja, čak 12, a potporu su ostvarila i dva prerađivačka projekta, te projekti iz inženjerstva i s njim povezanim tehničkim savjetovanjem, djelatnosti putničkih agencija te botaničkih i zooloških vrtova i prirodnih rezervata.
Dobitnici potpora u okviru Mjere B2 kao kao fizičke osobe su:
- Maja Mesić, za projekt proizvodnje Boya bojica za crtanje
- Ivan Bosnić, za projekt ulaganja u razvoj i ranu komercijalizaciju softvera u oblaku „LegalTie“
- Mislav Radić, za projekt razvoja online booking servisa Marina Booker Adria
Gospodarski subjekti koji su ostvarili potporu su:
- Salona-Var d.o.o., za uvođenje komercijalizacija inovativnih pužnih transportera
- Diversitas IT sustavi d.o.o., za Mash.me – sustav za upravljanje digitalnim likovima
- Citus d.o.o., za dovršetak razvoja komercijalizacije proizvoda C@N Motion – interaktivni multimedijalni kiosk upravljan pokretom ruke ili tijela
- Five by Five d.o.o., za projekt naplata kreditnih kartica putem mobitela – AgentCASH mPOS
- EDC d.o.o., za projekt sustava nadzora nad vodoopskrbnom mrežom mjerenjem tlakova na protupožarnim telemetrijskim hidrantima
- Kreativni odjel d.o.o., za projekt Hyperviz 360, koji čini napredna tehnologija interaktivnih vizualizacija
- Pro Vox d.o.o., za Dreamtrix enfine programske alate koji omogućava brže i lakše programiranje aplikacija
- Itel d.o.o., za projekt Weather Routhing – optimalna ruta za brodove
- Alveus d.o.o., za projekt COMPA – tehnologija popravka čeličnih brodskih struktura i cijevi pomoću kompozitnih zakrpi
- Herbafarm – Magnolija d.o.o., za projekt Herbafertil – pokretanje proizvodnje biorazgradive vrećice s ogranomineralnim gnojivima i intenzivnu prihranu, rast i biološku sanaciju bilja
- IDxLabs j.d.o.o., za projekt Teddy The Guardian – koncept medicinskih senzora integriranih u plišanu igračku
- S.D. Informatika d.o.o., za projekt Uni Gluko – ICT sustav za kontrolu i upravljanje dijabetesom putem univerzalnog sučelja i platforme za učitavanje glukometara
- Slikoplat d.o.o., za projekt PhotoPay realtime Teyt Recognition (RTR) – softverski moduli za preponavanje teksta u realnom vremenu putem kamera mobilnih uređaja
- Omnisdata d.o.o., za projekt GIS Cloud Docs – prostorno beziran sustav za upravljanje dokumentima i informacijama
Budućnost Europe je povezana s njezinom snagom inovacije. Inovacije su sastavni dio strategije Europa 2020 koja ima za cilj stvoriti pametan, održiv i uključiv rast. Europa i njezine države članice i regije trebaju zajednički djelovati u Partnerstvu za pomoć procvata inovacija. Više o smjernicama EU u pogledu inovacija pročitajte u samom vodiču:http://bookshop.europa.eu/en/innovation-union-pbKI3213062/
Vlada Republike Hrvatske je donijela Strategiju pomorskog razvitka i integralne pomorske politike Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2020. godine za čiju je provedbu zaduženo Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture u suradnji s drugim tijelima državne i javne vlasti s nadležnostima u području pomorstva.Ciljevi Strategije su osnaživanje uloge pomorstva u razvoju i konkurentnosti Republike Hrvatske kroz politike i inicijative održivog rasta gospodarske aktivnosti na moru i u priobalju.
Cilj je i jačanje utjecaja hrvatskog pomorskog sektora na europskom i svjetskom tržištu, vrednovanje iznimnog geografskog položaja Jadranskog mora i njegovih ekoloških značajki, kao i razvoja visokih tehnologija i usluga u pomorstvu na temeljima tradicionalnih znanja i usvojenih sposobnosti, vodeći osobitu brigu o visokoj dostupnosti učinkovitih i modernih javnih usluga u pomorstvu, zaštiti morskog okoliša i sigurnosti plovidbe.
Temeljem navedenih potencijala, a s vizijom Hrvatske kao razvijene i prepoznatljive pomorske države Strategijom se utvrđuju dva temeljna strateška cilja; održivi rast i konkurentnost pomorskog gospodarstva i siguran i ekološki održiv pomorski promet, pomorska infrastruktura i pomorski prostor Republike Hrvatske.
Strategija utvrđuje niz konkretnih ciljeva čija je realizacija predviđena do 2020. godine pri čemu su neki od značajnijih:
- povećanje bruto tonaže hrvatske flote za 60 posto kroz porezne i fiskalne mjere,
- povećanje udjela pomorskog prometa u odnosu na druge vidove prometa (sa sadašnjih 22 na 24 posto), a sve kroz mjere daljnjeg razvoja brodarstva
- unaprjeđenje kvalitete sustava pružanja javnih usluga povezivanja otoka s kopnom i otoka međusobno, uz istovremeno smanjenje potreba za subvencioniranje obalnog linijskog pomorskog prometa po prevezenom putniku
- povećanje udjela časnika u ukupnom broju pomoraca sa 64 na 70 posto uz razvoj i promicanje Hrvatske kao međunarodnog centara izvrsnosti za školovanje pomoraca
Nadalje, lučki sustav kroz Strategiju pomorstva proživljava korjenitu promjenu jer se po prvi puta nastoji specijalizirati luke za pojedine djelatnosti:
- luku Rijeka za promet kontejnerskog i tekućeg tereta,
- luku Ploče za promet kontejnerskog i rasutog tereta dok se
- luke Zadar, Šibenik i Split orijentiraju se ka ro-ro /putničkom prometu,te kao luke za prihvat brodova na kružnim putovanjima
- Dubrovnik kao luku za prihvat brodova na kružnim putovanjima.
Republika Hrvatska se razvojem nautičkog turizma sve više promovira kao snažno i važno turističko odredište. S tim u vezi, kao posebni cilj razvoja „Nautičkog sektora“ želi se pozicionirati Hrvatsku kao najznačajnije nautičko odredište u Europi i na Mediteranu.
Više o Strategiji možete pročitati na: http://www.mppi.hr/UserDocsImages/Stragegija_pom_razvitka%20_uz_odluku_2…
Tijekom narednih sedam godina, putem Programa transnacionalne suradnje Središnja Europa 2014. – 2020. bit će dostupno 246 milijuna eura za financiranje suradnje izvan granica pojedinih država. Program predstavlja dio kohezijske politike Europske unije i sufinancirat će projekte suradnje u svrhu jačanja regionalnih inovacija, smanjenja emisije CO2, zaštite okoliša i kulturnih resursa i boljeg prometnog povezivanja središnje Europe.
Program se pokazao značajnim instrumentom za rješavanje zajedničkih izazova i potreba među regijama Austrije, Češke, Njemačke, Mađarske, Italije, Poljske, Slovačke i Slovenije. U novom razdoblju u Programu sudjeluje i Republika Hrvatska. S obzirom na relativno ograničena sredstva za transnacionalnu suradnju, fokus je usmjeren na jačanje kapaciteta putem razmjene dobrih praksi i testiranje novih, inovativnih pristupa, umjesto na velike investicije.
Nakon dvije godine detaljnih konzultacija s partnerima i dionicima, 18. srpnja 2014. godine konačan nacrt Programa suradnje poslan je Europskoj komisiji i objavljen na programskoj web stranici.
Nedavno je pokrenuta platforma „CENTRAL EUROPE 2020 Community“ kojoj je cilj pružiti pomoć u stvaranju projektnih ideja i traženju projektnih partnera. Pridruživanjem online zajednici, dionici imaju mogućnost predstaviti ili tražiti projektne ideje i profile potencijalnih partnera u okviru odgovarajućeg tematskog područja.
Nedavno je pokrenuta platforma „CENTRAL EUROPE 2020 Community“ kojoj je cilj pružiti pomoć u stvaranju projektnih ideja i traženju projektnih partnera. Pridruživanjem online zajednici, dionici imaju mogućnost predstaviti ili tražiti projektne ideje i profile potencijalnih partnera u okviru odgovarajućeg tematskog područja.
Registrirati se možete na: http://www.central2013.eu/nc/about-central/central-europe-community/regi…“
Projektne ideje: http://www.central2013.eu/index.php?id=37&no_cache=1#c187
Programska web stranica na kojoj se mogu naći sve relevantne informacije je http://www.central2013.eu/
Objavljen poziv za prijavu projektni prijedloga u Eurostars program za istraživanje i razvoj. Eurostars je zajednička inicijativa EUREKA-e i Europske komisije kojim upravlja EUREKA program. Obzirom na dugogodišnje uspješno postojanje EUREKA-e Europska komisija odlučila je dati doprinos razvojnim aktivnostima malih i srednjih poduzeća na način da sudjeluje u sufinanciranju do 25% od javnog udjela sufinanciranja.
Više o natjecateljima i intenzitetu potpore pročitajte ovdje.
Šesto izvješće Europske komisije za ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju pokazuje da kohezijska politika EU upučuje na ciljeve rasta strataegije Europa 2020 stvaranjem novih radnih mjesta i smanjenjem nejednakosti u cijeloj Europi. Gledajući naprijed 2014-2020, u izvješću se ističe kako će ulaganja biti usmjerena na ključna područja kao što su energetska učinkovitost, zapošljavanje, socijalna uključenost te mala i srednja poduzeća.Izvješće analizira stanje kohezije Unije te naglašava izazove s kojima se suočavaju nacionalne, regionalne i lokalne vlasti u prevladavanju utjecaja financijske i gospodarske krize. Posebno se utvrdilo da je kohezijska politika ublažila dramatičan pad javnih investicija, ubrizgavanjem prijeko potrebnih investicijskih sredstava u mnogim državama članicama i stvara važnu financijsku stabilnost koja služi za privlačenje privatnih investicija.
Brojke do sada (do kraja 2012.) pokazuju stvaranje oko 600.000 novih radnih mjesta, podržavanje 80.000 novih poslova, 5 milijuna građana dobivaju pristup širokopojasnom internetu i 3,3 milijuna ljudi ima poboljšanu opskrbu pitkom vodom.Ulaganja u periodu 2014.-2020. će ići još dalje s ulaganjima u ključne sektore kao što su niska razina ugljika u, konkurentnost malog i srednjeg poduzetništva, inovacije i zapošljavanje i socijalno uključivanje. Osigurano je više od 38 milijardi € za podršku na prijelaz na više ekološki gospodarstva, kroz ulaganja u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije.
Odluka o dodjeli financijske potpore za projektne prijedloge u okviru Poziva na dostavu projektnih prijedloga za 2014. g. za program Erasmus+ – Ključna aktivnost 2 za područje obrazovanja odraslih, rok 30. travnja 2014. godine objavljena je na stranicama Agencije za mobilnost i programe EU: http://www.mobilnost.hr/prilozi/05_1405689201_Odluka_o_dodjeli_financijs…
Privitak 1. uz Odluku o dodjeli financijske potpore nalazi se na: http://www.mobilnost.hr/prilozi/05_1405689263_Privitak_Odluke_o_dodjeli_…
Europska komisija i Europska investicijska banka (EIB) pokrenule su novu generaciju financijskih instrumenata EU za pružanje savjetodavnih usluga inovativnim tvrtkama za lakši pristup financijama. “InnovFin – EU financije za inovatore” sastoji se od niza prilagođenih elemenata, od jamstava do izravnog kreditiranja poduzeća. Daje podršku i najmanjim i najvećim istraživačkim i inovacijskim projekatima u EU i zemaljama kojima je dostupan program Horizon 2020.
