Nakon gotovo tri godine pregovora, stalni predstavnici država članica u EU dana 03. ožujka 2021. godine potvrdili su politički dogovor postignut s Europskim parlamentom te odobrili zakonodavne uredbe kojima je uređeno upravljanje gotovo jednom trećinom sedmogodišnjeg proračuna EU-a (preko 330 milijardi EUR) u razdoblju od 2021. do 2027.
Kohezijska politika predviđa višegodišnja ulaganja uglavnom usmjerena na manje razvijene zemlje i regije kako bi se potaknula socijalna, gospodarska i teritorijalna kohezija članica EU-a. Ovim zakonodavnim paketom omogućuje se ublažavanje dugoročnih socijalnih i gospodarskih posljedica pandemije COVID-19 te se pomaže funkcioniranju jedinstvenog tržišta.
Suzakonodavci su usuglasili pet novih ciljeva politike koji odražavaju glavne prioritete EU-a:
- Konkurentnija i pametnija Europa promicanjem inovativne i pametne gospodarske transformacije i regionalne povezanosti IKT-a
- Zelenija i otpornija Europa s nisko-ugljičnim prijelazom prema nula-ugljičnom gospodarstvu promicanjem prelaska na čistu i pravednu energiju, zelenih i plavih ulaganja, kružnog gospodarstva, ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama, prevencije i upravljanja rizicima te održivog urbanog razvoja
- Povezanija Europa jačanjem mobilnosti
- Europa s istaknutijom socijalnom i uključivom komponentom provedbe Europskog stupa socijalnih prava
- Europa bliža građanima poticanjem održivog i integriranog razvoja svih vrsta područja te lokalnih inicijativa
Zakonodavni paket za kohezijsku politiku odobren 3. ožujka 20201.:
Očekuje se da će Europski parlament potvrditi politički sporazum u ožujku te da će, nakon pravno-jezične revizije, nacrti propisa najvjerojatnije stupiti na snagu u lipnju.
Više informacija o zakonodavnom paketu možete pronaći na slijedećoj poveznici.
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije je 10. veljače 2021. pokrenulo postupak javnog savjetovanja o Nacrtu Smjernica za uspostavu urbanih područja i izradu Strategija razvoja urbanih područja za financijsko razdoblje 2021. – 2027., verzija 2.0. Uz predmetni postupak savjetovanja priloženo je obrazloženje u kojem se navode razlozi za donošenje predmetnih Smjernica te obrazloženje za provođenje postupka savjetovanja. Postupak savjetovanja je zatvoren 25. veljače 2021. godine, dok je objava Izvješća o provedenom savjetovanju planirana 11. ožujka 2021. Tijekom postupka savjetovanja zaprimljeno je 128 komentara na Nacrt Smjernica pri čemu se dio komentara odnosi na produljenje roka savjetovanja o Nacrtu Smjernica za dodatnih 15 dana uz prilaganje svih Dodataka, Priloga i Provedbenih dokumenata u cilju sveobuhvatnog sagledavanja predmetnih Smjernica.
Slijedom prethodno navedenog, Ministarstvo 11. ožujka 2021. ponovno otvara savjetovanje o istom nacrtu Smjernica koji je objavljen na javnom savjetovanju od 10. do 25. veljače 2021. pri čemu uz nacrt Smjernica dodatno objavljuje:
· 5 Dodataka:
o Dodatak 1.: Obrazac konačnog prijedloga obuhvata urbane aglomeracije/ područja
o Dodatak 2.: Obrazac Sporazuma o suradnji tijekom izrade i provedbe strategije razvoja urbanog područja
o Dodatak 3.: Obrazac Osnovne odredbe Poslovnika Koordinacijskog vijeća
o Dodatak 4.: Obrazac Struktura strategije razvoja urbanog područja
o Dodatak 5.: Obrazac Smjernice za izradu analize stanja i indikativni sadržaj analize stanja
· 2 Provedbena dokumenta:
o Akcijski plan strategije razvoja urbanog područja
o Komunikacijska strategija i Komunikacijski akcijski plan – struktura.
Nacrt Smjernica koji je stavljen na savjetovanje 10. veljače 2021. navodio je dodatno i 4 Priloga:
- Prilog 1. - Odluka o osnivanju partnerskog vijeća i imenovanim članovima te izvještaji o provedenom konzultacijskom postupku
- Prilog 2. - Odluka o imenovanju lokalnog koordinatora kojega određuje izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave
- Prilog 3. - Izvještaj o provedenom postupku prethodnog vrednovanja
- Prilog 4. - Izvještaj o strateškoj procjeni utjecaja na okoliš (ako je primjenjivo).
S obzirom na to da se radi o dokumentima koje gradovi prilažu uz Strategiju razvoja urbanoga područja, a ne o prilozima za koje Ministarstvo Smjernicama predviđa posebne obrasce, Ministarstvo je u Nacrtu Smjernica koje ponovno stavlja na savjetovanje brisalo predmetne dokumente kao priloge Smjernicama te se isti navode kao prilozi Strategiji u Dodatku 4. Obrazac Strukture strategije razvoja urbanog područja (Točka 13. Prilozi).
Savjetovanje o nacrtu Smjernica otvara se na dodatnih 15 dana i traje od 11. do 26. ožujka 2021. godine čime će ukupno trajanje savjetovanje o Nacrtu Smjernica trajati 30 dana. Slijedom iznesenoga, Izvješće o provedenom savjetovanju o Nacrtu Smjernica neće se objaviti s danom 11. ožujka 2021. kako je prethodno planirano, već će se isto objaviti nakon zatvaranja ponovljenog savjetovanja te prikupljenih svih dodatnih komentara. S obzirom na broj i opseg zaprimljenih komentara te dodatne komentare koji se očekuju tijekom ovog postupka savjetovanja objava Izvješća o provedenim savjetovanjima planirana je najkasnije do 26. travnja 2021.
Savjetovanju možete pristupiti OVDJE.
Povjerenstvo za odabir prijava na Javni poziv za podnošenje prijava za sudjelovanje u projektu „U školi otvorene kohezije, ASOC“ predložilo je 10 srednjih škola s područja Republike Hrvatske za sudjelovanje u projektu „U školi otvorene kohezije, ASOC“ koji će se provoditi u školskoj godini 2020./2021.
Škole odabrane za sudjelovanje u Projektu sudjelovat će u provedbi interdisciplinarnog obrazovnog programa koji za cilj ima promicanje građanskog praćenja javnih financija kroz korištenje otvorenih podataka i informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Glavni cilj Projekta je upoznavanja učenika i učenica s kohezijskom politikom Europske unije.
Temeljem Javnog poziva i prijedloga Povjerenstva za odabir prijava, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije donijela je odluku kojom odobrava uključivanje u projekt „U školi otvorene kohezije, ASOC” sljedećih srednjih škola:
| OSTVARENI REZULTAT | ŽUPANIJA | NAZIV SREDNJE ŠKOLE |
| 1. | Dubrovačko-neretvanska | Srednja poljoprivredna i tehnička škola |
| 2. | Splitsko-dalmatinska | IV. gimnazija 'Marko Marulić' |
| 3. | Virovitičko-podravska | Srednja škola Stjepana Sulimanca |
| 4. | Grad Zagreb | Druga ekonomska škola |
| 5. | Istarska | Gimnazija Pula |
| 6. | Međimurska | Ekonomska i trgovačka škola Čakovec |
| 7. | Osječko-baranjska | Srednja škola Isidora Kršnjavoga Našice |
| 8. | Brodsko-posavska | Gimnazija 'Matija Mesić' |
| 9. | Sisačko-moslavačka | Glazbena škola Frana Lhotke |
| 10. | Zadarska | Gimnazija Vladimira Nazora |
Projekt će započeti uvodnom konferencijom, nakon koje će se održati niz mrežnih edukacija za voditelje i voditeljice projekta. Uz pomoć mentorske podrške nastavnika/ca i lokalnih stručnjaka, učenici će odabrati jedan projekt u njihovoj zajednici koji je sufinanciran sredstvima fondova Europske unije, a svoje će istraživanje projekta predstaviti kroz kreativni rad.
Ovim projektom učenici diljem Hrvatske imat će prilike pobliže upoznati kohezijsku politiku, fondove Europske unije i kako oni mijenjaju Hrvatsku te u svojim lokalnim zajednicama potaknuti praćenje korištenja javnih financija.
Više pročitajte ovdje.
U sklopu Programa održivog razvoja lokalne zajednice Općini Polači i Galovac odobreno je 200.000,00 kuna, dok je Općini Lišane Ostrovičke odobreno 300.000,00 kuna, a Općini Gračac 250.000,00 kuna.
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije donijelo je Odluku o odabiru projekata za financiranje 3 projekta iz Zadarske županije. Iznos od 200.000,00 kuna odobren je Općini Polači za projekt „Asfaltiranje nerazvrstanih cesta na području Općine Polača- II. Faza“ te Općini Galovac za projekt „Izgradnja općinskog trga na „Lokaciji Padvare“. Općini Lišane Ostrovičke odobreno je 300.000,00 kuna za projekt „Modernizacija nerazvrstanih cesta u Općini Lišane Ostrovičke“ dok je Općini Gračac za projekt "Sanacija Mosorske i Pružne ulice u naselju Gračac".
Poziv za javni iskaz interesa za financiranje projekata u sklopu Programa održivog razvoja lokalne zajednice objavljen je u prosincu protekle godine. Cilj Programa je pridonijeti gospodarskoj, socijalnoj i demografskoj revitalizaciji potpomognutih područja u skladu s njihovim razvojnim posebnostima.
Program je koncipiran kao odgovor na razvojne prioritete lokalne i područne razine i predstavlja podršku u unapređenju društvene, javne, komunalne, socijalne i okolišne infrastrukture te razvoju infrastrukture kao preduvjeta za ulaganja i gospodarski oporavak.
Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA pružila je svoju stručnu pomoć prijaviteljima u pripremi projektnih prijedloga.
U sklopu Otvorenih vrata ABC-a u utorak, 2. ožujka 2021. godine održano je događanje na temu Pametne specijalizacije.
Za prezentacija Razvoj, inovacije i marketing područja u nordijskim zemljama, panel Prilike i izazovi za hrvatske regije te na samom kraju prezentacija Zdravstveni turizam.
Program je otvorio Marcus Andersson, vlasnik tvrtke Future Place Leadership iz Švedske, s prezentacijom „Razvoj, inovacije i marketing područja u nordijskim zemljama“. Tijekom izlaganja odgovorio je na pitanja zašto je danas važno biti pozicioniran u globalnom kontekst za gradove, regije i države.
Uslijedio je potom panel na temu Pametna specijalizacija: Prilike & izazovi za hrvatske regije. Moderatorici Miri Lepur, ravnateljici Razvojne agencije Šibensko-kninske županije u raspravi su se pridružili Marina Dujmović Vuković, ravnateljica Agencija za razvoj Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, Vedran Kružić, ravnatelj Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije PRIGODA, Helena Brčić, zamjenica ravnatelja u Javnoj ustanovi RERA S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije, te Bruno Bebić, zamjenik ravnateljice u Regionalnoj agenciji DUNEA.
Istaknuto je kako pametna specijalizacija donosi dobrobit gospodarstvu, a prethodi mu strateško definiranje kompetitivnih područja za određenu regiju. .
Sveučilišni profesor Mate Car kazao je potom više o zdravstvenom turizmu i prednostima koje Hrvatska ima za razvoj ove djelatnosti.
Više o događanju na poveznici.
Ministarstvo poljoprivrede je radi velikog broja prijavljenih kvalitetnih projekata donijelo odluku o povećanju sredstava za Natječaj za provedbu tipa operacije 4.2.1 „Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima“ za 162 milijuna kuna, čime je ukupan iznos prihvatljivih sredstava povećan s početnih 300 milijuna kuna na 462 milijuna kuna.
Korisnici Mjere su fizičke i pravne osobe koje se bave ili se namjeravaju baviti preradom proizvoda, a prihvatljivi troškovi su ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za poslovanje s mlijekom i preradom mlijeka; za klanje, rasjecanje, preradu mesa, jaja; za preradu voća, povrća, grožđa (osim za proizvodnju vina); aromatičnog, začinskog i ostalog bilja, cvijeća i gljiva; za preradu maslina, komine masline; za preradu žitarica, uljarica i industrijskog bilja; za preradu, punjenje i pakiranje pčelinjih proizvoda, za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda, ulaganje u kupnju mehanizacije, gospodarskih vozila, strojeva i opreme te kupnju zemljišta i objekata radi realizacije projekta.
„Na 4. Natječaju za provedbu tipa operacije 4.2., otvorenom 14. veljače 2020. godine, ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore povećan je za čak 50%. Time želim poslati poruku da je prerada izuzetno važna za hrvatsku poljoprivredu, stvara proizvode više dodane vrijednosti i takva ulaganja smatram strateškim smjerom koji će rezultirati dodatnim rastom hrvatske poljoprivrede“, izjavila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
Iz Programa ruralnog razvoja 2014.-2020. je za operaciju 4.2.1. do sada ukupno ugovoreno 127 projekata vrijednosti 555,5 milijuna kuna, od čega je isplaćeno 377,3 milijuna kuna za 88 korisnika.
Više pročitajte ovdje.
Ministarstvo poljoprivrede je zbog velikog broja prijavljenih kvalitetnih projekata na natječaje Mjere 4 i Mjere 6 Programa ruralnog razvoja donijelo odluku o povećanju sredstava za provedbu operacije 4.1.3. „Korištenje obnovljivih izvora energije“ za 85 milijuna kuna, operacije 6.2.1. „Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima“ za 50 milijuna kuna i operacije 6.4.1. „Razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima” za 50 milijuna kuna, ukupno povećavajući vrijednost raspoloživih sredstava za 185 milijuna kuna kroz tri operacije Programa ruralnog razvoja.
Korisnici operacije 4.1.3. sredstva potpore će moći uložiti u postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora (biomasa, sunce) za vlastite potrebe, objekte za prijem, obradu i skladištenje sirovina za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, objekte za obradu, preradu i skladištenje supstrata za organsku gnojidbu, strojeve za transport i primjenu supstrata za organsku gnojidbu na poljoprivrednim površinama te projektnu dokumentaciju. Intenzitet potpore od 50% može se uvećati za dodatnih 20 % ukoliko ulaganje provodi mladi poljoprivrednik, ukoliko se ulaganje provodi u planinskom području, području sa značajnim prirodnim ograničenjima ili ostalim područjima s posebnim ograničenjima te ukoliko je investicija povezana s agro-okolišnim i klimatskim djelatnostima ili ekološkom poljoprivredom. Iz operacije 4.1.3. Programa ruralnog razvoja do sada je ugovoreno gotovo 97 milijuna kuna za 122 korisnika.
Do sada je u sklopu operacije 6.2.1. Programa ruralnog razvoja ugovoreno gotovo 254 milijuna kuna za 683 korisnika, a sredstva operacije 6.2.1. mogu se koristiti za građenje, rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za pokretanje nepoljoprivredne djelatnosti, kupnju zemljišta i/ili objekata, nabavu gospodarskih vozila ili plovila, strojeva i opreme, pripremu projektne dokumentacije, upravljanje projektom i slično.
Korisnici operacije 6.4.1. sredstva mogu koristiti za građenje, rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za razvoj nepoljoprivredne djelatnosti, kupnju novih gospodarskih vozila, plovila, strojeva i opreme, kupnju živih životinja u svrhu obavljanja nepoljoprivredne djelatnosti, kupnju zemljišta i objekata, pripremu projektne dokumentacije, upravljanje projektom i slično, a do sada je putem ove operacije ugovoreno 79,5 milijuna kuna za 75 korisnika.
Pročitajte više ovdje.
Dana 24. veljače 2021. godine u sklopu projekta MADE IN-LAND održana je radionica Lokalnog Odbora vezano uz Plan razvoja Pilot Aktivnosti koja je predviđena projekta. Pilot aktivnost odnosi se na razvoj teritorijalnog brenda zadarskog zaleđa te uspostavu inovativnog IT alata za promociju zaleđa i prikupljanje i obradu podataka o preferencijama turističkih posjetitelja.
U početnom izlaganju, mr.sc Josip Matassi okupljenima je predstavio razvijeni tematski koncept "Potraga za petim elementom" koji podrazumijeva interpretaciju kulturnih i prirodnih dobara, gastronomske ponude zaobalja na zanimljiv i inovativan način. Kulturna i prirodna dobra te gastronomska ponuda bit će interpretirana putem 4 elementa: zemlja kao simbol obilja i tradicije rada u zaobalju, voda kao simbol duhovnosti i pročišćenja, zrak kao simbol komunikacije, inteligencije i raznolikosti, a ponajprije kao temelj za gastronomske delicije poput pršuta te vatre kao simbola stvaranja, energije i strasti. Iskusivši sva četiri elementa, turistički posjetitelji pronalaze peti element koji se odnosi na pozitivno turističko iskustvo te ljubav prema zaobalju.
U nastavku radionice predstavljen je plan za izradu web platforme za promociju zaobalja te plan za razvoj sustava pametnih kartica uz promotivni katalog. Okupljeni dionici izrazili su snažnu podršku razvoju i provedbi Pilot aktivnosti te su dali savjete i sugestije kako bi provedba Pilot aktivnosti bila u kladu s potrebama lokalne zajednice.
Projekt okuplja ukupno devet partnera iz Jadranskih regija Hrvatske i Italije, a glavni cilj mu je zaštita i valorizacija neiskorištenih prirodnih i kulturnih potencijala kontinentalnih dijelova partnerskih regija. Projektne aktivnosti uključuju lokalne zajednice na području zaleđa i obale, u suradnji s kojima će se razviti teritorijalni brend, a kroz zajedničke marketing planove i IT alate promovirat će se materijalna i nematerijalna kulturna i prirodna baština. Projekt se provodi od 1. siječnja 2019. godine do 31. prosinca 2021. godine u sklopu Programa prekogranične suradnje Interreg Italija – Hrvatska 2014. – 2020.
Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA u okviru projekta „MAnagement and DEvelopment of INLANDs – MADE IN-LAND“ ID broj projekta 100481184 donosi izmjenu javnog poziva gospodarskim subjektima na području gradova Benkovac i Biograd na Moru te općina Sv. Filip i Jakov, Pakoštane, Lišane Ostrovičke, Stankovci, Polača i Novigrad za sudjelovanje u provedbi Pilot aktivnosti projekta „MAnagement and DEvelopment of INLANDs – MADE IN-LAND“.
Izmjenama je produljen rok prijave na Javni poziv do 05. ožujka 2021. do 15:00 sati.
O rezultatima Javnog poziva podnositelji prijave bit će obaviješteni do 12. ožujka 2021. godine.
Detalji Poziva i upute za prijavu dostupni su na poveznici.
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije na temelju članka 6. Zakona o otocima (Narodne novine, broj 116/18, 73/20 – Uredba) i Pravilnika o metodologiji ustrojavanja i vođenja Registra otoka (Narodne novine, broj 75/20) uspostavilo je Registar otoka.
Registar otoka na jednom mjestu evidentira svih 1.244 otoka, otočića i hridi u Republici Hrvatskoj klasificiranih po vanjskim karakteristikama, obilježjima i drugim parametrima bitnim za upravljanje, korištenje i čuvanje jedinstvene otočne geografske cjeline.
Cilj Registra otoka je podatkovno i kartografsko evidentiranje svih 78 otoka, 524 otočića i 642 hridi koji su sastavni dio teritorija RH, stvarajući baze podataka za područje otoka koje će služiti kao podloge za izradu analitičkih izvještaja neophodnih za daljnja usmjerenja i vođenje politike razvoja otoka.
Registar otoka postavljen je na adresi Centra dijeljenih usluga te je dugoročno osmišljen kao integrirani informacijski sustav otočnih pokazatelja uz povezivanje sa web servisima više od 30 javnopravnih tijela u Republici Hrvatskoj koji posjeduju podatke o otocima iz svoje nadležnosti stvarajući tako zajedničku državnu informatičku infrastrukturu.
Registar otoka, u verziji 1.0, posjeduje osnovne, geografske i demografske podatke, podatke o teritorijalnoj nadležnosti kao i podatke o indeksu razvijenosti, prometnoj povezanosti te podatke iz nadležnosti Ministarstva zdravstva.
Više o Registru otoka doznajte ovdje.
