Nova infrastruktura za odvojeno prikupljanje otpada, digitalna baza znanja o kružnom gospodarstvu te edukacija i uključivanje građana neki su od ključnih rezultata projekta RECIRCLE, koji je kroz suradnju partnera iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore pridonio razvoju učinkovitijih i održivijih sustava gospodarenja resursima. Projekt vrijedan više od 2,3 milijuna eura pokazao je kako se europskim sredstvima, razmjenom znanja i prekograničnom suradnjom mogu razvijati konkretna rješenja za potrebe lokalnih zajednica.

Projekt RECIRCLE, koji se provodi u okviru Programa prekogranične suradnje Interreg IPA Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021. – 2027., približava se završetku provedbe. Tijekom gotovo dvije godine partneri iz triju država zajednički su radili na unaprjeđenju sustava odvojenog prikupljanja otpada, razvoju novih rješenja te jačanju svijesti građana o važnosti kružnog gospodarstva.

Vodeći partner projekta je Čistoća d.o.o. Zadar, dok Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, kao jedan od projektnih partnera, ima važnu ulogu u komunikacijskim i edukativnim aktivnostima te prijenosu znanja i iskustava među partnerima i lokalnim zajednicama.

Konkretna ulaganja za učinkovitije sustave

Jedan od najvažnijih segmenata projekta RECIRCLE odnosi se na unaprjeđenje infrastrukture za odvojeno prikupljanje otpada i uvođenje novih rješenja koja će lokalnim zajednicama omogućiti učinkovitije upravljanje resursima.

Projektom su sufinancirana ulaganja u postavljanje podzemnih, polupodzemnih i nadzemnih spremnika na više lokacija na području Zadra i Bihaća, kao i postavljanje reciklomata na području Srednjobosanskog kantona.

Ova ulaganja predstavljaju važan korak prema modernizaciji komunalnih sustava, povećanju učinkovitosti odvojenog prikupljanja te stvaranju preduvjeta za odgovornije korištenje resursa.

U Zadru je tako nabavljeno i postavljano 15 kompleta nadzemnih te 14 kompleta polupodzemnih spremnika za odvojeno prikupljanje otpada.

Osim infrastrukturnih ulaganja, projekt je omogućio razmjenu iskustava između komunalnih poduzeća, razvojnih institucija i lokalnih samouprava, čime su stvoreni temelji za daljnje unaprjeđenje postojećih praksi.

ReSource Hub – znanje i iskustva dostupni na jednom mjestu

Među važnim rezultatima projekta ističe se razvoj ReSource Huba, digitalne baze znanja o kružnom gospodarstvu, osmišljene kao središnje mjesto za objedinjavanje informacija, edukativnih sadržaja, korisnih resursa i primjera dobre prakse.

Ovaj digitalni alat usmjeren je na dostupnost i razmjenu znanja o učinkovitijem gospodarenju otpadom te primjeni načela kružnog gospodarstva.

Posebna vrijednost ReSource Huba jest mogućnost nastavka korištenja prikupljenih znanja i iskustava i nakon završetka projektnih aktivnosti, čime se osigurava dugoročnija korist za institucije, stručnjake i lokalne zajednice.

Promjena počinje znanjem i sudjelovanjem građana

Projekt RECIRCLE nije bio usmjeren isključivo na infrastrukturu i tehnologiju. Važan dio aktivnosti odnosio se na informiranje, edukaciju i uključivanje građana u procese koji pridonose odgovornijem postupanju s otpadom.

Kroz komunikacijske i edukativne aktivnosti partneri su nastojali približiti načela kružnog gospodarstva svakodnevnom životu te potaknuti razumijevanje važnosti smanjenja nastanka otpada, odvojenog prikupljanja i ponovne uporabe resursa.

Upravo je u ovom području značajan doprinos dala Agencija ZADRA NOVA, sudjelujući u provedbi projektnih komunikacijskih aktivnosti i podizanju svijesti o važnosti održivog gospodarenja resursima.

Kako je istaknula zamjenica ravnateljice Agencije ZADRA NOVA Jadranka Petek na završnoj konferenciji projekta održanoj 20. listopada 2026. godine u Podgorici, ulaganja u infrastrukturu moraju biti praćena promjenama u načinu razmišljanja i svakodnevnim navikama građana.

„Kružno gospodarstvo ne počinje u velikim strategijama i europskim dokumentima. Ono počinje u našim domovima, školama i svakodnevnim odlukama koje donosimo“, poručila je Petek.

Naglasila je kako se stvarne promjene ne postižu samo postavljanjem suvremenih spremnika ili razvojem digitalnih alata, već prije svega razumijevanjem, informiranjem i aktivnim sudjelovanjem građana.

Više od 2,3 milijuna eura ulaganja kroz prekograničnu suradnju

Ukupna vrijednost projekta RECIRCLE iznosi više od 2,3 milijuna eura, od čega se 85 posto, odnosno više od 1,9 milijuna eura, sufinancira sredstvima Europske unije.

Proračun Agencije ZADRA NOVA iznosi više od 230 tisuća eura, dok je za aktivnosti vodećeg partnera, Čistoće d.o.o. Zadar, predviđeno 614 tisuća eura.

Projekt se provodi od lipnja 2024. do kraja studenoga 2026. godine, a u njegovoj provedbi sudjeluje šest partnera iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore - uz Agenciju ZADRA NOVA i Čistoću d.o.o Zadar to su još i Ured za europske integracije Srednjebosanskog kantona; Grad Bihać; Opština Zeta; te Čistoća d.o.o. Podgorica

Suradnja partnera omogućila je povezivanje različitih iskustava i pristupa, zajedničko razvijanje rješenja te prijenos znanja između institucija koje se suočavaju sa sličnim izazovima.

Rezultati koji nadilaze trajanje projekta

Ostvareni rezultati i iskustva provedbe predstavljeni su na završnoj konferenciji projekta RECIRCLE održanoj u Podgorici 20. listopada 2026. godine.

Na završnoj konferenciji sudionicima su se, uz zamjenicu ravnateljice Agencije ZADRA NOVA Jadranku Petek, obratili i Marija Petani, voditeljica projekta RECIRCLE iz Čistoće d.o.o. Zadar, vodećeg partnera projekta, Nina Tošković, pomoćnica direktora za ekonomsko-financijske poslove Čistoće d.o.o. Podgorica, te Boban Durković, predstavnik Sekretarijata za komunalne poslove Grada Podgorice. Marija Petani je ujedno predstavila i ključne rezultate i iskustva provedbe projekta, dok je Petra Mišković Korparić iz Agencije ZADRA NOVA predstavila provedene komunikacijske i edukativne aktivnosti usmjerene na podizanje svijesti građana o kružnom gospodarstvu, posebice djece jer je u edukativne radionice u 3 države bilo uključeno preko 500 djece vrtićke i osnovnoškolske dobi. Suzana Berilaža iz Čistoće d.o.o. Podgorica predstavila je ReSource Hub, digitalnu bazu znanja razvijanu u okviru projekta, s naglaskom na njezin sadržaj i mogućnosti daljnjeg korištenja.

Međutim, vrijednost projekta RECIRCLE ne završava završetkom njegove formalne provedbe. Razvijena rješenja, stečena znanja i uspostavljena partnerstva predstavljaju temelj za nastavak aktivnosti usmjerenih na učinkovitije gospodarenje resursima i razvoj održivijih lokalnih zajednica.

„Najveća vrijednost europskih projekata jest što nam omogućuju da dobre ideje pretvorimo u konkretna rješenja koja ostaju našim lokalnim zajednicama i nakon završetka projekta“, istaknula je Jadranka Petek.

Projekt RECIRCLE pokazuje kako europska sredstva mogu potaknuti promjene koje nadilaze pojedinačna ulaganja – povezivanjem institucija, razvojem znanja i stvaranjem rješenja koja će koristiti lokalnim zajednicama i u godinama koje dolaze.

Ravnateljica Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA Marina Dujmović Vuković sudjelovala je na jubilarnim 10. Danima regionalnoga razvoja i EU fondova u Šibeniku, koji su pod nazivom „Desetljeće razvoja” okupili više od 1.000 predstavnika županija, gradova, općina, regionalnih koordinatora, javnih tijela i poduzetnika. Sudjelujući na panel-raspravi o razvoju vještina za industrijsku tranziciju, ravnateljica je istaknula važnost ulaganja u ljude, inovacije i povezivanje gospodarstva sa znanstveno-obrazovnim institucijama kao ključnih preduvjeta budućeg razvoja hrvatskih regija.

Konferencija je bila prilika za osvrt na desetljeće ulaganja europskih sredstava u Hrvatskoj, ali i za raspravu o budućnosti regionalnog razvoja i europskih fondova u kontekstu novog Višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije nakon 2027. godine. Poseban naglasak stavljen je na podizanje produktivnosti, ulaganja u tehnologiju, inovacije, znanje i vještine te jačanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva.

Na konferenciji su sudjelovali predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković i izvršni potpredsjednik Europske komisije za koheziju i reforme Raffaele Fitto.

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman u svom je uvodnom obraćanju istaknula važnost razvojne politike prilagođene posebnostima pojedinih hrvatskih regija. U sklopu svečanog otvorenja potpisani su i programski sporazumi ukupne vrijednosti više od 98 milijuna eura, u okviru Financijskog mehanizma Europskoga gospodarskog prostora i Norveškog financijskog mehanizma, namijenjeni lokalnom razvoju, zelenoj tranziciji, inovacijama te području pravosuđa.

Sudjelujući na panel-raspravi „Kako regionalni ekosustavi utječu na razvoj STEP vještina”, ravnateljica Marina Dujmović Vuković predstavila je iskustva Zadarske županije i ulogu ZADRA NOVE kao regionalnog koordinatora u povezivanju poduzetnika, znanstveno-obrazovnih institucija i javnog sektora.

Naglasila je kako digitalna i zelena tranzicija nisu samo tehnološki procesi, već promjene koje izravno utječu na tržište rada, obrazovni sustav i buduću konkurentnost gospodarstva.

„Industrijska tranzicija nije samo pitanje kupnje novih strojeva i uvođenja tehnologija. Prije svega, riječ je o ulaganju u ljude koji tim tehnologijama znaju upravljati i stvarati novu vrijednost. Naš cilj ne smije biti samo obrazovati ljude za postojeća radna mjesta, nego stvarati uvjete za nova, tehnološki naprednija i bolje plaćena radna mjesta koja će zadržati mlade u našoj županiji”, istaknula je ravnateljica Dujmović Vuković.

Govoreći o ulozi regionalnih koordinatora, istaknula je kako ZADRA NOVA djeluje kao poveznica između razvojnih potreba gospodarstva, znanstvenih i obrazovnih kapaciteta te mogućnosti financiranja iz europskih fondova.

Kao primjere konkretnih aktivnosti izdvojila je projekte BLUESLINKS, kojim se potiče povezivanje mladih i poduzetnika kroz razvoj inovativnih rješenja u plavom gospodarstvu, CUCU MARE, usmjeren na održivu akvakulturu i kružno gospodarstvo, te IDRON, koji povezuje suvremene tehnologije i poljoprivrednu proizvodnju kroz razvoj pametnih sustava navodnjavanja na području Baštice.

Poseban naglasak stavila je na mogućnosti koje pruža europska inicijativa STEP – Platforma za strateške tehnologije za Europu, osobito u području razvoja čistih i digitalnih tehnologija te jačanja kompetencija potrebnih za buduću industrijsku konkurentnost.

„Ako želimo pripremiti naše gospodarstvo za budućnost, poduzetnike ne smijemo pitati samo koje radnike trebaju danas, nego i koje tehnologije planiraju uvoditi za pet ili deset godina. Upravo povezivanjem gospodarstva, znanosti i obrazovanja možemo razvijati vještine koje će odgovarati poslovima budućnosti”, poručila je ravnateljica.

Pritom je naglasila važnost STEM kompetencija, digitalne pismenosti, umjetne inteligencije i cjeloživotnog obrazovanja, ali i sposobnosti prilagodbe, interdisciplinarnosti te pretvaranja inovacija u konkretne proizvode i usluge.

„Najveći kapital Zadarske županije nisu samo prirodni resursi ni dostupna europska sredstva. To su znanje, kreativnost i ambicija naših ljudi. Naš je zadatak stvoriti okruženje u kojem će oni željeti ostati, raditi, razvijati svoje ideje i stvarati budućnost upravo u našoj županiji”, zaključila je Dujmović Vuković.

Zadarskoj županiji vrijedna priznanja za uspješne razvojne projekte

Jubilarna konferencija donijela je i vrijedna priznanja za Zadarsku županiju. Projekt „Mobilna ljekarna – brodica za otoke Zadarske županije” osvojio je drugo mjesto u kategoriji „Najbolji EU projekt prema mišljenju čitatelja Jutarnjeg lista”, a nagradu je na svečanosti u Šibeniku preuzeo zamjenik župana Zadarske županije Robertino Dujela.

Riječ je o inovativnom projektu kojim je Zadarska županija uvela uslugu brodice-ljekarne, omogućivši stanovnicima 12 naseljenih otoka na kojima nije postojala ljekarna ni ljekarnički depo lakši pristup lijekovima i farmaceutskim uslugama.

Projekt ukupne vrijednosti 1.875.000 eura financiran je u cijelosti bespovratnim sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026., a proveden je u partnerstvu Ministarstva zdravstva, Zadarske županije i Ljekarne Zadar.

Ovo priznanje dodatno potvrđuje važnost europskih ulaganja koja odgovaraju na konkretne potrebe lokalnih zajednica, osobito otočnih područja, gdje dostupnost osnovnih javnih usluga predstavlja jedan od ključnih preduvjeta kvalitete života i ostanka stanovništva.

U sklopu konferencije priznanja su dodijeljena i gradovima iz Zadarske županije. Grad Zadar osvojio je prvo mjesto u kategoriji Smart City (Pametni grad), dok je Biograd na Moru proglašen najboljim malim gradom u Hrvatskoj u kategoriji kvalitete života, u sklopu izbora za Najbolji grad koji provode Jutarnji list, portal Gradonačelnik.hr i agencija Ipsos.

Sudjelovanje ZADRA NOVE na konferenciji potvrđuje važnost aktivnog uključivanja regionalnih koordinatora u oblikovanje budućih razvojnih politika, razmjenu iskustava i pripremu za novo financijsko razdoblje Europske unije.

HAMAG-BICRO organizira informativne radionice u sklopu projekta SEAS, namijenjene mikro, malim i srednjim poduzetnicima te start-upovima iz pograničnog područja Hrvatske i Italije. Na radionicama će biti predstavljene mogućnosti dobivanja bespovratnih sredstava za razvoj ili komercijalizaciju novih proizvoda, usluga i rješenja u području plave ekonomije.

Radionica u Zadru održat će se 27. listopada 2026. u 10:30 sati u prostoru INOVAcija Zadar, a radionica u Splitu 4. studenoga 2026. u 10:30 sati u Tehnološkom parku Split. Sudionici će dobiti informacije o uvjetima prijave, prihvatljivim aktivnostima i mogućnostima financiranja.

Sudjelovanje na radionicama je besplatno, a više informacija i prijave dostupni su na https://hamagbicro.hr/informativne-radionice-projekta-seas-zadar-i-split/ .

S prvim danom listopada započeli su hortikulturni radovi i radovi na razvoju zelene infrastrukture na području Općine Pašman u sklopu projekta „Otporan arhipelag“.

Radovi će se izvoditi na tri lokacije – u Parku u Pašmanu, okolišu Pomorskog muzeja u Ždrelcu te Parku Ždrelac.

Marina Dujmović Vuković, ravnateljica Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA tom je prilikom istaknula: „Početkom hortikulturnih radova ulazimo u novu, vrlo vidljivu fazu provedbe projekta ‘Otporan arhipelag’. Uloga Agencije ZADRA NOVA u ovom projektu nije usmjerena samo na razvoj zelene infrastrukture i stvaranje kvalitetnijih, sigurnijih i pristupačnijih javnih prostora, već u projektu sudjelujemo od samog početka koordinirajući suradnju među partnerima sudjelujući u pripremi projekta i pružajući potporu sad u provedbi. Sretni smo jer u Pašmanu i Ždrelcu ne uređujemo samo parkove i igrališta, već stvaramo prostore koji će dugoročno doprinositi kvaliteti života stanovnika i očuvanju okoliša.“

Značaj uređenja i doprinos lokalnoj zajednici istaknuo je načelnik Općine Pašman Krešimir Ćosić: „Ovi radovi važni su prije svega za naše mještane, jer uređujemo prostore koje svakodnevno koriste obitelji, djeca i stariji stanovnici Pašmana i Ždrelca. Želimo da parkovi budu sigurni, uređeni, zeleni i dostupni svima, ali i da zadrže mediteranski karakter i budu ugodno mjesto susreta i boravka tijekom cijele godine. Posebno nam je važno što će se urediti i sadržaji prilagođeni djeci s invaliditetom i djeci s posebnim potrebama.“

U Parku u Pašmanu predviđena je revitalizacija postojeće zelene površine, uređenje dječjeg igrališta, sadnja novih stabala i ukrasnog bilja, obnova travnatih površina te zamjena dotrajalih pokrovnih slojeva dekorativnim riječnim oblutkom. Radovima je obuhvaćeno i orezivanje postojećih stabala te uklanjanje panjeva radi povećanja sigurnosti korisnika.

U okolišu Pomorskog muzeja u Ždrelcu planirano je uređenje terena i pristupnih površina, postavljanje zaštitne ograde, sadnja mediteranskog bilja, uređenje ulaznog prostora te postavljanje dječjeg igrališta s igralima prilagođenima djeci s invaliditetom i djeci s posebnim potrebama.

U Parku Ždrelac radovi obuhvaćaju sadnju mediteranskog bilja, izgradnju novih pješačkih staza, postavljanje urbane opreme i dječjih igrala, uređenje travnatih površina te sadnju stabala i zaštitne živice.

Provedbom planiranih zahvata unaprijedit će se kvaliteta i funkcionalnost javnih prostora na području Općine Pašman, povećati sigurnost i pristupačnost javnih površina te doprinijeti očuvanju prirode i okoliša i ublažavanju posljedica klimatskih promjena.

Ugovor o nabavi hortikulturnog uređenja sklopili su Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, kao naručitelj, i DIVNA, obrt za hortikulturu vlasnika Dina Kulonje, kao odabrani izvođač radova. U pripremi i provedbi radova sudjeluju i Općina Pašman kao nositelj projekta te društvo Floramye Zadar d.o.o., zaduženo za stručni nadzor nad hortikulturnim radovima. Rok za izvođenje radova je 90 kalendarskih dana. Ugovorena vrijednost radova je 94.791,49 eura s PDV-om.

Projekt „Otporan arhipelag“ financira se iz Europskog fonda za regionalni razvoj kroz Integrirani teritorijalni program za otoke. Vodeći partner projekta je Općina Pašman, a partneri su Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, Općina Pakoštane, Općina Sali i Vatrogasna zajednica Zadarske županije.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 5.919.999,90 eura, od čega Europska unija sufinancira 5.009.631,16 eura. Projekt traje 48 mjeseci, od 21. ožujka 2024. do 21. ožujka 2028. godine.

Glavni cilj projekta je povećati otpornost i održivost otočnog područja Zadarske županije kroz jačanje sustava zaštite od požara i klimatskih rizika te razvoj kvalitetne i uključive javne infrastrukture.

Projekt obuhvaća niz ulaganja u vatrogasnu i civilnu infrastrukturu, protupožarne prometnice, opremu za zaštitu i spašavanje te razvoj zelene infrastrukture. Dio projektnih aktivnosti već je realiziran – za potrebe DVD-a Pakoštane nabavljena je vatrogasna oprema i skladišni kontejner ukupne vrijednosti 146.595,00 eura s PDV-om, čime su dodatno ojačani kapaciteti za zaštitu i intervencije na otoku Vrgadi. U sklopu projekta započela je i izgradnja vatrogasnog i društvenog doma na Pašmanu, dok je Vatrogasna zajednica Zadarske županije započela postupak nabava specijaliziranog vatrogasnog plovila za intervencije na moru. U okviru projekta ZADRA NOVA provodi mjere zelene infrastrukture i komunikacijske aktivnosti.

Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA organizira početnu konferenciju projekta AdriFLAVOUR – Food cuLture and heritAge Values fOr sUstainable Regeneration.

Svečano predstavljanje projekta održat će se u četvrtak 12. studenoga 2026. godine s početkom u 9:00 sati u Kneževoj palači (Koncertna dvorana braće Bersa). Okupljenima će se predstaviti projektne aktivnosti, ciljevi i očekivani rezultati projekta AdriFLAVOUR. Planirano trajanje konferencije je do 10:00 sati.

Ovim putem pozivamo Vas na početnu konferenciju projekta AdriFLAVOUR. 

Agencija ZADRA NOVA je vodeći partner u projektu AdriFLAVOUR, koji je sufinanciran u okviru Programa prekogranične suradnje Interreg Italija - Hrvatska 2021. - 2027. Opći cilj projekta AdriFLAVOUR je potaknuti održivu revitalizaciju manje posjećenih područja valorizacijom lokalne gastronomije, tradicijskih proizvoda i kulturne baštine kroz razvoj zajedničkog prekograničnog modela kulturno-gastronomske rute. Razdoblje provedbe projekta je od 1. rujna 2026. godine do 28. veljače 2029. godine.

Projekt AdriFLAVOUR usmjeren je na revitalizaciju nedovoljno iskorištenih kulturnih i gastronomskih resursa u manje posjećenim područjima Hrvatske i Italije kroz razvoj i testiranje zajedničke prekogranične kulturno-gastronomske rute. Projekt obuhvaća razvoj integrirane AdriFLAVOUR Rute, provedbu osam pilot-aktivnosti, uspostavu interaktivne digitalne platforme s višejezičnom bazom sadržaja te izradu operativnog paketa alata za primjenu i dugoročno korištenje Rute.

Agencija ZADRA NOVA, kao vodeći partner, koordinira provedbu projekta i suradnju partnera te sudjeluje u razvoju i testiranju rute na području Zadarske županije.

Zbog organizacijskih potreba, molimo Vas povratnu Informaciju o sudjelovanju do utorka, 10. studenoga 2026. godine do 12:00 sati na adresu e-pošte zadra@zadra.hr

Info dan HBOR-a održat će se u srijedu 25. studenog od 11 sati u Poduzetničkom centru Ragan na adresi Čiponjac sjever 3, Novalja.

Cilj savjetovanja je zainteresiranim poduzetnicima s područja otoka Paga približiti konkretne i detaljne informacije o mogućnostima financiranja njihovih projekata kroz kreditne programe HBOR-a.

S poduzetnicima će razgovarati voditeljice Područnih ureda HBOR-a: za Sjevernu Dalmaciju Jelena Peša (poduzetnici Zadarske županije) te za Liku Frana Lokas-Mudrovčić (poduzetnici Ličko-senjske županije).

Broj prijava je ograničen.

Prijava na Info dan je obavezna putem prijave kroz prijavni obrazac.

Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA provela je testiranje znanja kandidata koji su uputili otvorene molbe za zaposlenje.

Svi pristupnici koji su pristupili testiranju i ostvarili 8 bodova ili više prešli su prag i zadovoljili kriterije za prolaz u daljnju fazu evaluacije.

O daljnjim fazama evaluacije kandidat s ostvarenih 8  bodova i više bit će obaviješteni putem e-pošte.

Energetske zajednice sve se češće spominju kao jedan od važnih alata energetske tranzicije, no njihov stvarni učinak ovisit će o tome koliko će ih biti moguće pretvoriti u konkretne, provedive modele prilagođene lokalnim potrebama. Upravo na tom prijelazu – od regulatornog okvira prema stvarnoj primjeni – fokus je projekta APOLLO, kojem je vodeći partner Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA.

Projekt APOLLO povezuje energetsko upravljanje, obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost i razvoj energetskih zajednica u javnom sektoru. Na području Zadarske županije jedan od njegovih ključnih ciljeva jest razvoj modela energetske zajednice koji bi mogao povezati javne zgrade, lokalne institucije i druge relevantne dionike te stvoriti temelje za učinkovitije korištenje lokalno proizvedene energije. Energetske zajednice su inicijative građana i lokalnih zajednica koji žele proizvoditi i dijeliti energiju.

O tome kako energetske zajednice iz zakonskog okvira pretvoriti u funkcionalan model raspravljalo se i na međunarodnoj konferenciji „Energetske zajednice u praksi“, održanoj 24. i 25. rujna u Bolu na otoku Braču. Konferencija je okupila predstavnike Europske komisije, resornih ministarstava, regulatornih i energetskih institucija, lokalne i regionalne samouprave, razvojnih organizacija i postojećih energetskih zajednica.

Za Agenciju ZADRA NOVA konferencija je bila prilika za povezivanje iskustava projekta APOLLO s aktualnim regulatornim, tehničkim i financijskim pitanjima koja određuju koliko brzo energetske zajednice mogu zaživjeti u hrvatskim lokalnim sredinama.

Dujmović Vuković: Energetska tranzicija mora se provoditi tamo gdje ljudi žive i koriste energiju

Ravnateljica Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA Marina Dujmović Vuković u svom je obraćanju naglasila da energetska tranzicija ne može ostati samo na razini strategija i zakonskih rješenja.

„Energetska tranzicija neće se dogoditi sama od sebe. Potrebni su primjenjivi modeli, institucije koje ih znaju provesti i građani koji mogu aktivno sudjelovati“, istaknula je Dujmović Vuković.

Upravo tu ulogu imaju projekti poput APOLLO-a – omogućiti da se novi modeli najprije razviju i testiraju u stvarnim lokalnim uvjetima, a zatim, tamo gdje se pokažu uspješnima, prilagode i primjenjuju u drugim sredinama.

ZADRA NOVA kroz APOLLO povezuje projektno iskustvo, lokalne potrebe i konkretna ulaganja. Projekt uključuje aktivnosti povezane s obnovljivim izvorima energije, povećanjem energetske učinkovitosti, održivom mobilnošću i razvojem modela energetske zajednice u javnom sektoru.

Takav pristup posebno je važan jer se energetske zajednice ne mogu razvijati prema jednom univerzalnom modelu. Svaka lokalna sredina ima drugačiju strukturu potrošnje energije, raspoložive objekte, administrativne kapacitete, tehničke uvjete i razvojne prioritete.

Zadarska županija prema uspostavi vlastitog modela energetske zajednice

Perspektivu Zadarske županije na konferenciji je predstavio Martin Varenina, pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove Zadarske županije, sudjelujući na panelu „Gradovi, općine i županije kao pokretači energetskih zajednica“.

Uloga županija u ovom procesu može biti posebno važna jer upravo regionalna razina može povezivati veći broj javnih ustanova, infrastrukturu i razvojne projekte te koordinirati različite lokalne dionike.

Zadarska županija kroz projekt APOLLO već poduzima korake prema razvoju modela energetske zajednice u sektoru javnih zgrada. Time se koncept energetskih zajednica iz opće ideje pretvara u konkretno pitanje: koji se objekti mogu uključiti, koliko energije mogu proizvoditi i trošiti, kako organizirati dijeljenje energije te koji su tehnički, regulatorni i organizacijski preduvjeti za funkcioniranje takvog sustava.

Upravo je to jedna od najvećih vrijednosti pilot-projekata. Umjesto da se polazi od teorijskog modela, kroz konkretne objekte, podatke i potrebe lokalne sredine moguće je utvrditi gdje postoje prepreke i koja su rješenja potrebna kako bi energetska zajednica mogla dugoročno funkcionirati.

Iskustva predstavljena u Bolu pokazala su da lokalna i regionalna samouprava pritom ne mora nužno imati samo ulogu korisnika energetskog sustava. Može postati aktivan sudionik koji okuplja institucije, priprema projekte, mapira objekte i energetske potencijale te stvara uvjete za uključivanje drugih dionika.

Pravni okvir postoji, ali sada slijedi zahtjevniji dio

Rasprave s konferencije potvrdile su da je razvoj energetskih zajednica ušao u novu fazu. Pitanje više nije samo postoji li zakonska mogućnost njihova osnivanja, nego mogu li one u praksi jednostavno priključiti proizvodne kapacitete, razmjenjivati podatke, dijeliti energiju i osigurati održiv financijski model.

Predstavnici Europske komisije naglasili su da je pravni okvir tek početak, dok su među ključnim pitanjima izdvojeni pristup mreži, financiranje i razvoj lokalnih kapaciteta.

Aida Liha Matejiček iz DG REGIO istaknula je da bi energetske zajednice u idućem programskom razdoblju mogle imati važniju ulogu u financiranju, osobito u kontekstu pripreme nacionalnih i regionalnih planova za razdoblje 2028.–2034.

„Pravni okvir je nužan, ali nije dovoljan. Ključni su priključenje na mrežu, pristup financijama i lokalni kapaciteti“, poručila je Matejiček.

Ascanio Troiani iz DG REGIO dodatno je naglasio odgovornost država članica da aktivno uklanjaju prepreke i stvaraju uvjete u kojima energetske zajednice mogu funkcionirati i u praksi.

Važno je i to što su u Hrvatskoj već napravljeni prvi praktični koraci u dijeljenju energije. Danijela Žaja iz HEP Operatora distribucijskog sustava navela je da se tijekom 2026. energija već počela dijeliti unutar prvih zajednica, što pokazuje da koncept postupno prelazi iz normativnog okvira u stvarni elektroenergetski sustav.

Daljnji razvoj zahtijevat će naprednu mjernu infrastrukturu, kvalitetnu razmjenu podataka, jasna pravila i jednostavnije procedure.

Lokalni modeli moraju odgovarati stvarnim potrebama

Iskustva predstavljena na konferenciji pokazala su i da ne postoji jedan model energetske zajednice primjenjiv na sve gradove, općine i otoke.

Na važnost otočnih sredina u razvoju novih modela upravljanja energijom i vodom ukazao je Veljko Radić iz Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Predstavljajući mogućnosti koje donosi novi Zakon o otocima, istaknuo je da otoke treba promatrati kao prostor za primjenu rješenja koja se kasnije mogu primjenjivati i šire.

„Otoke vidimo kao dobra mjesta za primjenu novih načina upravljanja energijom i vodom, koji se kasnije mogu replicirati na obalu i šire“, poručio je Radić.

Manje sredine suočavaju se s različitim izazovima – od nedostatka stručnih kapaciteta i početnog kapitala do tehničkih i administrativnih prepreka. Istodobno, upravo lokalna razina često najbolje poznaje svoje energetske potrebe i potencijale.

Iskustva Općine Lumbarda, energetske zajednice na Cresu te drugih gradova, županija i lokalnih inicijativa pokazala su da interes postoji, ali da je za prijelaz iz ideje u operativni model potrebna sustavna podrška.

Iskustvo razvoja energetske zajednice na Cresu predstavila je Maja Jurišić iz Pokreta otoka, koja je naglasila da je jedan od ključnih sljedećih koraka operacionalizacija.

„Pravni okvir je važan, ali sada moramo omogućiti da zajednice stvarno funkcioniraju. Ne postoji jedan model za sve – svaki otok, svako mjesto i svaka zajednica imaju drugačiji kontekst, kapacitete i potrebe“, istaknula je Jurišić.

Upravo potreba za povezivanjem regulatornog okvira, lokalnih kapaciteta, znanja i konkretnih ulaganja predstavlja važan kontekst projekta APOLLO kojem je ZADRA NOVA vodeći partner.

APOLLO kao poveznica između politike, infrastrukture i lokalne provedbe

Projekt APOLLO ne promatra energetsku zajednicu izolirano. Ona je dio šireg sustava koji uključuje upravljanje energijom, energetsku učinkovitost, proizvodnju iz obnovljivih izvora i održivu mobilnost.

Takav integrirani pristup trebao bi omogućiti javnom sektoru da ne bude samo potrošač energije, već i aktivni sudionik energetske tranzicije.

Za ZADRA NOVU projekt je pritom prilika da se na području Zadarske županije razvije konkretno iskustvo koje će pokazati što je potrebno za uspostavu i funkcioniranje energetske zajednice u praksi – od tehničkih analiza i organizacijskog modela do povezivanja institucija i pripreme budućih ulaganja.

Konferencija u Bolu dodatno je potvrdila da upravo takvi pilot-projekti mogu imati važnu ulogu u sljedećoj fazi razvoja energetskih zajednica. Zakonski okvir postoji, prve zajednice već dijele energiju, a sljedeći izazov je razviti modele koji će biti dovoljno jednostavni, financijski održivi i prilagođeni lokalnim uvjetima da ih gradovi, općine i županije doista mogu primijeniti.

Za Zadarsku županiju taj proces kroz projekt APOLLO već traje.

O projektu APOLLO

Projekt APOLLO – APplication Of upscaLed interregionaL renewable & energy efficiency sOlutions provodi se od 15. srpnja 2024. do 14. siječnja 2027. godine u okviru programa Interreg VI-A IPA Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021.–2027.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 2.262.234,00 eura, uz intenzitet potpore od 85 %. Vodeći partner je Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, a partneri su Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Javna ustanova Razvojna agencija Županije Zapadnohercegovačke – HERAG, Općina Tivat i Grad Mostar.

Konferenciju „Energetske zajednice u praksi“ organizirali su Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, Zelena energetska zadruga ZEZ i Pokret otoka, u okviru i uz doprinos projekata APOLLO, LIFE ISLET, LIFE COMET i DBU/ECF Fast Forward Energy Communities.