S ciljem ubrzanja procesa povlačenja novaca iz EU fondova, Vlada Republike Hrvatske pokreće novi fond koji će već u sljedećoj godini raspolagati sa 150 do 170 milijuna kuna. Novi bi fond trebao biti jedan od okidača novog investicijskog ciklusa u sljedećoj godini. U Vladi pritom ističu kako je za projekte koji će se u sljedećoj godini sufinancirati iz blagajne EU-a u prijedlogu proračuna na stranu stavljeno 7,1 milijardu kuna iz sredstava EU, čemu još valja pribrojiti oko 700 milijuna kuna iz domaćih izvora. Novi Fond za sufinanciranje EU projekata puniti će se prihodima od poreza na dohodak. Naime, 1,5% ukupno ubranih sredstava od tog poreza trebalo bi se slijevati u njega, pa u Vladi očekuju da će on u sljedećoj godini raspolagati s najmanje 150, a možda i sa 170 milijuna kuna.

Svrha novog “fonda spasa” biti će da omogući financiranje domaće komponente u projektima jedinica regionalne i lokalne samouprave, a koja iznosi između 15 i 25% ukupne vrijednosti projekta s EU oznakom (u nekim slučajevima i više). Naime, upravo se problem domaće komponente kod mnogih od tih projekata pokazao teško premostivom preprekom s obzirom na to da brojne županije, gradovi i općine taj novac – jednostavno nemaju. Novim fondom projekti EU više na tome ne bi trebali zapinjati. Njime bi se trebalo pogurati i rješavanje ostalih problema na kojima zapinju projekti, poput žalbi u javnim nabavama ili problema s kojima se suočavaju građevinske tvrtke.

Onim najsiromašnijim jedinicama lokalne samouprave, svrstanim u kategoriju potpomognutih područja, na raspolaganju će u sljedećoj godini stajati još i dodatnih 30 milijuna kuna iz posebnog fonda, koje je već osnovalo Ministarstvo regionalnog razvoja i fonodva EU. Taj se novac, neće koristiti samo za sufinanciranje, nego i za pripremu projektne dokumentacije, pa će te jedinice praktično bez vlastitih ulaganja moći realizirati projekte koje financijski podupire EU. U praksi, to znači da bi se većina projekata na lokalnoj i regionalnoj razini, sufinanciranih novcem EU, od sljedeće godine trebala realizirati s malim ili gotovo nikakvim ulaganjima gradova, općina i županija. Ovo je prilika za brojne lokalne jedinice da krenu u obnovu i izgradnju komunalne infrastrukture, posebice prometnica, kao i u uređenje parkova i naselja, ali i gradnju turističkih objekata.