Predstavnice Agencije ZADRA NOVA sudjelovale su na konferenciji „Climate change adaptation and coastal resilience“ održanoj 28. veljače 2023. godine u Bruxellesu.

Organizatori konferenciju bili su Međuskupina za mora, rijeke, otoke i priobalna područja Europskog parlamenta (SEArica Intergrop) te Konferencija rubnih pomorskih regija (CPMR) i projekta „AdriaClim“ u kojem je Agencija ZADRA NOVA jedan od partnera.

Cilj konferencije bio je poticanje učinkovitije prilagodbe klimatskim promjenama i otpornost obale. Konkretnim primjerima iz različitih obalnih regija i morskih bazena, prikazano je kako i u kojoj mjeri regionalne vlasti i EU projekti rade na postizanju ciljeva previđenih Strategijom EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama (2020/2532(RSP)). Priobalne regije igraju važnu ulogu u ovom kontekstu jer učinke klimatskih promjena doživljavaju na svom teritoriju i pridonose osmišljavanju i provedbi strategija utemeljenih na iskustvu i dokazima.

Uz predstavnike projektnih partnera, sudionici konferencije iz Hrvatske su bile i Stella Arneri, ravnateljica uprave za teritorijalnu suradnju, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Republike Hrvatske te Dunja Mazzocco Drvar, ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.

Projekt "AdriaClim - Climate change information, monitoring and management tools for adaptation strategies in Adriatic coastal areas", strateški je projekt sufinanciran sredstvima Programa prekogranične suradnje INTERREG V-A Italija – Hrvatska 2014. – 2020. Cilj projekta je razvoj i poboljšanje postojećih sustava praćenja klimatskih promjena kroz poticanje razvoja strateških dokumenata i planova prilagodbe aktualnim promjenama u Jadranskom moru.

Vodeći partner je Regionalna agencija za zaštitu okoliša i energetiku iz Emilie Romagne. Hrvatski partneri na projektu su: Dubrovačko neretvanska županija; Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA; Javna ustanova za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije RERA S.D.; Institut Ruđer Bošković; Institut za oceanografiju i ribarstvo Split te Istarska županija (kao pridruženi partner).

Proračun projekta „AdriaClim“ iznosi 8.823.415,00 eura, uz stopu EU sufinanciranja od 85%. Razdoblje provedbe projekta je od 1. siječnja 2020. godine do 30. lipnja 2023. godine.

Dosadašnjom realizacijom projektnih aktivnosti hrvatski projektni partneri ostvarili su značajne rezultate u ostvarivanju projektnog cilja:

• Dubrovačko-neretvanska županija:

U suradnji s Institutom za oceanografiju i ribarstvo i Institutom Ruđer Bošković, Dubrovačko–neretvanska županija će kroz rezultate mjerenja i klimatske modele dati upute za unaprjeđenje postojećih lokalnih strategija adaptacije na klimatske promjene na području Neretve, a na širem području Uvale Slano izradit će se Plan prilagodbe klimatskim promjenama (adaptacijski plan).

• Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA:

Na pilot lokaciji, Sveučilišnom dobru Baštica, postavljen je inovativni sustav Aquaweb za prikupljanje vode iz zraka, a održane su i radionice te predavanja o biomimikrijskim rješenjima za navodnjavanje. Nabavljena je cisterna vodonosca za opskrbu pitkom vodom za područje Zadarske županije koja se suočavaju s nestašicom vode za piće tijekom sušnih razdoblja. U sklopu projekta donose se i Planovi prilagodbe ruralnog pilot područja Zadarske županije na temelju razvijenih pokazatelja. Uspostavilo se i Transnacionalno stručno upravljačko tijelo (TEMB), multidisciplinarno savjetodavno tijelo koje će olakšati definiranje rezultata projekta i njihovo prihvaćanje od strane korisnika. Na poziv Sveučilišta Massachusetts iz Bostona rezultati projekta su prezentirani predstavnicima Sveučilišta te je projektni tim obišao biomimikrijska rješenje implementirana od strane znanstvenika sa Sveučilišta Massachusetts u bostonskoj luci.

• Javna ustanova za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije RERA S.D.:

Nakon analize strateških dokumenata, a u suradnji sa Splitsko-dalmatinskom županijom, unaprijeđen je Obalni plan Splitsko-dalmatinske županije i to u dijelu erozije obale kroz izradu Smjernica za unaprjeđenje plana upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem Splitsko-dalmatinske županije u dijelu erozije plaža. Sam proces predstavlja primjer dobre prakse u suradnji znanstvenih i javnih institucija kroz Interreg projekt. Pristupom „odozdo prema gore“ došlo se do rješenja kojim će se nastojati unaprijediti postojeći plan.

• Institut Ruđer Bošković:

Institut Ruđer Bošković sudjelovao je u aktivnostima prikupljanja, obrade i modeliranja oceanografskih podataka važnih za otpornost i prilagodbu na klimatske promjene za područje Jadranskog mora. U sklopu projekta unaprijeđena je oceanografska mjerna oprema instituta kupnjom najsuvremenije oceanografske plutače koja je porinuta u obalno područje sjevernog Jadrana. Ova oceanografska plutača omogućila je prikupljanje opsežnog skupa meteoroloških i oceanografskih podataka u stvarnom vremenu, čime je postignut značajan napredak u prikupljanju točnih i pouzdanih klimatskih informacija.

• Institut za oceanografiju i ribarstvo Split:

Glavne aktivnosti Instituta za oceanografiju i ribarstvo Split u okviru projekta usmjerene su prema monitoringu  u kojem se prate i modeliraju prodori slane vode u estuariju rijeke Neretve te promjene u mikrobnoj hranidbenoj mreži i pojavama cvjetanja toksičnog fitoplanktona na području Splitsko-dalmatinske županije. Na temelju rezultata monitoringa s integriranim modelskim sustavima i analize višegodišnjih nizova oceanografskih podataka izradit će se smjernice za prilagodbu na očekivane klimatske promjene i ublažavanje njihovog nepovoljnog utjecaja za dva odabrana pilot područja – estuarij rijeke Neretve i Kaštelanski zaljev. Tijekom izrade Plana prilagodbe klimatskim promjenama proveden je participativni proces s ciljem uključivanja lokalnih dionika. Organizirane su tri radionice tijekom kojih su predstavljeni rezultati dosadašnjih istraživanja i iskustava utjecaja klimatskih promjena na pilot području te predložene mjere za prevenciju utjecaja i smanjivanje šteta. Radom u grupama s dionicima su se nadopunila znanja koja nedostaju te definirali ciljevi i aktivnosti.